24. 6. 2019.

EU novcem smjestit ćemo promet ispod zemlje, riješiti vodoopskrbu i kanalizaciju & napokon dobiti rivu i šetnicu!

Donosimo dijelove intervjua vezane uz razvojno-socijalne projekte koji je dubrovački gradonačelnik & predsjednik GO HDZ-a Mato Franković dao za Nacional: „Do kraja mandata povući ćemo oko 700 mil. kn iz EU fondova!“

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković upravo je na polovici svog mandata. Kao kandidat HDZ-a premoćno je pobijedio na prošlim lokalnim izborima, obećavši nove projekte i usklađivanje masovnog i komercijalnog turizma u gradu pod zaštitom UNESCO-a. S titulom Associate in Applied Science s Rochester Institute of Technology, tridesetosmogodišnji Mato Franković, bivši direktor ACI marine u Dubrovniku i bivši direktor dubrovačkog Generalturista, prije političke karijere stekao je bogato iskustvo rada u turizmu. Kao predsjednik Gradskog odbora HDZ-a, tijekom posljednjeg mandata gradonačelnika Andre Vlahušića, obnašao je i dužnost predsjednika Gradskog vijeća Dubrovnika od 2015. do 2017., dok je od 2016. bio i saborski zastupnik i voditelj izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe. U razgovoru za Nacional podsjetio je na projekte ostvarene u svome mandatu i najavio nove.

Predstavili ste ostvarene projekte na polovici svoga mandata - na što ste posebno ponosni, a na što niste?

Ponosan sam na brojne investicije koje smo pokrenuli, a osobito na one koje smo završili. Kao prvo, pročistač za vodu, zatim Lazarete - prvi europski kulturni projekt za koji je prošlog tjedna obavljen tehnički prijem. Ponosan sam i na novi dječji vrtić za osam vrtićkih grupa Palčića 2, korištenje europskih sredstava u prvoj velikoj energetskoj obnovi Osnovne škole Lapad i potpunu rekonstrukciju sportske dvorane, riješili smo pitanje jednosmjenske nastave u školama i prvi put od 1985. počeli graditi novu osnovnu školu. Ono što je najvažnije, segmentirali smo sve onako kako treba i dotaknuli se svake ciljne skupine. Na početku sam rekao da neću svoj mandat potrošiti dodvoravajući se ikome, već ću raditi kako mislim da treba, a onda neka birači donesu sud. Ne želim za četiri godine žaliti za svime što nisam učinio.

Ali niste uspjeli riješiti pitanje vodoopskrbe, što često ističu vaši kritičari?

Započeli smo prvu fazu vrijednu 60 milijuna kuna koja se financira europskim sredstvima, naime, dobili smo zeleno svjetlo za projekt aglomeracije Dubrovnika vrijedan 680 milijuna kuna, čime se neće riješiti samo pitanje vodoopskrbe, već i kanalizacije. Treba biti iskren i reći da kanalizacijski sustav grada Dubrovnika zapravo ne postoji, a to je doista nevjerojatan podatak za jedan takav turistički grad. Odgovorno tvrdim da 70 posto kanalizacijske mreže ne postoji. Sve kuće su na septičkim jamama, pola Lapada nema kanalizacije, kao ni Mokošice. To su godine zapuštenosti. A da kojim slučajem imamo kanalizaciju, imamo tako loš uređaj za pročišćavanje fekalnih otpadnih voda, koji ni to što imamo ne može podnijeti. Zato smo i krenuli u ishodovanje dokumentacije za novi uređaj za fekalne vode i raspisali javnu nabavu za izgradnju 28 kilometara kanalizacijske mreže, za koju vjerujem da će se početi graditi početkom listopada. Do kraja mog mandata neće sve biti završeno, ali barem 50 kilometara te mreže bit će izgrađeno, u što su uključeni i Lopud i Sipan, a nasljedniku ću ostaviti projektnu dokumentaciju i građevinske dozvole za dalje. To je ono što ja nisam naslijedio, već sam morao raditi ispočetka.

Bili ste domaćin predsjedniku Europske komisije Jeanu Claudeu Junckeru, koji je fasciniran Dubrovnikom. Predstavljeni su mu projekti građeni europskim novcem - Zračna luka i Pelješki most. No o tim se projektima već dugo govori. Je li se moglo još?

Naravno da se moglo još, Dubrovnik je za to najbolji primjer. U godinu i pol dana povukli smo 85 milijuna kuna iz europskih fondova, a prije toga se godinama nije povlačilo ništa. Izgovor je bio da smo prerazvijeni. No uvijek postoje mogućnosti prijave. Napadali su me jer sam osnovao Upravni odjel za međunarodnu suradnju i europske fondove, a sada vidimo da se itekako isplatilo. Vjerujem da ćemo do kraja mandata povući negdje 700 milijuna. Problem je u tome što dolazimo pred kraj proračunskog razdoblja EU-a 2020. No mi se spremamo za sljedeće financijsko razdoblje od 2021., gotovi su projekti za rješavanje urbane mobilnosti, odnosno potpune transformacije Gruža, što će sigurno biti zamah za Dubrovnik. Tamo pripremamo projekt vrijedan 200 milijuna kuna, kojim će se cijeli promet smjestiti ispod zemlje, a Dubrovnik će konačno dobiti rivu i šetnicu.

Uvedena je i povijesna direktna linija Philadelphia - Dubrovnik. To je trenutačno jedina direktna veza Hrvatske i SAD-a. Što to znači za Dubrovnik i je li vam Zagreb zavidan?

To je iznimno priznanje za Dubrovnik i za Republiku Hrvatsku. Vjerujem da je Zagreb ljubomoran i ima pravo biti. Razgovarao sam s ljudima koji su došli iz Philadelphije i rekli su da ne mogu zamisliti kako je komforno sjesti u avion u Americi i sletjeti u Dubrovniku. Nama su Amerikanci po zastupljenosti drugi gosti, nakon Britanaca. Sigurno je American Airlines tu vidio svoju ekonomsku korist. Svjestan sam da je na to utjecaja imala i globalno popularna serija Game of Thrones. U početku nisam zbog toga bio previše sretan jer Dubrovnik je toliko bogat svojom poviješću, kulturom, glazbom, prirodnim ljepotama, ali ona je doista popularizirala Dubrovnik pa sam pomislio - u redu, ako ljudi žele vidjeti Kings Landing, neka dođu, a onda će vidjeti i sve ostalo.

Počeli ste naplaćivati lokacije za snimanja koprodukcija, kako su to prihvatile filmske kompanije?

Nisu se bunile, dapače, sa svima koji su ovdje već radili filmove u partnerstvu smo napravili cjenik. Došao sam do zaključka da im je lakše da, kada dolaze na teren, znaju pravila igre, a ne da se dogovaraju kada dođu na lokaciju. Nije cilj Grada Dubrovnika obogatiti se na tome, ali nam je cilj uvesti red. Imamo već sada dvije velike najave za nove filmske projekte ove jeseni, od kojih će jedan biti serija, koje su čak i efektnije od filmova i učinci dulje traju. I nadam se da će Hrvatska konačno početi glumiti Hrvatsku, a ne neke druge zemlje ili izmišljena kraljevstva.

Dubrovnik je grad pod zaštitom UNESCO-a. Prije dvije godine govorili ste da Dubrovniku ne treba više turista, već kvalitetniji gosti. Govorili ste o prenapregnutosti turizma koja šteti kulturnoj baštini Dubrovnika. Jeste li stabilizirali broj turista?

Taj broj je stabilan. Nemamo više od šest tisuća ljudi istodobno u gradu. Ponosan sam na to što 2018. godine nijednom nismo imali one gužve na vratima od Pila, na vratima od Ploča i na Stradunu o kojima su mediji prije izvještavali i u svijet slali negativnu sliku. Ono što je najvažnije - uspjeli smo kvalitetno disperzirati predsezonu, sezonu, podsezonu i do sada, unatoč lošem vremenu, imamo rast od 40 posto u odnosu na lani. To znači da smo dobro radili u siječnju, veljači, ožujku i travnju. Sad ćemo imati mali pad, a na kraju godine, pretpostavljam, to će biti rast od nekih tri do četiri posto, stoje održivo. Ostalim dijelovima Hrvatske predviđam pad, prije svega zbog prenapregnutosti cijena. Jer Dubrovnik je Dubrovnik, tu znate što plaćate i zašto, na turističkom nebu je iznad svih ostalih i koliko god se netko ljutio, ne mogu cijene ovdje i u nekom malom turističkom mjestu biti iste. Cilj nam je da ugostitelji shvate benefite rada zimi i potičemo ih da ostanu otvoreni cijele godine. Ove godine uspjeli smo imati otvorena tri, četiri restorana. Njima su javne površine, ako žele raditi, besplatne, a ako ne rade, moraju ih plaćati. Nadam se da će to biti poticaj za veći broj ugostitelja cijele godine.

Došli ste u sukob i s ugostiteljima i vlasnicima štandova, mnogima ste se zamjerili novim mjerama?

Jesam, ali mislim da će i oni sami protokom vremena shvatiti da je to bio kratkoročni gubitak za dugoročni dobitak. Prvo smo smanjili broj stolova i stolica na terasama 30 posto, a sad ćemo još smanjiti. Moramo shvatiti da ne možemo eksploatirati grad do besvijesti i da u tome mora biti mjere. Vrijeme za glazbene nastupe na otvorenom ograničeno je do 23.30 jer moramo misliti i na ljude koji žive u gradu.

No njih je sve manje, Dubrovnik je zimi postao grad duhova. Kako to spriječiti?

U staroj gradskoj jezgri živi još oko 1200 ljudi i ne smijemo ih izgubiti. Zaljubljenicima u stari dio grada moramo omogućiti da ovdje nastave normalno živjeti. Grad je odlučio dati stanove u svom vlasništvu mladim obiteljima s više djece na korištenje, samo kako bi taj dio grada živio. Ekonomija je, naravno, ekonomija. Ako možete zaraditi puno novca prodajom ili iznajmljivanjem stana u jezgri, logično je da ćete se iseliti izvan grada na šest mjeseci. To je modema pošast koja ne tišti samo Dubrovnik.

Zbog zatvaranja dubrovačke žičare došli ste u sukob s koncesionarom Davorom Lukšićem. Je li taj sukob riješen?

Još nije sasvim. Obitelj Lukšić se bunila, no ja sam poslao jasnu poruku da treba poštovati pravila. U biti, reagirala je Carinska uprava kojoj je Grad prijavio tvrtku Excelsa nekretnine zbog obavljanja djelatnosti bez koncesijske naknade. Gradu Dubrovniku dužni su preko 20 milijuna kuna. Jedino rješenje bilo je zatvoriti žičaru i pričekati da se ugovor sklopi. Sad smo u završnoj fazi, moram zahvaliti DORH-u, koji je posao odradio vrlo ekspeditivno. Sklapamo ugovor o plaćanju naknade iz prošlosti i novi koncesijski ugovor i vjerujem da će žičara proraditi 1. srpnja.

Što je s terminalom u Gružu, s obzirom na to da je raskinut ugovor s turskim ulagačima?

Ugovor je raskinut i to smo diplomatski odradili, tako da je turska strana to relativno mirno primila. Turci su u tome bili vrlo korektni, Francuzi su bili malo oštriji, ali u konačnici su shvatili da su oni pogriješili u postupcima. Mi smo terminal vratili u svoje ruke i gradit ćemo ga vlastitim snagama i novcem Luke Dubrovnik i njime gospodariti. Često su situaciju uspoređivali s onom u Zadru, međutim, Dubrovniku nije potrebna tvrtka koja će dovoditi kruzere jer mi njih ionako imamo. Poštujem Global Ports kao operatera, ali za budućnost grada Dubrovnika izuzetno je važno kontrolirati Luku.

Ali prije dvije godine obećali ste da ćete ograničiti i broj kruzera. Je li vam uspjelo?

Djelomično, još uvijek to nije idealno, ali sada imamo dva u isto vrijeme u Luci Gruž. To je svakako bolje nego pet, kao što je bilo prije. Sada samo četvrtkom imamo dva ujutro, dok treći dolazi popodne. No putnici nisu u isto vrijeme u gradu i ne opterećuju infrastrukturu povijesne jezgre, a to je ono što smo željeli postići. No isto tako, za razliku od prijašnjih godina, imamo kruzer svakog dana.

A A A