Vijesti
21. 4. 2020.

Plenković s Michelom o planu oporavka EU-a od posljedica koronavirusa, mjerama reaktivacije gospodarstva & koheziji

Predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković razgovarao je videovezom s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom o sastanku na vrhu šefova država ili vlada zemalja članica EU-a ovog četvrtka. Zadržavanje adekvatnih sredstava za kohezijsku politiku i poljoprivredu u novom 7-godišnjem europskom proračunu ostaje hrvatski nacionalni interes.

"Razgovarao sam s Charlesom Michelom o pripremama za sastanak Europskog vijeća u četvrtak, prioritetima novog proračuna EU-a, planu oporavka od posljedica Covida-19, kao i o organizaciji Zagrebačkog samita tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a u novim okolnostima" - objavio je Plenković na svom Twitter profilu.

Čelnici zemalja članica, okupljeni u Europskom vijeću, pokušat će u četvrtak na videokonferenciji postići suglasnost o strategiji oporavka od posljedica koronavirusa i usklađenim mjerama za ponovno, postupno pokretanje gospodarskih aktivnosti - koje su upravo zbog pandemije u velikoj mjeri zaustavljene.

Smjernice o dugoročnom proračunu 2021-2027

Očekuje se da će čelnici zemalja članica dati Europskoj komisiji smjernice o budućem izgledu Višegodišnjeg proračunskog okvira (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. - za koji i predsjednica EK-a Ursula von der Leyen ističe da će biti ključni element europskog odgovora na posljedice krize na gospodarstvo.

Komisija bi, naime, sljedeći tjedan trebala objaviti novi prijedlog VFO-a, budući da onaj dosadašnji ne može više biti podloga za raspravu s obzirom na dramatično promijenjene okolnosti.

Komisija je još u svibnju 2018. - dok je predsjednik bio Jean-Claude Juncker - predložila dugoročni, sedmogodišnji proračun u iznosu od 1.135 milijardi eura, što predstavlja 1.114 posto bruto nacionalnog dohotka (BND) država članica EU-a.

Povećanje kohezijskih sredstava?

I premda je u tom prijedlogu bilo predviđeno manje sredstava za kohezijsku i poljoprivrednu politiku, dio sjevernih članica EU-a snažno mu se usprotivio tražeći još manji proračun - da se ograniči na 1 posto BND-a.

Sada, u promijenjenim okolnostima, čini se da postoje izgledi za dogovor o većem proračunu i većoj kohezijskoj omotnici - kako i predlaže Europska komisija - što je iznimno važno za Hrvatsku i druge članice koje iz europskog proračuna više dobivaju nego što u nj uplaćuju.

Plenković iz Bruxellesa: Učinit ću sve da Hrvatska dobije odgovarajuća kohezijska sredstva!

Prijatelji kohezije žele uhvatiti korak s najrazvijenijim članicama - Očekuju nas zahtjevni pregovori o europskom proračunu

Zajedničke europske obveznice?

Osim o VFO-u kao ključnom elementu odgovora na krizu, govori se i o fondu za oporavak. Još je nepoznato kako će se on financirati. EU je, naime, oko pitanja zajedničkog zaduživanja podijeljena na sjeverne članice, koje se na čelu s Nizozemskom tome oštro protive, i na južne koje u tome vide izlaz i koje inače imaju problema s visokim javnim dugom - poput Italije.

Premda se Njemačka dosad uvijek protivila zajedničkom zaduživanju, kancelarka Angela Merkel u ponedjeljak je izrazila spremnost da se oporavak financira sredstvima koje bi Komisija posudila na financijskim tržištima, a jamac za te dugove bio bi europski proračun.

Merkel je rekla da može zamisliti zajedničke obveznice, pozivajući se pritom na članak 122, paragraf 2 Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Taj članak kaže da "Vijeće na prijedlog Komisije može pod određenim uvjetima odobriti financijsku pomoć Unije državi članici koja je u poteškoćama ili joj ozbiljno prijete ozbiljne poteškoće uzrokovane prirodnim katastrofama ili izvanrednim događajima koji su izvan njezine kontrole".

Hrvatski interes - inkluzivnost Fonda za oporavak

Španjolska je predložila fond za oporavak u visini od 1.500 milijardi eura, iz kojeg bi zemlje članice u poteškoćama dobivale bespovratnu pomoć. Ta bi se sredstva namaknula zajedničkim zaduživanjem na financijskim tržištima, a temeljni kriterij za dodjelu sredstava bila bi visina pada bruto domaćeg proizvoda i stopa povećanja nezaposlenosti.

Za Hrvatsku i druge zemlje koje nisu članice eurozone najvažnije je da se dogovori inkluzivni pristup, da se ne radi razlika između zemalja europodručja i onih koje su izvan eurozone, kako bi sve zemlje članice EU-a imale ravnopravne izglede za oporavak.

Valutni swap - signal povjerenja u stabilnost naše monetarne politike & ohrabrujuća poruka u borbi protiv koronavirusa!

Fiskalni paket od 540 milijardi eura

Čelnici bi također trebali potvrditi dogovor o fiskalnom paketu za kratkoročnu pomoć gospodarstvu, težak 540 milijardi eura, koji su prije desetak dana usuglasili ministri financija zemalja članica.

PAKET BEZ PREMCA! Ministri financija EU-a dogovorili mjere za spas gospodarstva & očuvanje radnih mjesta, vrijedne 540 mlrd €!

Očekuje se da će na Europskom vijeću biti riječi i o izlaznoj strategiji, odnosno o postupnom i usklađenom popuštanju restriktivnih zaštitnih mjera koje su uvedene radi suzbijanja pandemije.

A A A