Vijesti
18. 12. 2019.

Conte & Plenković: Naši ionako snažni odnosi bilježe dodatni uzlet! Italija je 2. trgovinski partner RH & 4. najveći investitor!

Predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković radni posjet Italiji započeo je susretom s predsjednikom Vlade Talijanske Republike Giuseppeom Conteom. „Hrvatska i Italija bilježe uzlet u bilateralnim odnosima“ - kazala su dvojica premijera, poručivši i da u Europskom vijeću zajednički rade na ubrzanju procesa proširenja EU-a.

- Imamo iznimno snažne odnose koji bilježe uzlet! - ocijenio je talijanski premijer Conte na konferenciji za medije nakon sastanka s predsjednikom Plenkovićem. Naglasio je da je robna razmjena između dviju zemalja 2018. premašila 5 milijardi eura, a taj se izuzetno pozitivni trend bilježi i ove godine.

Italija - drugi trgovinski partner RH

Italija je, nakon Njemačke, drugi trgovinski partner Hrvatske. Hrvatska je do rujna ove godine izvezla 1.5 milijardi eura roba i usluga u Italiju, što je rast od 2.6 posto u odnosu na prošlu godinu.

Italija je u istom razdoblju u Hrvatsku izvezla 2.7 milijardi eura, što je rast od 14.6 posto. Ona je četvrti najveći investitor u Hrvatskoj, a četvrta je i po broju turista.

Zajednički ciljevi tijekom hrvatskog predsjedanja EU-om

Dvojica premijera u Rimu su razgovarala i o nadolazećem hrvatskom predsjedanju Europskom unijom u prvih šest mjeseci iduće godine.

- Ovo je bio razgovor između prijatelja, između predsjednika vlada koji se jako dobro razumiju i koji će zajedno djelovati u godini koja je pred nama i koja će biti iznimno relevantna za Hrvatsku, ali i za čitavu Europu - poručio je Plenković.

Predsjednik Vlade i HDZ-a na sastanku je izrazio ambicije da se tijekom hrvatskog predsjedanja finalizira uređeni izlazak Velike Britanije iz EU-a te postigne konsenzus o novom Višegodišnjem financijskom okviru (EU proračunu).

Hrvatska je u cijelosti pripravna vrlo angažirano pristupiti odgovornoj ulozi predsjedatelja Europskom unijom

Otvaranje pregovora s Albanijom & Sjevernom Makedonijom

Premijeri su složni i o potrebi ubrzanja proširenja Unije, nakon što su se Francuska, Danska i Nizozemska u listopadu usprotivile otvaranju pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Plenković i Conte žele da se to dogodi u vrijeme upravo hrvatskog predsjedanja.

- Nastojimo privoljeti zemlje koje su imale rezerve da se otklone njihovi prigovori i prije nego što Zagreb u svibnju 2020. bude domaćin sastanka na vrhu između članica EU-a i država jugoistočne Europe - najavio je Plenković.

Za France 24: Sjeverna Makedonija i Albanija zaslužile su poziv - Podržavamo njihov europski put

Zagreb će u svibnju, dvadeset godina nakon prošlog susreta u hrvatskoj prijestolnici, biti domaćin tog skupa. Predsjednik Vlade i HDZ-a Plenković poručio je da želi da takav dijalog postane sustavan i da se održava svake dvije godine kako bi se zemljama aspiranticama definirao realni put prema Europskoj uniji u idućem desetljeću.

Želimo dati novu snagu i entuzijazam Uniji

Conte je istaknuo i da se hrvatsko predsjedanje poklapa s Konferencijom o budućnosti Europe, naglasivši da su prioriteti Italije približiti europski savez građanima, ojačati EU institucije i pojednostaviti upravljanje Unijom.

Konferencija bi trebala započeti 2020. i trajati dvije godine, a za nju će biti zadužena Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju.

- Sada je trenutak da damo novu snagu i entuzijazam Uniji - dodao je Plenković.

Conte i Plenković su još kazali da dobrim odnosima između dviju zemalja pridonose i manjine. Hrvatski premijer izrazio je stoga zadovoljstvo što je u Rim stigao i potpredsjednik Hrvatskog sabora Furio Radin, predstavnik talijanske manjine u RH. 

30. rođendan Srednjoeuropske inicijative

Dvojica premijera sastala su se u srijedu, dan uoči 30. obljetnice osnutka Srednjoeuropske inicijative, organizacije koja broji 17 članica i koja je nastala s idejom pomoći zemljama te regije u pristupanju EU-om.

Hrvatska je predsjedala SEI-em prošle godine, ove je godine na redu Italija, a iduće Crna Gora. Osim njih, članice su Albanija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Mađarska, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Srbija i Ukrajina.

A A A