Klub HDZ-a prozvao SDP da ometa istragu o riječkim Tržnicama. Zastupnik HDZ-a Frano Matušić je rekao kako od SDP-a očekuju da umjesto Jovanovića predloži osobu koja neće podržavati koruptivna djela, ometati i politizirati istrage
HDZ očekuje da SDP povuče Željka Jovanovića s mjesta predsjednika Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Nacionalnog programa za borbu protiv korupcije i predloži osobu koja neće podržavati koruptivna djela, ometati i politizirati istrage koje vode nadležne institucije. Duboko vjerujemo da takvih ima u SDP-u, rekao je u srijedu potpredsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Frano Matušić na konferenciji za novinare. On je Jovanovića i Slavka Linića optužio da prednjače u »neviđenim pritiscima« na neovisan rad državnih institucija u vezi sa »slučajem riječkih Tržnica« u kojem se tereti riječki gradonačelnik i član Predsjedništva SDP-a Vojko Obersnel.
»Ne samo da negiraju tu aferu, nego je žele prikriti i politizirati, čime ometaju istragu, a HDZ smatra da osoba koja to čini ne može biti na čelu Nacionalnog vijeća. Rekli smo da u borbi protiv korupcije nema nedodirljivih, ali u SDP-u to očito ne žele prihvatiti. Ne želimo vjerovati da cjelokupni SDP stoji iza ovih napada na državne institucije, pa očekujemo da povuku prvi potez i povuku osobu koja ometa rad institucija«, dodao je Matušić. Budući da je istraga o »slučaju Tržnica« iz Rijeke prebačena u Osijek, Matušić je ustvrdio da to stvara mogućnost otvaranja ostalih afera s riječkog područja, poput Riječke banke i Viktora Lenca, istaknuvši da je »glavni SDP-ov galamdžija osoba koja se lako može povezati s tim aferama«.
»Ako nema nedodirljivih, ne vidim zašto tolika panika u redovima SDP-a«, kazao je HDZ-ov zastupnik Boris Kunst.
Blokiranje upravljačkih prava u Ini
On je novinare izvijestio o tome kako HDZ podržava SDP-ov prijedlog da se osnuje saborsko istražno povjerenstvo za utvrđivanje činjenica u vezi sa sklapanjem dopunjenog ugovora o odnosima Ine i Mola iz 2009., ali predlaže da se djelokrug istražnog povjerenstva proširi kako bi se utvrdile činjenice o početku Inine privatizacije 2002.
Kunst je podsjetio da je Zakonom o privatizaciji Ine i sklapanjem dvaju ugovora Mol dobio 25 posto plus jednu dionicu Ine, ali znatno veća upravljačka prava i pravo veta na strateške odluke. Pojasnio je da je bila riječ o ugovorima međunarodnog karaktera te da stoga nije bilo mogućnosti da ih se kasnije jednostrano raskine ili da se spriječi sklapanje ugovora iz 2009., koji SDP smatra spornim.
»Želimo itekako aktivno sudjelovati u istražnom povjerenstvu jer hrvatska javnost treba znati sve činjenice zašto se krenulo u privatizaciju Ine i zašto je došlo do toga da se vlade blokiraju u upravljanju Inom«, kazao je Kunst ističući da je čudno da netko tko ima 75 posto udjela u Ini nema takva upravljačka prava kao netko s tek 25 posto.
»Nigdje se u svijetu nije dogodilo da se blokiraju upravljačka prava većinskog vlasnika jednog državnog poduzeća. Upravljačka prava trebalo je zadržati u Hrvatskoj, jer Ina je itekako važna za Hrvatsku i njezin razvoj, a praksa je pokazala da je Ina dovedena u tešku situaciji i nije ostvarivala dobit za Hrvatsku«, rekao je Kunst.

Kunst: Istražiti postoji li tajni sporazum Račanove vlade s Molom
Govoreći o privatizaciji Ine, Boris Kunst je podsjetio da je vlada koja je 2002. odabrala Mol za Ininog strateškog partnera tada bila u ostavci i da nije smjela donositi tako krupne odluke, na što je upozorio tadašnji zamjenik premijera Goran Granić. Spomenuo je i mogućnost da je vlada Ivice Račana s Molom sklopila i neki tajni sporazum, što bi također trebala biti jedna od zadaća povjerenstva.