Vraćanjem Dana državnosti 30. svibnja obnovit ćemo emocije koje je SDP uzeo hrvatskim ljudima!

Potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner i naš saborski zastupnik prof. dr. sc. Miroslav Tuđman na Markovu su trgu održali konferenciju za medije o promjeni blagdana. Poručili su da Dan državnosti vraćamo na 30. svibnja kako bi građani znali koji je glavni dan obilježavanja hrvatske države, kao što su znali do 2001. - kad im je SDP to oduzeo.

Akademik Reiner osvrnuo se, prvo, na tvrdnju notornog Peđe Grbina (SDP) da će 30. svibnja biti „stranački blagdan“:

- SDP po običaju sitno politizira. Zar je sjednica prvog demokratski izabranog, višestranačkog Sabora stvar samo HDZ-a?! Pa i SDP je bio u tom Saboru, nisu za to vrijeme sjedili u Maksimiru. I ostale stranke bile su ondje u ključnom trenutku prijelaza iz jednopartijskog autoritarnog sustava u demokraciju - to nije stvar jedne stranke, nego cijele države! I taj je datum narod prihvatio, a SDP-ova vlada mu ga je oduzela!

Datum ukorijenjen u narodu

Dodatno je naglasio da se 30. svibnja kao Dan državnosti do 2001. ukorijenio u narodu:

- Vladalo je oduševljenje, entuzijazam, organizirali su se skupovi, vijorile zastave, ali je, na žalost, to promijenjeno 2001. pa smo postali valjda jedina zemlja u svijetu u kojoj građani nisu znali koji je to glavni državni blagdan, je li to 25. lipnja, 30. svibnja, 8. listopada ili neki drugi. Nakon te promjene nastala je konfuzija te su hrvatski ljudi prestali imati emocionalni naboj prema bilo kojem od tih datuma. Nažalost, mogli ste i sada vidjeti za Dan neovisnosti da su tek na dijelu kuća bile izvješene zastave.

Temelji hrvatske države

Pojasnio je da se zato i išlo u izmjene Zakona o blagdanima te da naša Vlada uvodi još jedan neradni dan - Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, čime se zatvara trokut koji će označavati temelje slobodne države:

- Imamo 30. svibnja, 5. kolovoza i 18. studenog. Potonji datum dosad nije bio blagdan, ali se uvriježio u narodu, deseci tisuća ljudi išli su u Vukovar i Škabrnju. Uvodimo taj blagdan kako bi se omogućilo što većem broju ljudi da odaju počast svim žrtvama Domovinskog rata. Važno je i da Dan državnosti i Dan sjećanja na žrtve padaju tijekom školske godine tako da se buduće generacije i naša djeca još bolje upoznaju s time kako je stvorena hrvatska država i koliko je krvi proliveno za nju.

Tuđman: Uvodi se red u ključne datume slavljenja hrvatske države

Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman izrazio je uvjerenje da će povratak na 30. svibnja obnoviti emocije:

- Ovim se uvodi red u ključne datume slavljenja hrvatske države, a ako ih itko opet pomisli mijenjati u budućnosti, pitanje je jesu li protiv hrvatske države i njene samostalnosti. 30. svibnja dan je prijelaza iz neslobode u slobodu. Tada je u Saboru bilo 35 posto zastupnika SKH/SDP-a, pa ne vidim zašto bi bili protiv toga.

O ŠTRAJKU & HNS-u

Odgovarajući na pitanje novinara o odnosu Vlade i sindikata, Reiner je istaknuo da je HDZ uvijek pokušavao postići dogovor za probitak hrvatskog naroda, u ovom slučaju obrazovnog sustava:

- Proračun za obrazovanje ova je Vlada povećala za tri milijarde kuna. Plaće su već rasle 11.5 posto, a nudi se dva posto povećanja odmah i još toliko iduće godine. Inzistiranje na tome da se sad, ovaj čas, plaće povećaju šest posto teško da može biti korisno. Naravno, premale su plaće prosvjetnim radnicima, ali i medicinskim sestrama, liječnicima, policajcima, vojnicima i tako možemo nabrajati cijeli niz zanimanja. No pitanje je iz kojih sredstava svima povećati plaće. Ako i kada ih bude, nitko sretniji od nas. Želi li itko da povećavamo poreze, mislim da ne. Ali plaće se ne smanjuju, pa je zanimljivo da se sad štrajka jer se plaće nisu povećale onoliko koliko su sindikati htjeli. A sjetimo se da je Vlada SDP-a smanjivala plaće, ne sjećam se da su se tada dizale tolike tenzije.

Ne pristajemo na ultimatume

Također, Reiner je komentirao i odnos između HDZ-a i HNS-a:

- Vode se razgovori, vidjet ćemo ishod. Nadam se da HNS neće realizirati prijetnju da neće podržati proračun ako se u školstvu odmah ne povećaju plaće za šest posto. Nadamo se dogovoru, razumu i kompromisu, dakle, da se dođe do tih šest posto u nekom razumnom vremenskom razdoblju i u skladu s gospodarskim rastom.