Iz Davosa (2): Za razliku od mnogih europskih država, Hrvatska je gledala naprijed & otvorila LNG terminal na Krku
(VIDEO & PHOTO) PVRH Andrej Plenković na glavnom panelu Svjetskog gospodarskog foruma („Gospodarska željezna zavjesa“): Energetika će biti i jest tema desetljeća. Bili smo svjesni da je potrebno diversificirati opskrbu energentima te smo - unatoč „čudnom“, ali žestokom otporu dijela aktera u našoj zemlji - izgradili terminal kod Omišlja. I to uz pomoć bespovratnih europskih sredstava! Time smo osigurali neovisnost o ruskom plinu i daleko veći manevarski prostor nego što ga druge članice EU-a sada imaju. Teško da bismo to sami uspjeli - i tu se također pokazala prava vrijednost EU članstva!
Iz Davosa: Nakon niza ekonomskih postignuća, ulazak u europodručje dodatno će osnažiti hrvatsko gospodarstvo!
U 6. BRZINI! Andrej Plenković na dvodnevnom Svjetskom gospodarskom forumu, na kojem su se poslije dvije godine zastoja uslijed pandemije ponovno okupili državnici, gospodarstvenici, opinion makeri, znanstvenici… Prvog dana sastao se s predsjednicom Europske središnje banke Christineom Lagarde te joj zahvalio na podršci našem ulasku u eurozonu. Ona mu je pak čestitala na izlasku RH iz makroekonomskih neravnoteža. Razgovarao je i s glavnim tajnikom OECD-a Mathiasom Cormannom te s premijerima Crne Gore, Lihtenštajna i Gruzije. Čestitao je Kolindi Grabar-Kitarović kojoj je poljski predsjednik Andrzej Duda dodijelio odličje „Bijeli orao“ za zasluge u Inicijativi Tri mora.
Prvi put u povijesti BiH je u fokusu Europske unije. A to je isključivo zasluga predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića!
Dragan Čović: Zahvaljujem hrvatskom premijeru, na njegovu su inicijativu u Sarajevu održani ovi važni razgovori s Charlesom Michelom. Sve strane su spremne učiniti iskorak. Gordan Grlić Radman: Prvi čovjek najvišeg tijela EU-a prvi je put posjetio BiH i odradio dobar posao. Dogovoreno je da u lipnju Bošnjaci i Hrvati usuglase dokument o ubrzanju EU puta zemlje i riješe prijepore o provedbi jesenskih izbora. Tko želi ući u EU, mora provesti reforme, a ona izborna jedan je od zadanih uvjeta. Milanović? Doista mu nije lako, a ponekad nije ni dobro. Krotko pismo glavnom tajniku NATO-a kopernikanski je obrat. Ni riječi o 'vetu', čime demantira samog sebe i potvrđuje koliko je bila nepotrebna sva njegova halabuka.
Ljevičari zazivaju ‘građansku BiH’, tvrde da je konstitutivnost ‘koncept iz prošlosti’, ali ‘zaboravljaju’ da je Belgija federalna država s tri naroda
Bruxelles. Konferencija ‘Izborni zakon BiH: pitanje mira i stabilnosti za EU?’ u organizaciji Željane Zovko. Predsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta David McAllister: Zašto neki političari ustavni koncept triju nacionalnih zajednica u Belgiji odbijaju prihvatiti i u BiH? Na tom je primjeru Andrej Plenković mnogim europskim liderima uspio objasniti zašto su potrebne pravedne izmjene Izbornog zakona BiH. Važno je da Hrvati mogu izabrati svoje legitimne predstavnike - što je preduvjet funkcionalnosti i stabilnosti te države.
Do ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH nećemo doći Milanovićevim egzibicionizmom & njegovim proruskim cirkusom
Rješenje za problem izbornog zakona može se ostvariti jedino dogovorom aktera u BiH, prvenstveno s Bošnjacima, ili uz potporu međunarodne zajednice. Milanović je bio Komšićeva zanoktica, a sad i dalje nanosi štetu Hrvatima u BiH. Pokušava ih zloupotrijebiti s jedinim ciljem da spriječi proširenje NATO-a i pomogne Kremlju. Svojom „inicijativom“ te upornim osporavanjem strateškog partnerstva sa SAD-om i europskim saveznicima može samo izolirati Hrvate u BiH i dovesti ih u još teži položaj - poručio je predsjednik Andrej Plenković nakon sastanka nacionalnog vodstva HDZ-a.
Izvrsna suradnja s Vatikanom, obostrana predanost ravnopravnosti Hrvata u BiH & prekid ruske agresije!
(VIDEO) PVRH Andrej Plenković s državnim tajnikom Svete Stolice kardinalom Pietrom Parolinom: Cijenimo podršku koju Vatikan svojim autoritetom pruža ravnopravnosti konstitutivnih naroda i funkcionalnosti BiH - što se može postići jedino izbornom reformom. Želimo da se ispravi nepravda kojoj su izloženi Hrvati u BiH. * Odnosi RH i Svete Stolice postojani su, snažni. Izrazili smo zadovoljstvo ugovorom Vlade RH i Hrvatskog Caritasa. * Osuđujemo rusku agresiju na Ukrajinu. Zauzimamo se za prestanak invazije i sukoba, a mirna reintegracija Hrvatskog Podunavlja najbolji je primjer kako bi sporazum iz Minska mogao zaživjeti. Cijenimo napore Svetog Oca za postizanje mira.
Kad Europska unija uvodi energetske sankcije protiv Rusije, suradnja je potrebnija Mađarskoj nego Hrvatskoj - koja ima LNG terminal!
Plenković: Promijenjena arhitektura svijeta otvara Hrvatskoj nove prilike. Dobili smo stratešku energetsku dimenziju kao 'hub' za naftu i plin, za opskrbu srednje i istočne Europe. Nastavljamo investirati u naftovode, plinovode i proširenje kapaciteta terminala na Krku. Za razliku od nas, mnoge zemlje ovise o ruskom plinu, neke i stopostotno… Božinović: Nikakve pretenzije danas ne mogu proći. Hrvatski teritorij je - neupitan! U tom smislu nema ni najmanje dvojbe.
Andrej Plenković - prvi hrvatski premijer na Cipru!
(PHOTO) SLUŽBENI POSJET. „Cijenimo podršku koju je Republika Cipar pružala te i dalje pruža našem ulasku u Schengen i eurozonu. Nastavljamo jačati ionako dobre, prijateljske odnose. Jedinstveni smo u potpori Ukrajini i osudi ruske agresije, a naše dvije države mogu pridonijeti energetskoj neovisnosti Europe. Ulogu u tome zacijelo će imati LNG terminal na Krku - čije ćemo kapacitete dodatno povećati. Ne samo za sebe, nego i za potrebe ostalih zemalja srednje Europe. Hrvatska može na sjevernom Jadranu postati čvorište za plin i naftu. Čast mi je biti prvi predsjednik Vlade RH koji je u povijesti posjetio Cipar“.
Potreban je dodatni angažman EU-a kako bi se postigao konsenzus o izmjenama izbornog zakona u BiH
I u Varšavi na donatorskom skupu za Ukrajinu (4. svibnja) i na Konferenciji o budućnosti Europe (5. svibnja) i u Salzburgu na Globalnom seminaru (6. svibnja) i na Predsjedništvu HDZ-a (9. svibnja) PVRH/PHDZ Plenković iznova je, ustrajno i dosljedno, ukazivao na neravnopravnost Hrvata u BiH i tražio da se uz pomoć međunarodnih predstavnika održe novi pregovori o izbornoj reformi. Poručio je to i Ursuli von der Leyen i Charlesu Michelu i trojici EU povjerenika… I kako je otkrio sami Dragan Čović, očekuje se još jedan posjet dužnosnika EU-a Sarajevu s ciljem postizanja dogovora: „Hvala premijeru Plenkoviću na pomoći koju oduvijek pruža Hrvatima u BiH, na nemjerljivim zaslugama za internacionalizaciju problema nepravde kojoj smo izloženi“.
Odobrena nam je prva rata iz Programa „EU sljedeće generacije“ - 5.27 milijardi kuna!
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen: „Dobre vijesti za Hrvatsku! Ispunili ste sve preduvjete, možete računati na snažnu podršku u provedbi svog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti“. PVRH Andrej Plenković: „Pozdravljam pozitivnu ocjenu EK o provedbi reformi i investicija u Hrvatskoj. Koristeći EU sredstva, ulažemo u brži razvoj nacionalne ekonomije“. Podsjetimo, Hrvatskoj je za provedbu NPOO-a 28. rujna 2021. bio uplaćen predujam od 6.14 milijardi kuna!
Posjet Kijevu - državnički potez! Hrvatska najbolje razumije kroz što Ukrajina prolazi kao žrtva svirepe agresije
MVEP Gordan Grlić Radman u Dnevniku HTV-a: Htjeli smo posjetiti tu prijateljsku zemlju upravo 8. svibnja, na Dan pobjede nad nacizmom i fašizmom. Jer, nečuveno je da u 21. stoljeću jedna zemlja tako brutalno krši međunarodno pravo napadajući drugu državu, suverenu i neovisnu. Hrvati najbolje razumiju i hrabrost i ponos ukrajinskog naroda u borbi za očuvanje nacionalnog identiteta. Nastavit ćemo joj pomagati Ukrajini na sve raspoložive načine i zauzimati se za njen europski put. Irpinj i Buča? Zastrašujući prizori, stravični zločini!
Hrvatska se divi nepokolebljivom otporu ukrajinskog naroda!
(VIDEO & PHOTO) PVRH Plenković iz Kijeva: Nitko bolnije od Hrvatske ne zna što to znači biti žrtva agresije, nitko više od nas ne može poštovati hrabrost ukrajinskih branitelja! I danas su Hrvati na pravoj strani povijesti i europskih vrijednosti! Poručio sam predsjedniku Zelenskom da čvrsto stojimo i da ćemo čvrsto stajati uz prijateljsku Ukrajinu, da ćemo joj nastaviti pomagati i podupirati njezin EU put“. Osim što se sastao s ukrajinskim državnim vrhom, hrvatski premijer obišao je Buču i Irpinj, mjesta stravičnih zločina ruske vojske, te podigao našu državnu zastavu na ponovno otvorenom Veleposlanstvu RH u Kijevu.