Vijesti
14. 3. 2020.

Mi smo u ratu protiv virusa, panike i negativnih društveno-ekonomskih posljedica pandemije

Andrej Plenković za Jutarnji list: Pravodobnim mjerama prevencije poduzeli smo sve kako bismo epidemiju zadržali pod kontrolom i zaštitili naše sugrađane. Zato broj oboljelih u Hrvatskoj i jest znatno niži nego u drugim europskim zemljama. 

S predsjednikom Vlade RH i HDZ-a razgovarali su glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić i novinar Goran Penić.

Zdravstveni sustav i sustav civilne zaštite pokazali su da se odlično nose s krizom zbog koronavirusa. Što je s gospodarskim resorima u Vladi, pripremaju li se neke mjere pomoći gospodarstvu?

Mi smo u ratu protiv virusa, u ratu protiv panike i u ratu protiv negativnih društveno-ekonomskih posljedica ove globalne pandemije. U postupanju prema suzbijanju koronavirusa pratili smo na vrijeme situaciju u Kini i poduzeli prve zaštitne mjere i prije nego što je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila opasnost od epidemije. Mjerama prevencije poduzeli smo sve da zadržimo njeno širenje kako bismo zaštitili naše sugrađane. Postupno smo podizali nadzor u zračnim i pomorskim lukama diljem Hrvatske u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, graničnom policijom, hitnom medicinskom pomoći, graničnim sanitarnim inspektorima, županijskim epidemiolozima i avioprijevoznicima. Sve je to pridonijelo tome da dinamika rasta oboljelih u Hrvatskoj bude niža nego u drugim europskim zemljama.

Vodimo brigu o stabilnosti hrvatskoga gospodarskog i financijskog sustava. Nakon telefonske sjednice Europskog vijeća i konzultacija s čelnicima Europske komisije i Europske središnje banke, koje smo održali, razmatramo jedinstven europski odgovor na nove okolnosti koje se razvijaju. Što se tiče ekonomskih mjera Vlade RH, fokusirat ćemo se na očuvanje radnih mjesta i rješavanje likvidnosti naših poduzetnika na čije poslovanje ova kriza utječe.

Odgodit ćemo plaćanje poreza na dohodak, poreza na dobit i plaćanje doprinosa. Za premošćivanje nastalog likvidonosnog jaza zbog različite dinamike priljeva sredstava i dospijeća obveza, potrebna sredstva će se osigurati u državnom proračunu kako bi se osigurala održivost financiranja na cijelom području RH. Stoga će Vlada idući tjedan u žurnu saborsku proceduru uputiti izmjene odgovarajućih zakona. Pritom ćemo utvrditi kriterije za odgodu navedenih plaćanja i usmjeriti mjere na one poduzetnike koji su direktno pogođeni. Također, vodit ćemo brigu o likvidnosti u smislu kreditnih aranžmana.

Održali smo sastanke sa svim akterima iz gospodarskog života Hrvatske, od HUP-a, HGK, HOK-a, hrvatskih izvoznika, HPK, HNB-a, HBOR-a, HUB-a, s namjerom da se izradi zajednički paket mjera za pomoć gospodarstvu. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izišla je s investicijskim planom koji sadrži mjere i sredstva, a koji će se staviti na raspolaganje državama članicama u novim okolnostima. EK predviđa paket pomoći od 37 milijardi eura i dio toga ćemo također nastojati što bolje iskoristiti. Sljedeći tjedan ministar Zdravko Marić predsjedat će Vijećem za ekonomska i financijska pitanja EU na kojemu će biti riječ o mjerama za podršku poslodavcima i gospodarstvu.

Prijeti li Hrvatskoj recesija zbog koronavirusa i možemo li uskoro očekivati rebalans proračuna?

Ministri iz gospodarskih resora na dnevnoj bazi vode računa o svim nepredvidivim efektima. Isplata plaća i mirovina nije upitna. Zahvaljujući ostvarivanju gospodarskog rasta na zdravim temeljima te racionalnom vođenju javnih financija, hrvatsko gospodarsko otpornije je na krize i izazove nego što je to bilo ranije. Teško je predvidjeti sve gospodarske i financijske učinke pandemije, ali sam uvjeren da smo zajedno s aktivnostima hrvatskih gospodarstvenika spremni i iz ove situacije izići stabilni.

Ministar financija Zdravko Marić u svakodnevnom je kontaktu s predstavnicima gospodarstva, osobito onima iz prehrambene industrije, maloprodajnih i distribucijskih lanaca koji su zaduženi za opskrbu hranom i drugim namirnicama. Apeliramo na sve građane da masovno ne odlaze u trgovine jer za to nema razloga. Što se tiče turizma, do 29. veljače ove godine bilježimo porast broja dolazaka i noćenja turista u odnosu na isto razdoblje lani. Uslijed širenja koronavirusa sada bilježimo određeni pad broja novih rezervacija koji ćemo, vjerujem, nadoknaditi. Sastali smo se u Umagu s čelnicima nekoliko velikih hotelskih poduzeća. Vodimo računa o zdravlju i sigurnosti hrvatskih građana, ali istodobno izbjegavamo stvaranje panike, koja je nepotrebna, štetna i negativno bi utjecala na gospodarstvo, osobito turizam. Razmatramo mjere koje bi trebale pomoći turističkom sektoru.

Je li već sada jasno da nećemo ostvariti zacrtani rast BDP-a i zašto se nismo pripremili za „crne dane“? Javni sektor i dalje raste, jesu li izostale prave reforme državnog i javnog sektora?

Za razliku od svih vlada prije, naša Vlada ostvaruje proračunski višak ili uravnoteženi proračun, što nam omogućuje da se, kada dođe kriza, s njome puno lakše nosimo i da možemo isplaćivati plaće i mirovine. Imamo zdravi gospodarski rast koji se temelji na razduživanju te zadnje izdanje obveznice koje je refinancirano i sada godišnje plaćamo 715 milijuna kuna manje kamata, što su tri godišnja proračuna Ministarstva turizma. To je politika odgovornog vođenja javnih financija.

Mi smo konsolidirali financije na način da se vodimo logikom dobrog gospodara, odnosno trošimo koliko zarađujemo, a ono što nam ostaje viška, time smanjujemo dug, što se vidi po brzom smanjenju javnog duga, koji je 2015. bio 85 posto BDP-a, a na kraju 2019. očekujemo da bude na razini između 71.5 i 72 posto. Istodobno, podigli smo investicijski kreditni rejting, što je Hrvatsku učinilo vidljivom kod onih ulagača kojima uopće nismo bili na radaru. To automatski znači manje kamate za gospodarstvo i za građane. Sve to imalo je za posljedicu rast minimalnih plaća, rast prosječnih i medijalnih plaća te mirovina. Imamo i nikad više zaposlenih još od 1990. te nikada manje nezaposlenih.

Što se tiče racionalizacije troškova subjekata koji su na državnom proračunu, to je poruka koju kontinuirano upućujem i ministrima i svima ostalima. Uvijek se može tu napraviti korak više, a pritom je važno da smo mi snažno podigli iskoristivost europskih fondova; na početku smo imali 9 posto ugovorenih i 1 posto isplaćenih sredstava, a sada smo na 88 posto ugovorenih i 33 posto isplaćenih, a europski fondovi predstavljaju 80 posto javnih investicija u Hrvatskoj. Kada gledamo kumulativno, može se još uštedjeti i to su koraci koje ćemo raditi u mjesecima ispred nas s obzirom na nove okolnosti.

Kako se vi štitite od koronavirusa s obzirom na to da često putujete po svijetu, jeste li promijenili navike?

I inače često perem ruke te koristim dezinfekcijske maramice. Sada slušam upute stožera i više se ne rukujem. Najvažnije su mjere koje svatko od nas kao građanin može poduzeti da se spriječi širenje virusa.

Koliko je teško promijeniti neke navike, vidjeli smo nedavno nizozemskog premijera Ruttea koji je na presici govorio da se nije dobro rukovati, a onda se odmah on sam rukovao?

Kada ste u situaciji da je to najnormalnija gesta koja je i poželjna i nužna s aspekta nekoga tko obavlja najvišu javnu dužnost, onda je potrebno neko vrijeme da ljudi osvijeste nova pravila i mjere opreza. Meni se zadnjih dana događa da ljudima odbijam dati ruku, pa se oni začude, ali im onda rastumačim da je to sve zabranio ministar Beroš (smijeh).

Hoće li koronavirus utjecati na daljnji tijek našeg predsjedanja Vijećem EU?

Kada smo odabrali slogan „Snažna Europa u svijetu punom izazova“ vodili smo se izazovima Brexita, pregovorima o novom europskom proračunu te pitanjem proširenja EU koje smo snažnim angažmanom vratili na dnevni red Unije. Imamo i Konferenciju o budućnosti Europe koja će biti lansirana za vrijeme našeg predsjedanja, prošlo je i prvih 100 dana nove Europske komisije, raspravljamo o Zelenom planu, a usto su nam došle i dvije krize globalnog karaktera - epidemija koronavirusa i potencijalno nova migracijska kriza. Sve što dođe na stol rješavamo. Pokazali smo liderstvo i odgovornost primjereno ulozi koju imamo. Hrvatska je pokrenula integrirani politički mehanizam odgovora na krize još prije nego što je WHO proglasio opasnost od epidemije koronavirusa.

Pratili smo situaciju u Wuhanu i odmah smo nakon toga davali obavijesti svima koji dolaze iz tih krajeva. Vidjeli ste reakcije i kritike odlazeće slovenske Vlade prema našim institucijama, a sada je jasno da smo bili u pravu s opreznijim mjerama. Formirali smo Nacionalni stožer civilne zaštite i komunikacija je prema javnosti transparentna i pravodobna. Odmah sam rekao da sve što ja znam kao premijer, zna i cijela javnost. Otvoreni smo oko svega, najvažnije je da nema panike, ali ima odgovornog ponašanja. Hrvatsko predsjedništvo odgodilo je sve neformalne sastanke na stručnoj i diplomatskoj razini, osim neformalnih ministarskih sastanaka koji su predviđeni u Hrvatskoj do 15. travnja. S predsjednikom Europskog vijeća Michelom i predsjednicom Komisije Von der Leyen donijeli smo odluke o daljnjem funkcioniranju različitih konfiguracija Vijeća EU. Važno je da sposobnost EU za donošenje odluka bude očuvana kako bi se osiguralo učinkovito djelovanje Unije, ali se istodobno rad institucija mora prilagoditi te će se održavati samo nužni sastanci Vijeća.

Što Hrvatska radi po pitanju da ne postanemo hot-spot za migrante?

Okolnosti su potpuno drukčije nego 2015. godine, u EU je promijenjeno ozračje. Stalno ponavljam da nema nijednoga drugog događaja od pada Berlinskog zida u zadnjih 30 godina koji je više utjecao na promjenu političke arhitekture u Europi. Migrantska kriza 2015. i 2016. utjecala je na mainstream političke stranke, na rast krajnjih stranaka i populista te na ozračje u pojedinim državama. Novi grčki premijer Mitsotakis, za razliku od Tsiprasa, koji je imao poroznu granicu, rekao je ‘ne’ ilegalnim migracijama i odlučio čvrsto štititi svoj teritorij.

To je ujedno i vanjska granica EU i ne možemo dopustiti nezakonite migracije, pogotovo jer nije riječ o ljudima koji su sada došli iz Sirije, nego su već dulje vrijeme u Turskoj. Razumijemo da je njima teško, ali nekontrolirani val nezakonitih migracija više u Europi ne može proći. Rješenje koje zagovaram, a to sam rekao i predsjedniku Erdoğanu, jest da se vratimo na provedbu izjave iz 2016. između Turske i EU i ispunjavamo međusobne obveze te pronađemo rješenje u kojem Turska ne dopušta situaciju koju imamo danas. Na tome u ovom trenutku inzistiraju svi čelnici EU. Hrvatskoj, koja već sada odgovorno štiti svoju granicu i ima ambicije postati dio schengenskog prostora, to je posebno važno i zato sam odmah otišao na tursko-grčku granicu.

U kojem bi obliku Hrvatska vojska pomagala na granicama po potrebi, planirate li možda izmjenu zakona da im se daju veće ovlasti?

Hrvatsku granicu čuva hrvatska policija i tako će i ostati. Više od 6.500 policajaca svakodnevno štiti granicu od nezakonitih prelazaka. Razmišljamo o tome da preciziramo ulogu vojske kada pruža pomoć policiji u nadzoru granica. U slučaju da se dogode neke izvanredne okolnosti, razmotrit ćemo mogućnost da u tom poslu odgovarajuću ulogu ima i Hrvatska vojska - bude li to potrebno. U ovom trenutku to nije slučaj. O tome smo razgovarali i na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Na grčkim je otocima oko 4.600 djece migranata bez pratnje. Koliko bi Hrvatska mogla takve djece prihvatiti?

Hrvatska je pokazala humanost i ljudskost u nizu situacija. I sami smo imali situaciju vlastitih prognanika i izbjeglica iz BiH. Naša je država dovoljno snažna da prihvati određeni broj djece bez roditeljske skrbi i to je minimum koji trebamo napraviti. Ne mogu zamisliti da netko može biti protiv toga da se pomogne djeci u nevolji. Kada se vide svi podaci, onda ćemo znati točan broj.

Evo, Hrvoje Zekanović iz „Suverenista“ kaže da je to propaganda.

Hrvatska javnost nije naivna i neće se dati prevariti. Uvjeren sam da jako dobro raspoznaje razliku između lažne retorike neodgovornih ljudi i odgovorne politike koju mi vodimo. Ako nemaš dovoljno srca da pomogneš djeci, bez obzira na to odakle dolaze, onda neka sami birači zaključe o kakvim je akterima riječ.

Kako ocjenjujete dosadašnju suradnju s predsjednikom Republike, je li kohabitacija tvrda ili meka i što je s pitanjem slanja hrvatskih vojnika u misiju u Afganistanu?

Mi ćemo surađivati temeljem ustavnih i zakonskih ovlasti koje imamo jer je to odgovorno ponašanje, posebno kad je riječ o suočavanju s krizama. Takvo je bilo i ozračje na sastanku Vijeća za nacionalnu sigurnost, gdje smo govorili o koronavirusu i migrantskoj krizi. Moramo pronalaziti zajednički jezik kada je riječ o funkcioniranju institucija, ali kada je riječ o nekim političkim stavovima, oni će i dalje biti različiti. Vlada je predložila admirala Roberta Hranja za novog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga, kojeg poznajem dugi niz godina, i on je bio logično rješenje. Što se tiče ostalih tema, vidjeli ste da je Hido Biščević na putu za veleposlanika u Srbiji.

Uskoro ide imenovanje šefa SOA-e, a g. Markić ima povjerenje Vlade bude li htio nastaviti svoj posao. Što se tiče Afganistana, tu je pozicija Vlade jasna. Predsjednik Milanović je taj koji je u kampanji rekao da vojsku treba odmah vratiti iz Afganistana, no kao što smo vidjeli, jedna od prvih odluka koju je potpisao je ona o odlasku kontingenta u Afganistan. Hrvatska je pouzdan saveznik u NATO-u, a NATO nakon sporazuma s talibanima ima plan faznog smanjivanja snaga. Naša će vojska predložiti plan povlačenje hrvatskih vojnika iz Afganistana, sukladno dogovoru sa zapovjedništvom NATO-a. Hrvatskoj Vladi je u interesu zaštita i sigurnost hrvatskih vojnika. Prema planovima Vlade i Ministarstva obrane, postojeći kontingent koji je poslan u Afganistan trebao bi biti i posljednji.

Milanovićev potez micanja bisti?

Mislim da je to pogrešan i nepotreban potez. Institucija predsjednika nadilazi osobe koje trenutačno obnašaju tu dužnost i nije dobro ako se sve mijenja svakih pet godina. Biste hrvatskih velikana tamo su dugi niz godina i imaju svoj smisao.

Što mislite, zašto je to napravio, je li to način izbjegavanja suočavanja sa svojim biračkim tijelom koje bi možda htjelo vratiti Tita?

To pitanje trebate njemu postaviti. U Vladi su fotografije svih bivših premijera i nikome ne pada na pamet da to miče.

Titovu bistu je na Pantovčak postavio predsjednik Tuđman. Predsjednica je maknula tu bistu, postavila Tuđmana, pa je sad Tuđmanova maknuta. Biste li vi, da ste bili na mjestu predsjednice, maknuli Titovu bistu koju je postavio Tuđman?

Na predsjedniku je da tumači svoje poteze.

Što mislite o inicijativi Triju mora, ide li ona dalje, a što mislite o inicijativi Alpe-Adria, za koju se zalaže predsjednik?

Riječ je o dvije različite inicijative s istim multilateralnim predznakom. Ono u čemu se bitno razlikuju jest njihov strateški doseg i prostor koji pokrivaju. Tri mora bitno je širi koncept, koji uključuje mnogo više država i mnogo kompleksnije projekte, sadržajno i financijski. No to nipošto ne znači da se Tri mora i Alpe-Adria međusobno isključuju, ili su konkurencija jedno drugom. Mislim da Hrvatska treba biti aktivna u obje inicijative.

Tri mora okuplja 12 država članica EU i partnere kao što su SAD i Njemačka. Već ta lista država najbolje govori o snazi i potencijalima tog okvira. Projekti Tri mora pokrivaju područja od najvećeg strateškog značenja - energetiku, promet i digitalnu infrastrukturu. Bilo bi neodgovorno povući se iz toga, a da pritom ne postoji niti jedan valjani razlog za to. S druge strane, ogromni investicijski i gospodarski potencijal Tri mora nalaže nam da ostanemo aktivno uključeni i pokušamo izvući što više koristi za Hrvatsku i njezino gospodarstvo. Uostalom, Tri mora imaju i čvrstu dimenziju jačanja kohezijske politike EU, što se ističe i u Zajedničkoj deklaraciji četvrtog sastanaka na vrhu Tri mora, održanog prošle godine u Sloveniji. Ako u Tri mora svoj interes nalazi Poljska, Slovačka, Litva ili, primjerice, Rumunjska, ne vidim zbog čega ne bismo i mi.

Je li moguće bilateralno rješenje graničnog spora sa Slovenijom i hoćete li brže doći do dogovora sada kada je tamo na vlasti Janez Janša?

Granični spor između Hrvatske i Slovenije otvoreno je pitanje na dnevnom redu zadnjih 30 godina. Da je ono bilo uvjet za bilo koju od dvije države za članstvo u EU ili schengenskom prostoru, tada ni Slovenija ne bi bila njezina članica. Naš je stav cijelo vrijeme da bilateralni granični spor mora biti potpuno odvojeno pitanje od toga. Želimo graditi dobrosusjedske odnose i jačati političku i gospodarsku suradnju. Nakon presude Suda EU, koji je potvrdio hrvatske argumente u smislu toga da arbitražni sporazum nije dio prava Europske unije, već da je riječ o pitanju međunarodnoga prava, moramo se okrenuti dijalogu i zajedno pronaći rješenje za utvrđivanje državne granice na kopnu i na moru. Živimo jedni pored drugih, saveznice smo u NATO-u i partneri u EU. Na tom tragu želimo graditi odnose s novim premijerom Janšom i Slovenijom.

 

 

A A A