Vijesti
11. 5. 2020.

Zagrebački summit reafirmirao je hrvatsko pitanje u BiH - EU će morati reagirati!

Željana Zovko, zamjenica koordinatora EPP-a u Odboru za vanjske poslove EP-a, za Večernji list BiH: Predsjednik Plenković i na samitu EU - JI Europa otvorio je pitanje stvarne ravnopravnosti Hrvata u BiH. Ponovio je da je RH najveći promotor kandidature BiH za članstvo u EU, ali i jasno zatražio da se adresira problem nepravednog izbornog zakona & nametanja nelegitimnih političkih predstavnika.

Intervju koji je s našom eurozastupnicom napravio kolega Zoran Krešić prenosimo u cijelosti:

Kako ocjenjujete dosege zagrebačkog summita, jesu li ispunili očekivanja kandidatkinja za članstvo, kao i samog EU-a?

Činjenica da je summit održan unatoč svim ovim nedaćama s kojima se u vrijeme pandemije suočavaju i EU i zemlje jugoistoka Europe veliki je uspjeh hrvatskog predsjedanja, a kroz Zagrebačku deklaraciju, kojom se reafirmira pitanje proširenje, poslana je snažna poruka cijelome zapadnom Balkanu. U točkama deklaracije snažno je naglašeno da se radi o zadaći od obostranog interesa.

Plenković: Hrvatska je pokazala da se i usred pandemije zna strateški pozicionirati & artikulirati svoje vanjskopolitičke prioritete!

Riječ je o vrlo jasnom strateškom pozicioniranju Europske unije, zatim gospodarskom povezivanju, ali i jačanju sigurnosti te početku rješavanja otvorenih pitanja. To je, primjerice, i pokušaj rješavanja problema između Kosova i Srbije otvaranjem dijaloga između Prištine i Beograda, a što je dobilo dodatnu dimenziju samom činjenicom da je Miroslav Lajčák imenovan za posebnog predstavnik EU-a za to pitanje. Sve to pokazuje da Europska unija u ovome trenutku razumije u cijelosti sve što je hrvatski premijer govorio. Premijer Plenković jasno je istaknuo da pitanje proširenja i rješavanja nestabilnosti na zapadnom Balkanu predstavlja ključ sigurnosti EU-a.

Čović zahvalio Plenkoviću na pomoći na europskom putu BiH & zauzimanju za ravnopravnost hrvatskog naroda

Sami ste rekli da je summit održan u vrijeme jednog od najvećih iskušenja u povijesti čovječanstva?!

Možda je i ova pandemija pomogla da se na određeni shvati to da ne samo virus ne poznaje granice, nego i da su tu i sve druge prijetnje poput ilegalnih migracija i drugih sigurnosnih pitanja. Zato je potrebno da se ovaj dio Europe na primjeren način tretira i da se neriješena pitanja adresiraju. Problemi se napokon moraju početi rješavati kako ne bismo dopustili da se ti izazovi preliju i u Europsku uniju.

Cijelo vrijeme svojim angažmanom u Europskom parlamentu pokušavam na to snažno istaknuti. No, sve postaje bitno drukčije nakon što lideri sjednu, kada se time bave nekoliko sati te iz prve ruke čuju izjave dužnosnika sa zapadnog Balkana što je to što oni žele. Moram naglasiti da je uoči summita bio sastanak i dužnosnika Europske pučke stranke s kolegama sa zapadnog Balkana gdje su se također mogla čuti očekivanja, ali i zašto su u pojedinim situacijama neshvaćeni. Mislim da je općenito nakon summita situacija svima puno jasnija. Sudjelovala sam i na saslušanju s povjerenikom za susjedstvo Varhelyem koji je iznio rezultate summita.

Jeste li imali upit povjereniku?

Pitala sam ga, u kontekstu obraćanja premijera Plenkovića na Zagrebačkom samitu, što misli učiniti glede rješavanja problema nelegitimnog političkog predstavljanja. Premijer je tražio da se to pitanje konačno adresira kako bi Hrvati u BiH imali svoje legitimne političke predstavnike u skladu s Ustavom BiH. Osim toga, g. Varhelya sam upitala što misli učiniti i po pitanju BiH u smislu ustavne podređenosti jednog naroda.

Zovko: Bosni i Hercegovini je potrebna posebna pozornost kako bi deblokirala put u europsku budućnost

U studenom ćemo obilježiti 25 godina od Daytonskoga mirovnog sporazuma, a svi vidimo da je tu situacija neriješena glede najvažnijih pitanja. Dobila sam ohrabrujući odgovor da će se to pitanje aktualizirati i da svi narodi moraju biti ravnopravni. To podrazumijeva pitanje Izbornog zakona i zastupljenosti konstitutivnih naroda. Obećano je i da će se potaknuti održavanje izbora u gradu Mostaru.

Može li, uz javni istup premijera Plenkovića o problemu Hrvata i njihove nejednakopravnosti, to pitanje postati ne samo javno, nego institucionalno europsko pitanje?

Hrvatska je najzainteresiranija za rješavanje svih prijepora u BiH zbog svoje želje, ali i ustavne obveze prema sunarodnjacima u BiH. Ujedno je Hrvatska najveći promotor da BiH postane kandidat za Europsku uniju. Usto, najbolje poznaje situaciju u BiH i na zapadnom Balkanu.

Premijer Plenković također je upozorio da 20 godina nakon zadnjeg zagrebačkog summita ne postoji institucionalna memorija, odnosno lideri koji su upućeni u to što se događa i zašto imamo ovolike propuste u regiji. Zbog toga imamo situaciju da se ljudi iz regije okreću “sirenskim” pozivima drugih, trećih aktera koje ne želimo vidjeti u Europi. A takvi nude lakša rješenja, počesto i novac, a sve popraćeno hibridnim propagandnim ratom protiv EU-a. Zbog toga Europska komisija mora napokon provesti jednu vrstu istrage u čemu smo mi iz EU-a pogriješili. Tek tada, na temelju naučenih lekcija, moguće je mijenjati stvari. Upravo jer to nije učinjeno, na tom području poticane su krize umjesto da se one rješavaju. Zato stalno pozivam na pretres situacije.

Što bi to značilo u kontekstu BiH?

U BiH imate situaciju da se dvije zajednice osjećaju podređeno u odnosu na jednu zajednicu. To je nešto što je nedopustivo, nešto što EU ne smije sebi dopustiti. EU mora imati nepristranu ulogu i saslušati sve strane. Samo tako moguće je mijenjati stvari u BiH i u cijeloj regiji.

A A A