5. 7. 2019.

Nastavljamo borbu ZA stvarnu ravnopravnost Hrvata u BiH, a PROTIV nepravednog Izbornog zakona!

Zauzimam se za srednji put BiH između dvaju ekstrema, unitarizma i separatizma, što je i naglašeno u rezolucijama EP-a na kojima smo mi, hrvatski zastupnici EPP-a, intenzivno radili. Inzistirat ćemo da se te rezolucije provedu, a da se Izborni zakon promijeni tako da BiH napokon postane zemlja stabilnosti - istaknula je naša eurozastupnica Željana Zovko u razgovoru za Večernji list BiH.

Intervju prenosimo skupa s uvodom novinara Zorana Krešića:

Nakon što je prisegnuo novi saziv Europskog parlamenta, počela su imenovanja novih parlamentarnih tijela. Zastupnica HDZ-a Željana Zovko imenovana je u Vanjskopolitički odbor (AFET), gdje će biti zamjenica koordinatora Kluba zastupnika najveće grupacije - Europske pučke stranke.

Što za Vas znači to što ste imenovani u Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta?

To doživljavam velikim priznanjem. Rekla bih da je riječ o najvidljivijem tijelu budući da je parlamentarna diplomacija najvidljiviji oblik djelovanja samog Europskog parlamenta.

To je posebno važno zbog odnosa sa zemljama koje nisu članice Europske unije?!

To se definira kao odnos s trećim zemljama. Kroz Vanjskopolitički odbor prolazi ratifikacija svih sporazuma i vodi suradnja zemalja članica Unije s onima koje nisu u članstvu. Europski parlament je zadužen davati smjernice za daljnje proširenje Europske unije.

Jeste li zadovoljni prijedlozima pojedinih kandidata za vodeće pozicije Europske unije?

Iznimno sam zadovoljna što je Europska pučka stranka dobila svoju članicu za predsjednicu Europske komisije. To je velika pobjeda i ujedno našeg premijera Andreja Plenkovića koji je bio zadužen voditi pregovore uime EPP-a. Nadali smo se da će naš spitzenkandidat Manfred Weber biti biran na ovu dužnost. Ali, budući da nemamo većinu, postignut je sporazum i dobili smo ono što je u ovim okolnostima najbolje. Tako će članica EPP-a Ursula von der Leyen biti buduća predsjednica Europske komisije. Moram reći da sam još zadovoljnija nakon što smo vidjeli njezinu prezentaciju u našoj grupi, budući da će jačanjem uloge predsjednice Europske komisije, koja je jako aktivna u vanjsko-sigurnosnoj politici, i ovaj odbor u kojemu sudjelujem dobiti još veću važnost.

Kompromis poštuje pobjedu EPP-a. Na čelu Europske komisije prvi put će biti žena, i to koja dobro poznaje Hrvatsku!

Nakon Macronova istupa otvorile su se velike rasprave u regiji da će doći do zastoja proširenja Europske unije. Kakva su vaša očekivanja u tom smislu u predstojeće četiri godine?

Osobno ću se nastaviti zauzimati za ono što sam radila u proteklom razdoblju na planu proširenja na jugoistok Europe - s posebnim naglaskom na BiH te na jačanje položaja Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH, koji je proteklih godina izgubio važne pozicije i poluge balansa s kojima se mogao boriti za svoja prava. Posebno sam pri tome zainteresirana za jačanje uloge srednjeg puta BiH između dvaju ekstrema, što je i naglašeno u rezolucijama Europskog parlamenta na kojima smo mi, hrvatski zastupnici EPP-a, intenzivno radili. Inzistirat ćemo na tome da se te rezolucije provedu, da se Izborni zakon promijeni tako da se provedu odluke Ustavnog suda i da napokon BiH nađe taj srednji put i postane zemlja mira i stabilnosti. Skretat ću pozornost EU-a na problem nestabilnosti BiH koji bi u budućnosti mogao biti prijetnja za cijeli EU. U tom smislu važno je razumjeti da EU na tom pitanju treba pokazati i svoju globalnu ulogu.

U kojem smislu?

Ponajprije treba pokazati jasnu i odlučnu vanjsku i sigurnosnu politiku prema izazovima koji su pred nama. Moramo pokazati da EU može djelovati u svom najbližem susjedstvu kada je u pitanju proširenje te rješavanje ovih problema. BiH je, nažalost, stavljena postrani. Rekla bih da je ona ključ stabilnosti na Balkanu i ako se to ne razumije, ne može se razumjeti niti tražiti neka vidljivija uloga EU-a u nekim drugim dijelovima svijeta. To jest i mora biti naš prioritet. Zbog toga je i predsjednik Plenković bio fokusiran na to da predsjedatelj Komisije dođe iz redova EPP-a, koji je najveći zagovornik daljnjeg proširenja.

Dok vi govorite o tome da institucije EU treba usmjeriti k proširenju, u BiH se događa suprotan proces. Čini se da su protueuropske snage nikada jače, a blokira se uspostava vlasti. Kako to komentirate?

Na to gledam kao produženu ruku trećih, neeuropskih zemalja koje igraju svoju igru protiveći se da EU zauzme snažniju ulogu. Očito je da se radi o odugovlačenju i protivljenju traženja kompromisa među trima narodima kako bi ustvari to područje snažnije otvoriti svom utjecaju. Mislim da je to izuzetno opasno i EU to mora prepoznati. To vidim kao vrlo važnu osobnu ulogu kako bih objasnila da se prepoznaju oni koji ometaju europski put kao netko tko ustvari otvara taj isti put za utjecaj trećih zemalja koje nisu dobronamjerne.

A A A