3. 7. 2019.

Makroekonomska i financijska postignuća omogućila su nam otvaranje procesa ulaska Hrvatske u europodručje!

(VIDEO) Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković na početku sjednice Nacionalnoga vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj najavio je da će sutra na sjednici Vlade ministar financija i guverner HNB-a dobiti ovlaštenje za slanje pisma namjere o ulasku Hrvatske u Europski tečajni mehanizam.

Izlazak iz procedure prekomjernog proračunskog manjka

- Da bismo ostvarili cilj ulaska u europodručje potrebno je ispuniti visoke kriterije makroekonomske i fiskalne stabilnosti - kazao je Plenković, istaknuvši da je prvi važan iskorak ostvaren u mandatu ove Vlade - 2017. godine Hrvatska je izišla iz procedure prekomjernog proračunskog manjka.

- Europska komisija ove je godine potvrdila da Hrvatska više ne bilježi prekomjerne makroekonomske neravnoteže, a temeljem toga i izvješća Europske komisije Hrvatska je sada u puno boljem položaju da može pokrenuti konkretne aktivnosti glede ulaska u europodručje.

Naglasio je da je taj proces sustavan, s puno priprema i odgovornosti te uključenosti svih dionika.

- Na tom tragu, Hrvatska je 27. svibnja uputila Europskoj središnjoj banci zahtjev za uspostavljanje tzv. bliske suradnje i to između Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke. Usporedo s time, pripremljeno je pismo namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam II zajedno s pripadajućim akcijskim planom koji sadrži odgovarajuće reformske mjere koje je potrebno provesti u idućih godinu dana i time dokazati našu spremnost za ERM II.

Spremnost za formalno sudjelovanje u ERM-u II

Za izradu ovog pisma i pripadajućeg akcijskog plana bile su potrebne višemjesečne konzultacije nadležnih resora i HNB-a te intenzivne konzultacije s institucijama i sugovornicima u Europskoj komisiji.

Predsjednik Plenković istaknuo je da ovaj plan i pismo treba provesti prije sredine iduće godine, odnosno do kraja hrvatskoga predsjedanja Vijećem EU.

- Time smo dokazali našu spremnost i zatražili formalno sudjelovanje u ERM-u II.

Pojasnio je da se u pismu nalazi niz cjelovitih i, u smislu održivosti rokova, realnih reformi brojnih resora te HNB-a i Državnog zavoda za statistiku.

Plenković je kazao da su radi pripreme hrvatske strategije za uvođenje eura ministar financija i guverner HNB-a održali brojne konzultacije, a on je na marginama Europskog vijeća obavio niz ključnih razgovora s predsjednikom radne supine za euro Hansom Vijlbrieom, s potpredsjednikom Europske komisije zaduženim za euro Valdisom Dombrovskisom, s predsjednikom Europske središnje banke Marijom Draghijem te predsjednikom euroskupine Marijom Centenom.

Reformski proces & postignuća

- U svim tim razgovorima naišli smo na vrlo blagonaklono gledanje na naše aktivnosti, reformski proces, postignuće te na naše realne planove za ostvarivanje ovih ciljeva - kazao je Plenković, dodavši da smo pozitivnu informaciju imali nakon radnog sastanka održanog u Varšavi, a idući tjedan, na sastanku euroskupine, trebale bi biti donijete i formalne odluke u vezi ovoga procesa.

Predsjednik Vlade i HDZ-a osvrnuo se na izvješća agencija za kreditni rejting, posebno na najrecentnije izvješće Fitcha.

- Oni su pozitivno ocijenili namjeru uvođenja eura, pozitivno su ocijenili provođenje strukturnih reformi koje vode k pristupanju u Europski tečajni mehanizam II i naročito posvećenost Vlade da taj posao obavi u idućih 12 mjeseci. Te tri točke zabilježene su i u analizi koju je napravio Fitch - rekao je Plenković, najavivši da će Vlada na sutrašnjoj sjednici dati ovlaštenje guverneru Vujčiću i ministru financija Mariću za potpisivanje pisma namjere.

Proces u roku doveden u predviđenu fazu

Nadovezavši se na predsjednika Plenkovića, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić naglasio je da je proces uvođenja eura u planiranom roku doveden u predviđenu fazu.

- U ovome prvome dijelu nemamo nikakvih kašnjenja, uspjeli smo, iako je bilo dosta naporno, sve dovesti praktički pred realizaciju. Nakon toga slijedi drugi ključan period - to će biti onih 12 mjeseci nakon slanja pisma i očitovanja naših partnera tijekom kojih ćemo neke stvari koje smo stavili u pismo morati i implementirati - rekao je Vujčić izrazivši pritom uvjerenje da će HNB i to učiniti u planiranom roku.

Također je kazao da je prvi sljedeći zadatak priprema za procjenu kvalitete aktive hrvatskih banaka koje će ući u taj proces, što je preduvjet za ulazak u blisku suradnju i na čemu se već surađuje s Europskom središnjom bankom..

- Nećemo imati problema niti u realizaciji drugih obveza koje smo preuzeli. Dio njih je legislativne naravi i već smo pripremili dio tog paketa legislativnih promjena, dok će drugi dio ići na jesen - zaključio je guverner Vujčić.

Ovlaštenje za pismo namjere

U izjavi medijima, ministar financija Zdravko Marić podsjetio je da je krajem svibnja poslano pismo koje su supotpisali on i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić o bliskoj suradnji s Europskom središnjom bankom kako bi se omogućila provedba tzv. analize kvalitete portfelja i općenito još jedna uža suradnja na razini centralnih banaka, s najvećim naglaskom na hrvatske banke.

Takva odredba će se omogućiti, naveo je Marić, izmjenama Zakona o kreditnim institucijama koje su usvojene na Vladi, a koje su upravo u proceduri u Hrvatskom saboru i koje bi trebale biti izglasane do kraja idućeg tjedna.

19 mjera u šest različitih područja

Najavio je da bi se sutra na Vladi trebalo dati ovlaštenje ministru financija da zajedno s guvernerom Hrvatske narodne banke potpiše i pošalje pismo namjere o ulasku Republike Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM II), što je, dodao je Marić, sljedeći korak u našem procesu i postupku pristupanja euru.

Ministar Marić kazao je da je riječ o jednom važnom formalnom koraku, pojasnivši da u pismu izražavamo našu namjeru ulaska u Europski tečajni mehanizam, ali u isto vrijeme stavljamo na papir i kao obvezu ono što ćemo u idućih godinu dana provesti, a radi se o 19 mjera u šest različitih područja.

- Ta područja se svode na nastavak dobrih i pozitivnih trendova u djelokrugu monetarne politike, s naglaskom na održavanju bankarske financijske stabilnosti te nastavak pozitivnih trendova na području fiskalne politike.

Značajno smanjen udjel javnog duga u BDP-u

Marić je podsjetio da bez rezultata koji su ostvareni na području javnih financija, prije svega trenda značajnog smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u, stabilizacije javnih financija i svega onoga što je nakon toga slijedilo ova tema u ovom trenutku sigurno ne bi mogla biti na stolu.

- Sada se fokus stavlja na strukturne politike i mjere strukturne prirode. S jedne strane imamo nekoliko segmenata koji su preduvjeti da se nastavi dijalog u pravoj formi, a to je jačanje kapaciteta i kvalitete rada Državnog zavoda za statistiku (DZS), sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, unapređenje poslovne klime, odnosno pospješivanje uvjeta poslovanja u Hrvatskoj kroz daljnje smanjenje parafiskalnih nameta te područje državne imovine.

Poboljšanje poslovne klime

Posljednja dva područja, pojasnio je, tiču se poslovne klime - kako je i na koji način unaprijediti te pospješiti uvjete poslovanja.

- Dakle, ono što se kolokvijalno naziva parafiskalni nameti, kako i na koji način dodatno smanjiti administrativno opterećenje. Paralelno s time ćemo nastaviti s poreznim rasterećenjem - najavio je ministar.

Poručio je da postoji prostor za dodatni napredak kada je riječ o državnoj imovini. U tom kontekstu naglasak je stavio na trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu - od korporativnog vođenja i upravljanja, do samih poslovnih i financijskih performansi te efekata na cjelokupno gospodarstvo.

- To je sažetak onoga što ćemo sutra pripremiti, usvojiti na sjednici Vlade i ovlastiti ministra financija da zajedno s guvernerom Hrvatske narodne banke supotpiše to pismo. Do kraja tjedna očekujemo slanje tog pisma. Početkom idućeg tjedna, na redovnom sastanku eurogrupe, u ponedjeljak, ovo bi trebala biti jedna od točaka.

Vremenski horizont od 12 mjeseci

Iskazao je pritom očekivanje da će sve proći u redu te dodao da postoji vremenski horizont od 12 mjeseci kada se očekuje da se isporuče mjere definirane u samom pismu.

- Ulazak u Europski tečajni mehanizam još je jedan korak prema uvođenju eura. Nakon toga, u pravilu mi smo računali i računamo da je minimalno dvije godine kada ste u tom tečajnom mehanizmu i kada se testiraju oni, ne samo u općoj već i u stručnoj javnosti, dobro prihvaćeni i dobro znani tzv. Kriteriji iz Maastrichta.

Kako je prisnažio, govoreći hipotetski da je Hrvatska već u tečajnom mehanizmu, ispunili smo već svih pet kriterija.

- Bez obzira što nam je udio javnog duga u BDP-u iznad 60 posto, naša silazna putanja smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u je čak četiri puta brža od onoga što odredbe Kriterija iz Maastrichta odnosno Pakta o stabilnosti i rastu od nas očekuju.

Složen i zahtjevan posao

Marić je ponovio svoju zahvalu svima s hrvatske strane koji u ovome sudjeluju, ističući pritom složenost i zahtjevnost ovakvog posla.

- Vrlo smo fokusirani i odlučni da idemo u pravom smjeru. Ponukani našim iskustvom pristupanja Europskoj uniji, možemo izvući zaključak da što bolje odradimo našu domaću zadaću i sve tzv. pripremne radnje. Možemo očekivati onda veće i jače pozitivne učinke na gospodarstvo i građane.

Na pitanje novinara o mjerama za podizanje poslovne klime, Marić je napomenuo da je jedna od ključnih mjera Registar stvarnih vlasnika koji je, kako je rekao, u fazi „punjenja“.

- Pozvali smo sve da pristupe tom poslu do kraja godine, kada je predviđen i rok, tako da s implementacijom svih tih mjera možemo ići početkom iduće godine - zaključio je ministar financija.

A A A