Za HTV: Odgovornom ekonomskom politikom do rasta plaća, mirovina i dobrih gospodarskih pokazatelja
Gostujući u središnjem Dnevnika HTV-a, predsjednik HDZ-a i Vlade RH Andrej Plenković govorio je sinoć o pokretanju proizvodnje u riječkom brodogradilištu, nedvojbenim ekonomskim postignućima naše Vlade, zahtjevu sindikata za povećanje plaća, incidentima kod Knina, kandidatkinji za europsku povjerenicu Dubravki Šuici, prioritetima hrvatskog predsjedanja EU-om...
Osuda incidenata pokraj Knina
Oštro je osudio napad na ljude koji su gledali utakmicu u Uzdolju pokraj Knina, ocijenivši ga krajnje neprihvatljivim:
- Vjerujem da je golema većina naših građana za normalan, kvalitetan život i poštivanje prava nacionalnih manjina. Ovakve su pojave nedopustive u Hrvatskoj. Nadam se da će počinitelji biti što hitnije sankcionirani. Bilo je još nekih sličnih slučajeva, ali ne možemo tvrditi da je klima u društvu orijentirana protiv manjina. Kao Vlada štitimo njihova prava i surađujemo s manjinskim zastupnicima koji su dio parlamentarne većine. To je korisno za sve manjine u Hrvatskoj, a na taj način i otvaramo prostor za još bolju zaštitu hrvatske manjine u drugim zemljama.
Važne odluke za 3. maj
Kazao je da je Vlada - nakon vrlo temeljite analize, konzultiranja relevantnih resora te sagledavanja svih pravnih, ekonomskih i financijskih aspekata - donijela odluku o izdavanju jamstva u iznosu od 150 milijuna kuna za ponovno pokretanje proizvodnje u 3. maju i smanjivanje gubitaka koje bi država eventualno mogla imati:
- Cijeli smisao operacije jest da se u riječkom brodogradilištu dovrše novogradnje koje su započete. Sve je rađeno u kontekstu razgovora Uprave 3. maja i Ministarstva gospodarstva s potencijalnim starim naručiteljima ili eventualnim novim kupcima tih brodova. Krajnji je cilj da se novac koji bi se angažirao vrati državi u trenutku kada se ti brodovi dovrše i prodaju.
Razgovori s potencijalnim strateškim partnerom
To bi omogućilo funkcioniranje 3. maja, otprilike u razdoblju od dvije godine, a istodobno bismo išli za tim da se pronađe novi strateški partner s novim idejama i novim narudžbama koje bi značile održivost brodogradilišta bez ikakvih daljnjih državnih intervencija - nastavio je predsjednik Plenković:
- Razgovori s potencijalnim strateškim partnerom su u tijeku. Želimo da naša brodogradilišta funkcioniraju na tržišnim osnovama, a moram ponovno naglasiti da je ova Vlada platila državna jamstva koja su davale ranije Vlade u iznosu od 4,5 milijarde kuna i da smo unatoč tim isplatama uspjeli ostvariti proračunski višak.
Kontinuirani rast plaća & mirovina
Upitan o zahtjevima sindikata za povećanje plaća u školstvu i zdravstvu, podsjetio je da je Vlada ove godine povećala osnovicu za 3% od 1. siječnja te da kreće novo povećanje od 2% s isplatama plaća za 1. listopada:
- Važno je da ljudi razumiju da je prosječna plaća u našem mandatu porasla za više od 800 kuna i sad iznosi skoro 6.500 kuna u Hrvatskoj, a više od 7.500 u Zagrebu. Oko 1000 eura. Minimalna plaća povećana je za 24 posto i došla je praktički na 3.000 kuna. Povećane su i mirovine u našem mandatu - sa zadnjom indeksacijom za 12 posto. I plaće i mirovine i gospodarski pokazatelji idu naprijed. Krenuli smo sa 61% zaposlenosti, sad smo na 66 a cilj našeg programa jest - 68.
Odgovorna ekonomska politika
Želimo i dalje rasterećivati i građane i gospodarstvo - istaknuo je - a istodobno zadržati okvir fiskalne konsolidacije koji je omogućio ovoj Vladi da dva puta zaredom ima proračunski višak:
- To nam je omogućilo zdravi gospodarski rast, a agencije Standard & Poor's i Fitch vratile su Hrvatsku na investicijski kreditni rejting s pozitivnim izgledima. Takav kreditni rejting nismo imali 14 godina, a sve zahvaljujući ozbiljnoj i odgovornoj ekonomskoj politici.
Razgovore sa sindikatima vodit ćemo na temelju financijske održivosti - dodao je predsjednik Plenković:
- Moramo imati konzistentnu horizontalnu politiku koju će koordinirati potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo, zajedno s ministrom rada i u suradnji sa svim nadležnim resornim ministrima koji imaju zadaću voditi pregovore o granskim kolektivnim ugovorima. Razgovori sa sindikatima će se nastaviti jer je ovo Vlada dijaloga.
Hrvatska će biti zadovoljna resorom
Izrazio je zadovoljstvo da je Dubravka Šuica na saborskom Odboru za europske poslove dobila većinsku potporu za kandidatkinju RH za europsku povjerenicu:
- Izabrana predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, nakon Pariza i Varšave, odabrala je Hrvatsku za treću zemlju koju će posjetiti. Time nam je poslala važnu poruku - da najmlađa članica EU-a uživa veliki respekt. Ona će najprije izraditi shemu buduće Europske komisije i potom, sukladno profilu kandidata koje su nominirale države članice, kroz pregovore ponuditi portfelje. Vidjet ćete da će Hrvatska biti izrazito zadovoljna s resorom koji ćemo dobiti. Ima puno lijepih stvari, ali ne smijem kazati.
Predsjedanje EU-om - najveći izazov u idućih 12 mjeseci
Za nas je u idućih 12 mjeseci najveći vanjskopolitički izazov predsjedanje Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020. godine. Takvu vrstu međunarodnog angažmana Hrvatska još nije imala - napomenuo je Plenković.
Govoreći pak o dosadašnjim uspjesima, istaknuo je da je Marija Pejčinović Burić izabrana za glavnu tajnicu Vijeća Europe:
- Naša bivša državna tajnica Maja Markovčić Kostelac postala je izvršna direktorica Europske agencije za pomorsku sigurnost u Portugalu, Ivana Maletić nova je članica Europskog revizorskog suda, a sada ćemo dobiti i povjerenicu EK-a.
Prioriteti - ulazak u Schengen i eurozonu
Rekao je da je, "bez ikakve dileme", glavni prioritet glede EU-a ocjena Komisije o hrvatskom napretku prema šengenskom prostoru, koja se očekuje u rujnu:
- Vjerujem da će EK objaviti da smo ispunili sve tehničke kriterije, no Hrvatska sigurno neće ući u taj prostor tijekom predsjedanja 2020. godine. Nema teoretske šanse da se bilo koja krupna odluka o Hrvatskoj donese za vrijeme našeg predsjedanja. Bugarska i Rumunjska, primjerice, ispunile su kriterije prije nekoliko godina, ali još uvijek čekaju članstvo. Nakon pozitivne ocjene Komisije, primanje država u šengenski prostor trebaju odobriti sve njegove članice.
Ponovio je da je drugi glavni prioritet ulazak Hrvatske u eurozonu:
- Idemo prema tečajnom mehanizmu, a cilj je da u šest područja ispunimo 19 mjerila koja smo vrlo precizno definirali našim resorima.
Slučaj Mađarević - brza i primjerena reakcija
Zamoljen za komentar slučaja Elizabete Mađarević, predsjednik Vlade RH i HDZ-a je naglasio da je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova reagiralo "brzo i primjereno":
- Ne pamtim da se takvo što dogodilo u 30 godina hrvatske diplomacije u smislu stava i nedopustivog sadržaja, i to još tijekom mandata u zemlji primateljici. Mađarević je poslana pred Službenički sud, s prijedlogom njezinog otpusta iz službe.