Šuica - sjajan uspjeh za Hrvatsku! Osnažili smo naš položaj u Europskoj uniji!
(VIDEO) Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković održao je danas u Banskim dvorima konferenciju za novinare. Medijima se obratio nakon pozitivne ocjene Odbora za pravna pitanja u Europskome parlamentu koju je sinoć dobila kandidatkinja za funkciju potpredsjednice Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica te nakon jutros održanoga koalicijskoga sastanka.
Plenković je kazao da je Vlada, u dogovoru s budućom predsjednicom EK Ursulom von der Leyen, kao kandidatkinju za članicu Europske komisije iz Hrvatske predložila Šuicu - koja je tri puta u šest i pol godina bila izravno birana u Europski parlament.
EU sredstva za demografsku revitalizaciju
Podsjetio je da je Leyen, koja je posjetila Hrvatsku kao treću zemlju nakon što je dobila povjerenje u Europskom parlamentu, definirala Šuičin portfelj. Radi se o dvije izrazito važne teme za Hrvatsku i za cijelu Europu - demokraciju i demografiju.
- Demografija je prvi put u povijesti europskog projekta expressis verbis u opisu posla jedne povjerenice, a za nas je to posebno važan problem uslijed negativnog prirodnog priraštaja koji ima Hrvatska, ali i niz drugih članica Europske unije. Očekujemo da će nova EK Ursule von der Leyen i Dubravka Šuica napraviti iskorake koji će pomoći državama članicama da rješavaju problem demografske revitalizacije.
Još veći utjecaj u EU institucijama
Osobito je važno to što je Šuica ujedno i potpredsjednica Europske komisije.
- Za Hrvatsku koja je najmlađa članica Europske unije, poslije samo šest godina i tri mjeseca članstva, to je sjajan uspjeh kojim smo osnažili naš položaj u Europskoj uniji i naš utjecaj koji imamo u institucijama Europske unije.
Napomenuo je da je Šuica jučer na saslušanju pokazala visoki stupanj poznavanja tematike kojom će se baviti.
- U ime cijele Vlade i u osobno ime iskreno joj čestitam jer je to zaista veliko postignuće. Zahvaljujem svim političkim skupinama u Europskom parlamentu koje su je podržale u procesu evaluacije, kao i svima onima koji su je podržali u Hrvatskoj.
Prošla i na Odboru za pravna pitanja EP-a
Na novinarsko pitanje je li bilo potrebe napadati GONG s obzirom da je pitanje vezano uz Šuičinu imovinsku karticu „zanimalo i neke zastupnike na sinoćnjem saslušanju“ (u stvari, zanimalo je samo jednog zastupnika, i to bliskog Živom zidu - op. ur.), Plenković je odgovorio da ne zna tko se osjetio napadnut.
- Jako je važno to što je gospođa Šuica prošla na Odboru za pravna pitanja EP-a bez ikakvih sumnji ili zadrške zastupnika koji su od desetak kandidata tražili dodatne informacije, ali ne i od nje. Taj je Odbor, inače, spriječio čak dvoje kandidata da postanu povjerenici. Kod Šuice to nije bio slučaj.
Upozorio je da je indikativno da nitko nije otvarao ova „pitanja“ kada je Šuica bila kandidat za Europski parlament 2013., 2014. i 2019.
Zašto baš sada?!?
- U čemu je razlika? Zašto je mogla biti zastupnica iz Hrvatske u Europskom parlamentu, a ne bi mogla biti povjerenica? - upitao je Plenković, ustvrdivši da je razlika u političkoj želji da se njoj, pa onda i Hrvatskoj, baš sada napravi neko otvoreno pitanje.
- Otvorenog pitanja nema. Ona je na sva pitanja odgovorila na Odboru za europske poslove Hrvatskog sabora, o tome je govorila i jučer, kao i u svim dokumentima koje deklariraju zastupnici u Europskom parlamentu ili budući povjerenici. A spremna je na ta pitanja i dalje odgovarati non-stop.
Moje je pitanje, zašto, eto igrom slučaja, baš netko sada, u ovom trenutku, diže to pitanje - dodao je Plenković, napominjući da zastupnika koji je postavio to pitanje ne poznaje, niti je ikad čuo za njega te da se sigurno ne radi o nekom relevantnom ili utjecajnom političaru jer dolazi iz one skupine zastupnika koji su „non-attached“, ne spadaju nikome, što govori o njegovoj težini.
8 Hrvatica na europskim dužnostima
Na upit zašto HDZ nije podržao kandidaturu Lore Vidović za jednu od funkcija u međunarodnim institucijama, s obzirom na važnost sudjelovanja hrvatskih političarki na međunarodnoj razini, predsjednik Plenković je podsjetio da je u zadnjih deset mjeseci Maja Markovčić Kostelac, državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture izabrana za čelnu osobu Europske agencije za pomorsku sigurnost u Lisabonu.
- Mi smo pomorska zemlja, Maja Markovčić Kostelac radi godinama na toj temi i imala je kredibilitet da se kandidira. Aktivnošću hrvatske diplomacije, osobito na europskoj razini, političkom podrškom je izabrana. Prvi put imamo čelnicu jedne od europskih agencija - što je postignuće ove Vlade u 2019.
Ivana Maletić je, istina po sistemu kvote, postala članicom Revizijskoga suda, ali je to zaslužila svojim kredibilitetom - ne samo kao državna tajnica u Ministarstvu financija, ne samo svojim radom u odborima Europskoga parlamenta u dva saziva, nego i radom u Hrvatskoj na pitanju apsorpcije europskih fondova.
Potom je naveo Mariju Pejčinović Burić koja je postala glavna tajnica Vijeća Europe, ne po sistemu kvote, nego po izboru.
- U prvom je krugu pobijedila dvoje kontrakandidata iz naše političke grupacije, bivšeg litvanskog premijera i grčku ministricu vanjskih poslova, da bi nakon toga pobijedila budućega belgijskog povjerenika i ministra, u vrlo zanimljivoj političkoj utakmici u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe.
Uz Dubravku Šuicu, naveo je s još dvije sutkinje Europskog suda za ljudska prava, profesoricu Pravnoga fakulteta u Zagrebu, gospođu Perešin i gospođu Tomljenović s Pravnog fakulteta u Rijeci.
- To je čak šest žena na europskim dužnostima, a imenovali smo ženu, gospođu Brnjac, i za državnu tajnicu za europske poslove, kao i veleposlanicu Irenu Andrassy za stalnu predstavnicu u Bruxellesu. Dakle, ukupno osam.
Nisu mi bile poznate ambicije Lore Vidović
Govoreći o Lori Vidović, kazao je da ga čudi da netko tko je na čelu jedne od institucija u Republici Hrvatskoj ide u takvu kandidaturu a da on kao predsjednik Vlade o tome išta zna.
- Nitko me nije kontaktirao, nisam dobio nikakvu obavijest, nisam uopće znao da ima takve ambicije. Mogu sebi dopustiti da imam nešto malo iskustva u međunarodnim političkim, diplomatskim, europskim pitanjima i priuštiti si luksuz da možda bolje nego netko drugi znam kako bi nešto eventualno moglo na toj razini proći. Ostao sam zatečen da se događaju stvari bez da netko tko je na čelu jedne od institucija u Republici Hrvatskoj, s mandatom od Hrvatskoga sabora, želi ići u neku europsku instituciju, a da ne kaže svojoj Vladi da to radi.
Dodao je kako bi sigurno razgovarao s Lorom Vidović da je znao za njezine ambicije, vidio bi što se može napraviti.
- Prema tome, nema tu nikakvog a priori negativnog stava, nego obrnuto - te se stvari trebaju raditi vrlo sustavno i mudro kako bi se uspjelo.
Službenicima porasle plaće za više od 11 posto
Upitan o HNS-ovu zahtjevu za većim plaćama u području obrazovanja, kazao je da ga je malo više zabrinula izjava Milorada Batinića, što mu je i kazao na današnjem sastanku parlamentarne većine.
- Nisam imao prilike čuti je li rekao tako kako je ta izjava transkribirana u medijima. Ako je bila takva, izjava nije dobra iz nekoliko razloga. Prvo fakti: učitelji će, temeljem podizanja osnovice, kao i svi ostali u državnim i javnim službama, dobiti dva posto veću plaću za rujan. Otkad traje naš mandat, mi smo podizali plaće temeljem dogovora o podizanju osnovice u formuli 2+2+2+3+2, čak više od 11 posto. Zato je ministar Kujundžić i kazao, vezano za jučerašnji skup na Markovu trgu, da smo digli plaće u zdravstvu za 18% u vrijeme našeg mandata.
Predsjednik Vlade i HDZ-a poručio je da učitelje i profesore izrazito poštuje i cijeni te ih smatra izrazito važnim za budućnost ne samo mladih, nego cijele zemlje, jer bez njihove ključne uloge ne možemo ići u korak s globalnom utakmicom koja je pred nama.
- Dakle, tu je respekt apsolutan i oko toga nema nikakvih dilema. Ova tema je došla na dnevni red izvan konteksta kraja nekih pregovora, došla je kao poticaj sindikata da se baš sada, kad oni smatraju da je trenutak, jednostrano diže i mijenja uredba o koeficijentima da bi se povećala plaća za 6,11 posto.
Vodimo računa o sredstvima koje država ima
Plenković je naglasio da u Vladi nema nikoga tko ne bi želio odmah povećati plaću ili za 25 posto osnovice, što smo čuli jučer, ili za ovih 6%.
- Ali ja moram voditi računa o ukupnom iznosu sredstava koje država ima na raspolaganju. To nisu mali iznosi i odnose se na veliki broj ljudi. Nije isto korigirati koeficijent u nekom segmentu koji se odnosi na 100, 150, 15 ili 20 ljudi, ili negdje gdje imate preko 60.000 ljudi. Mi smo u mandatu naše Vlade nekoliko puta povećavali proračun za Ministarstvo znanosti i obrazovanja i to ozbiljno, to nisu mali iznosi. Pogledajte proračun iz 2016. i 2019. o kojim se milijardama razlike radi; od investicija u obrazovnu reformu Vlade, ne jedne stranke ili jedne ministrice, oko koje smo postigli konsenzus.
Istaknuo je da je sindikatima predložio na sastanku nakon prosvjeda upravo mogućnost dodatnog povećanja od dva posto.
- To sam ja predložio, to je ono što smo mogli napraviti u ovoj godini. Ali u ovom trenutku, dok nemam cijelu sliku proračuna za iduću godinu, ja se ne mogu obvezati na nešto za što u ovom trenutku nemam izračun prihoda i rashoda.
Politika fiskalne konsolidacije: trošimo koliko zarađujemo
Pojasnio je da vođenje politike fiskalne konsolidacije znači da se troši koliko se zarađuje, a ono što se uštedi koristi se za smanjenje dug.
- Nije kreditni rejting došao na lijepe oči, nisu se smanjile kamate za gospodarstvo, za građane, zato što smo dobri sa S&P-jem, Moody's-om ili Fitchem. Došao je zbog toga jer vodimo racionalnu, predvidljivu, odgovornu politiku koja se najjednostavnijim rječnikom svodi na trošenje onoliko koliko zaradimo. Ne zadužuj svoju djecu, ako ne moraš. To je logika.
Upozorio je kako on nije poput SDP-ove Vlade iz 2012 i 2015. koja je ostavila 70 milijardi duga.
- Najlakše se zaduživati i povećavati svima plaće. U redu, ako je to volja svih, pa ćemo vidjeti koliko će nam dugo trajati kamate. Moramo naći neki balans. Mogu razumjeti, svatko treba neku vidljivost, svi se mi za nešto borimo, zato se ljudi angažiraju za opće i društvene stvari, ali poanta je da napravimo ono što možemo i da je to održivo. U toj se utakmici moramo moći dogovoriti.
Jesmo li bili statični oko Agrokora?
Dodao je da mu se stoga ne sviđa kada netko od koalicijskih partnera ode u eter s izjavom koja ima takav odjek.
- Na primjer, jesmo li mi bili statični oko Agrokora? Da sam ja bio statičan oko Agrokora i da sam rekao - aha, propast će mi kompanija od 60.000 ljudi, a ja ću gledati - je li to statika? Ili kompanija radi, ljudi rade, OPG-ovi plaćeni, dobavljači živi. Je li to statika? Je li Peruško išao u Ameriku dobiti nagradu jer smo mi bili statični?
Tražit ćemo rješenja koja su održiva
Upitan zašto ne bi povukao odluku o snižavanju PDV-a i tako osigurao dvije milijarde kuna za eventualno povećanje plaća javnim službama, premijer nije odbacio tu mogućnost, kazavši da s ministrima razgovara o svemu.
- Razgovaramo o svemu. Mi smo misleći ljudi. Ići ćemo sa četvrtim valom porezne reforme, tražit ćemo rješenja koja su održiva, nema tabua što se mene osobno tiče.
Naglasio je da je osnovni smjer djelovanja koji je pozitivno obilježio Vladu - gospodarski rast, smanjenje nezaposlenosti te rast stope zaposlenosti, plaća, mirovina, minimalne plaće, rekordna turistička sezona, rješavanje problema poput Agrokora, Petrokemije, 3. maja i nastojanje da se riješi situacija oko Uljanika.
- Svi kosturi iz tranzicijskog ormara su popadali. Uzimamo ih jednog po jednog i lijepo ih rješavamo, a osnovni smjer je dobar.
Zadovoljan sam objavom kandidature Predsjednice
Predsjednik Vlade i HDZ-a izrazio je zadovoljstvo objavom kandidature predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović za drugi mandat na Pantovčaku.
- Zadovoljan sam objavom kandidature i znao sam kada će ta kandidatura biti objavljena.
Naveo je i da govor predsjednice Grabar-Kitarović nije doživio ni na koji način posebno kritičnim prema Vladi, već kao njezinu želju da nastavi na temelju dosadašnjih postignuća u svom mandatu i dotakne pitanja koja Vlada rješava.
Na pitanje kada će biti održani predsjednički izbori, premijer je poručio da će odluku o tome Vlada donijeti na vrijeme.
Tražit ćemo rješenje za roditelje njegovatelje
Upitan za komentar današnjeg prosvjeda roditelja njegovatelja pred Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku s kojeg su ukazali na situaciju u koju su dovedene osobe s invaliditetom, Plenković je rekao kako zna za taj problem i s ministricom Vesna Bedeković će tražiti rješenje.
- Mislim da smo uvijek pokazivali veliku osjetljivost prema svima onima koji su na ovaj ili onaj način ranjive skupine - od osoba s invaliditetom do roditelja koji praktično moraju 24-satnu skrb posvećivati djeci.
Osuđujem izjavu riječke vijećnice Milinović
Plenković je lošom ocijenio izjavu riječke gradske vijećnice Ivone Milinović u emisiji „Podcast Velebit“ na račun srpske nacionalne manjine.
- Kasnije sam vidio da se gospođa ispričala, da nije tako mislila, da je htjela reći nešto drugo. U svakom slučaju nije dobro, osuđujem takvu izjavu bez ikakvih dilema. Kao političarka i izabrana vijećnica u gradskom vijeću trećeg grada po veličini u Hrvatskoj mora te svoje misli malo preciznije, pažljivije, obzirnije artikulirati.
Smanjiti tenzije i podjele u društvu, raditi na dijalogu i toleranciji
Govoreći o Hvidri i predsjedniku SDSS-a Miloradu Pupovcu, predsjednik Vlade i HDZ-a je podsjetio da je njegov cilj 2016. godine bio smanjiti tenzije i podjele u visoko polariziranom društvu te raditi na dijalogu, uključivanju i toleranciji.
- Ukoliko je predsjednik Franjo Tuđman 1990-tih godina vodio računa da u svim HDZ-ovim vladama gotovo uvijek bude jedan ministar koji je pripadnik srpske manjine, onda je on bio jako pametan, mudar čovjek i državnik. To je radio s ciljem i sa smislom. I u vremenu kada je hrvatski teritorij bio okupiran, on je na tome inzistirao.
Plenković je kazao da ne zna zašto bi to i sada nekom bio problem, ako smo, dodao je, nakon 2000-tih i „Hristos se rodi“ imali koaliciju s SDSS-om te je Slobodan Uzelac tada bio potpredsjednik Vlade.
Ocijenio je da to sada u 2019. nije upitno, već je to spada u stečevini HDZ-a.
- To ne može biti problem i za mene neće biti nikakav problem. Zato ću biti taj lider koji će reći: Da, 2016. s manjinama, da, danas s manjinama i da, sutra s manjinama. Ako je to nekome problem onda je to problem onoga kome je to problem, a ne meni. Tu neću odstupiti ni milimetra.
Želimo da se Hrvati u Srbiji osjećaju dobro
Ponovio je da se ne slaže s kvalifikacijama Milorada Pupovca nakon incidenta u Uzdolju.
Plenković je podsjetio i da je njegova Vlada napravila sve što je mogla vezano uz dignitet Domovinskog rata jer je, istaknuo je, to ključno i nužno za Hrvatsku i hrvatsko društvo.
Naglasivši važnost uključenosti manjina u hrvatsko društvo i da se one u našoj zemlji osjećaju dobro, premijer je rekao da se onda može i brinuti kako će se osjećati Hrvati u Srbiji, BiH i drugdje.
- Zainteresiran sam da se Hrvati u Srbiji osjećaju dobro, da se Hrvati u BiH osjećaju dobro kao konstitutivan narod te da se i drugdje gdje su manjina osjećaju dobro.