Predsjednik HDZ-a i Vlade RH Andrej Plenković izvijestio je saborske zastupnike danas o ključnim temama u europskoj raspravi - od odabira čelnih ljudi Europske unije, Strateškog programa čelnika Europske unije, do tema rasta, višegodišnjega financijskog okvira, Brexita, demografske revitalizacije i proširenja Europske unije. 

Govor predsjednika Plenkovića donosimo u cijelosti: 

Poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovane dame i gospodo zastupnici,

drago mi je da vam danas mogu predstaviti Izvješće o sastancima Europskoga vijeća koji su se dogodili u proteklim mjesecima.

Ovu našu praksu izvješćivanja o ključnim europskim temama smatram korisnom i važnom, kako za hrvatske zastupnike, tako i uopće za hrvatsku javnost, da malo detaljnije, upravo u ovom najvišem predstavničkom tijelu u Republici Hrvatskoj damo zajednički osvrt na ključne europske teme.

To je posebno važno uoči našeg predsjedanja Europskom unijom, kao i u vezi uloge koju će u tom procesu imati Hrvatski sabor.

Mi smo, ne samo na Europskom vijeću, nego i na svim drugim formacijama Vijeća, zastupali i branili hrvatske interese i dobro je da se danas osvrnemo na ključne točke u europskoj raspravi proteklih mjeseci. 

Jedna od njih je, naravno, i odabir čelnih ljudi Europske unije, zatim usvojeni Strateški program čelnika Europske unije za idućih pet godina, teme rasta, zapošljavanja, konkurentnosti, klimatskih promjena, višegodišnjega financijskog okvira, Brexita, Schengena, eura, demografske revitalizacije te pitanja proširenja. 

Danas je prigoda da kažem i nekoliko riječi o našim pripremama za predsjedanje. 

Hrvatske dužnosnice u europskim institucijama

Najprije, s obzirom da otprilike upravo u ovim trenucima, dojučerašnja potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova, Marija Pejčinović Burić preuzima od svog prethodnika gospodina Jaglanda dužnost glavne tajnice Vijeća Europe na pet godina, želim joj još jednom u ime svih nas čestitati i zahvaliti se posebno našem saborskom izaslanstvu pri Vijeću Europe, koje je pridonijelo da se taj važan politički i diplomatski uspjeh ostvari. 

Posebno stoga što je riječ o najvažnijoj i najstarijoj organizaciji u Europi koja se bavi zaštitom demokracije, ljudskih prava i vladavinom prava. 

Ujedno, nominacija Dubravke Šuice za potpredsjednicu Europske komisije i povjerenicu upravo za demokraciju i demografiju, smatram da je također važan politički uspjeh Republike Hrvatske. 

Praktički dvije ključne osobe u europskim institucijama, i to u Uniji i u Vijeću Europe, koje će se baviti ovom temom, koja je vrlo široka i vrlo važna za procese koji se zbivaju ne samo kod nas, nego i u Europi, ali i globalno, dolaze iz Hrvatske. 

Dubravka Šuica će ujedno u iduće dvije godine rukovoditi i radom Europske komisije u kontekstu pripreme i održavanja Konferencije o budućnosti Europe. A svrha je te Konferencije uključiti građane iz svih država članica u oblikovanje budućnosti zajedničkog europskoga projekta. 

Želim također spomenuti da smo na planu pozicioniranja hrvatskih stručnjaka, dužnosnika, prije nekoliko mjeseci uspjeli u izboru ravnateljice Europske agencije za pomorsku sigurnost. Dojučerašnja državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Maja Markovčić Kostelac je na čelu te Europske agencije sa sjedištem u Lisabonu. Prvi takav uspjeh pozicioniranja nekoga od hrvatskih dužnosnika u jednu agenciju. 

Ivana Maletić, dosadašnja zastupnica u Europskome parlamentu, postala je članica Revizorskoga suda Europske unije.

Istodobno, u ovoj godini su Tamara Perišin i Vesna Tomljenović, profesorice prava, jedna ovdje na Fakultetu u Zagrebu, druga u Rijeci, imenovane, jedna ponovo, jedna prvi put, sutkinjama Općeg suda Europske unije u Luxembourgu. 

Ujedno smo prije nekoliko mjeseci, uz potporu Hrvatskoga sabora, imenovali novu stalnu predstavnicu Republike Hrvatske pri Europskoj uniji. Riječ je o Ireni Andrassy koja je bila dio našega pregovaračkog tima za članstvo, s velikim iskustvom. Vratili smo je iz Europske komisije da ovu važnu zadaću obavi na najbolji mogući način u interesu Republike Hrvatske. 

Imenovali smo i novu državnu tajnicu za europske poslove u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Nikolinu Brnjac. 

Nije slučajno, riječ je o visokim dužnosnicama, političarkama, stručnjakinjama, a sve su žene. Sve su žene, baš sve. To govori o našoj politici ravnopravnosti spolova. Možemo biti ponosni na ovu politiku i na njihove nove dužnosti, kako u okviru našeg sustava, tako i u okviru europskih institucija. Meni osobno je to izrazito drago. 

Europski izbori i nova Komisija 

Kad je riječ o izboru novih europskih čelnika, nakon održanih izbora za Europski parlament, koji su održani krajem svibnja, vodili su se paralelni procesi. Postojala su dva kolosijeka kako izabrati nove dužnosnike. 

Jedan se vodio o procesima u okviru Europskog vijeća, koji je koordinirao predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, a drugi se odvijao među ključnim političkim skupinama na europskoj razini – između Europskih pučana, Socijalista i Liberala. 

Ja sam imao čast biti jedan od dvojice premijera koji su u ime Pučana vodili pregovore o dogovorima za te dužnosti. 

Budući da je bilo jako puno informacija, a više dezinformacija o tome kako su ti procesi trajali, reći ću nekoliko načelnih pozicija koje su važne da ih razumijemo. 

Prva je da je pozicija i Hrvatske, mene osobno, Vlade, ako želite, pa onda u tom kontekstu i širega konteksta Europskih pučana bila vrlo bliska onome što smo na kraju i ostvarili. A to je da smatramo da onaj tko je bio relativni pobjednik izbora ima pravo na dužnost predsjednika Europske komisije. 

Budući da su Europski pučani bili relativni pobjednici izbora, to je bila pozicija koju smo zastupali i podržavali Manfreda Webera da postane nasljednik Jean-Claudea Junckera. 

Druge dvije političke skupine nisu to htjele. Jednostavno su htjele promijeniti način razumijevanja koncepta takozvanog spitzenkanidata, na način da se u nekom ex post kontekstu na razini Europskog vijeća dogovori nešto drugo u odnosu na ono što je bila relativna većinska volja birača na cijelom kontinentu.

Mi to nismo htjeli prihvatiti. To vam je otprilike situacija kao da sutra odemo na izbore pa jedna politička stranka dobije relativnu većinu, neka druga stranka bude druga, pa onda glavna osoba ili kandidat te druge stranke postane, recimo, predsjednik vlade, a ovi koji su bili prvi ne da ostanu u opoziciji nego još ga pritom i podržavaju. To je takav scenarij, samo da shvatite politički što to znači. Nije realno da bi se to događalo nakon izbora na nacionalnoj razini, jednostavno nije realno.

Druga je činjenica što u političkom smislu ove dvije skupine, tu mislim na socijaliste i liberale, jer današnja konfiguracija na nacionalnoj razini je bitno drukčija nego prije pet, deset ili petnaest godina, sve su grupacije li la, otprilike po 7, 8, 9 čelnika. Nikada to nije bilo tako. I upravo iz te nacionalne konfiguracije htjelo se napraviti neki drugi balans među institucijama. To je bio ključ te bitke.

Neke od zemalja su imale takvu vrstu rezervi prema glavnom kandidatu Pučana da nikako nisu htjele da bude on, iz različitih razloga. Ja sada ne želim govoriti ni tko, ni koliko, ni kako, ali otprilike ste to razumjeli.

Međutim, dogovor koji je na kraju postignut je da smo ostvarili ovaj principijelni glavni cilj, nismo poštovali do kraja naše razumijevanje koncepta glavnoga kandidata, ali isto tako se nije dogodio nikakav scenarij koji bi sasvim odudarao od onoga što je bila većinska volja birača na europskim izborima. To je bit. To je bit i naše pozicije i principijelnosti te pozicije. 

U tom kontekstu Ursula von der Leyen, dosadašnja ministrica obrane u njemačkoj vladi, a ranije ministrica socijalne politike i obitelji, dva po dva mandata, u vladama Angele Merkel, postala nova predsjednica Europske komisije. Distribuciju ostalih dužnosti znate.

Bilo je puno govora o tome gdje su tu države srednje i istočne Europe. I to moram ponoviti za javnost, jer je to ostalo u zraku, kao da nismo vodili o tome računa. Jesmo. 

Izvorni dogovor to jest preporuka na razini šefova država i vlada je bio da prve dvije i pol godine mandata aktualnog saziva Europskog parlamenta vodi političar ili političarka iz srednje i istočne Europe. I to iz skupine Socijalista. Mi smo se s tim rastali nakon što smo postigli dogovor, očekivali da će netko od tih dužnosnika to prihvatiti. Ali nije, nije prihvatio. Jedan političar iz jedne utjecajne zemlje, usput čelnik

Europskih socijalista, to nije htio. Zašto on to nije htio, to će vjerojatno znati naši kolege koji su dio te političke grupacije pa bi bilo dobro da to i rastumače.

I onda je alternativno gospodin Sassoli iz Italije ušao u taj politički prazan prostor koji se dogodio na samom Klubu Socijalista u Parlamentu. To je isto jako važno za razumjeti. 

Dakle, vodilo se računa o srednjoj i istočnoj Europi, a oni koji su trebali popuniti preporuku konfiguracije to nisu realizirali. To je bitno da se zna glasno i jasno. 

Portfelj potpredsjednice Komisije Dubravke Šuice veliki uspjeh za Hrvatsku 

Činjenica da je Ursula von der Leyen došla u Hrvatsku kao treću zemlju koju je posjetila nakon što je dobila većinsko povjerenje u Europskom parlamentu sredinom srpnja je poruka sama po sebi. Poruka dobrih odnosa Hrvatske i Njemačke, dobrih političkih odnosa između nje i hrvatskih dužnosnika i dobrog političkoga mjesta koje Hrvatska kao najmlađa članica Europske unije u ovom trenutnu ima i uživa na razini Europske unije. 

Ona nije došla u Zagreb temeljem nekog izvlačenja broja. Došla je s vrlo jasnom političkom misijom, ciljem i porukom. I važno je da to zastupnici u Hrvatskom saboru znaju. A meni je drago da je ona to tako odlučila. Vidjeli ste nakon brojnih iščekivanja, da smo nakon razgovora koje smo vodili s njom oko uloge buduće povjerenice odnosno povjerenika iz Hrvatske postigli dogovor s kojim možemo također biti jako zadovoljni. Nije baš redovita praksa da da zemlja koja ima staža u Uniji samo šest godina i dva i pol mjeseca, već u drugoj pravoj šansi, jer onih prvih godinu dana mandata aktualnog povjerenika Mimice je zaista bio specifičan kontekst, drugi mandat je bio portfelj razvoja, važan, ali ovaj portfelj na razini potpredsjednice Komisije je po mom sudu, politički gledano, prvi puta u povijesti Europske komisije, expressis verbis, jedna povjerenica ima zadaću demografije i demografske revitalizacije.

Mi smo spojili temu koja je važna za nas, nacionalno gledano, ali koja je prisutna i u političkom životu brojnih članica Unije. Pola članica Unije ima negativni prirodni priraštaj. Migracije stanovništva, sloboda kretanja, ako hoćete, unosi disbalans i važno je da pokušamo pronaći zajedničku europsku optiku kako taj problem riješiti. A ovo je prigoda da na to imamo veliki utjecaj, u smislu politika pa u konačnici i u smislu sredstava, kako ga zajednički rješavati u budućnosti. I zato mislim da je važno da osvijestimo ono što smo ostvarili. 

Vi ste vidjeli iz pisanoga izvješća da je bio niz sastanaka, da smo održali i jako puno sastanaka u Bruxellesu, neformalni sastanak u Sibiu, da je dinamika bila više nego intenzivna, nekada vođena dramatičnim produljenjima rokova koji su se odnosili na Brexit, a dio se odnosio i na ovu situaciju oko novih čelnika. 

Ono što je za nas posebno važno da u idućem mandatu u idućih pet godina pogledamo kako će izgledati glavne teme. Te glavne teme reflektiraju se u govoru i dokumentima koje je nova predsjednica Komisije predstavila Europskom parlamentu. Dobro je da ih čujemo, ona je malo elaborirala narativ u odnosu na ono što smo mogli slušati i gledati u Junckerovoj Komisiji. 

Teme poput europskog zelenog plana, gospodarstva u interesu građana, Europe spremne za digitalno doba, zaštita europskog načina života, snažnije Europe u svijetu i novih poticaja europskoj demokraciji. To su političke košare u okviru kojih će se realizirati politike i prioriteti novih institucija Europske unije. 

Demografija na hrvatski prijedlog uvrštena u Strateški program Unije 

Ovdje želim posebno istaknuti izvanredni sastanak Europskoga vijeća, koji je bio u Sibiu, u Europskom tjednu, u svibnju. On je bio vrlo važan u tehnološkom smislu naših napora i lobiranja. Bio je trenutak kad smo mi u ime Hrvatske prvi put jasno i glasno artikulirali: imamo demografski problem! Unija ga sada ne vidi trenutno. Ne bavi se njime jer ne spada u onom klasičnom smislu niti u Unijine klasične nadležnosti niti u podijeljene nadležnosti, ali je problem tu. Reakcija kolega kada su shvatili koju poruku šaljemo bila je sjajna. Svi koji imaju taj problem odmah su rekli: Točno! Gotovo je nevjerojatno da nešto o tome već zajednički ne radimo. I prihvatili su sugestiju da to da uđe u Strateški program Unije na hrvatski prijedlog. S backgroundom Ursule von der Leyen kao ministrice obitelji nije trebalo previše uvjeravanja da to mora biti europska tema. Ona to razumije. Ona je provodila te politike kao ministrica u njemačkoj saveznoj vladi. Shvaća bit problema. I stoga kada pogledate i politički kontekst, i realni kontekst, i osobni kontekst možemo biti zadovoljni da smo pogodili temu koja je primjerena. 

Tema demokracije važna u gotovo svim izbornim procesima

Teme koje su dominirale na europskoj sceni ovih zadnjih tjedana su zasigurno i ove koje su vezane za zadaću koju će imati i naša povjerenica u kontekstu demokracije. Kad gledate unazad čime smo se bavili, bavili smo se zaštitom demokratskih institucija od vanjskih utjecaja. Tema koja je pristupna u gotovo svim izbornim procesima neovisno gdje se događaju. Krupna politička tema. Izrazito važna. I kod nas važna. S ozbiljnim političkim posljedicama na arhitekturu, konfiguraciju, stavove, ljude koji se pojavljuju, politike koje se nude pa u konačnici i na rezultate izbora. 

Borba protiv dezinformiranja, jačanja otpornosti na različite prijetnje demokratskim institucijama, unaprjeđenje komunikacije u javnosti, dvosmjerna komunikacija s građanima, poboljšanje izbornih procesa. Kada smo zaključivali Europsko vijeće krajem lipnja i početkom srpnja, to se događalo s 30-og na 1., moja poruka je bila da za iduće Europske izbore ne možemo ući u ponovnu situaciju da ključne političke grupe različito shvaćaju izborni sustav i koncept ulaska u te izbore. Nije normalno da pučani i socijalisti idu s uvjerenjem da će Spitzenkandidat biti predsjednik Komisije, a liberali kažu: Ne, ne! To je prerogativ na kraju europskih čelnika i Vijeća. Mi smo ti u biti koji će samo uzeti u obzir rezultate izbora pa ćemo staviti nekoga za koga mislimo da bi trebao biti. To se ne smije ponoviti. To nije dobro. Ili držimo koncept pa ga unaprijedimo ili ga napustimo. Da znamo točno što radimo. Odlučimo da li hoćemo transnacionalne liste na izborima ili ne. Ima i argumenata i za i protiv, ali ne možemo tu temu unijeti u debatu neposredno pred izbore kada tehnološki više nema vremena za promjenu praktički 28 izbornih zakona. To nije realno. I to su određene poruke s kojima moramo naučiti živjeti u komunikaciji i pripremama za iduće europske izbore. Izrazito važne. 

U kontekstu gospodarstva Hrvatska koja je u mandatu ove Komisije izašla iz prekomjernog proračunskog manjka, izašla je iz makroekonomskih neravnoteža, uputila je Pismo za Europski tečajni mehanizam (ERM II), dakle priprema se za konačno realiziranje Strategije o uvođenju eura, dolazi u poziciju da participira u onim glavnim prioritetima koji se tiču i gospodarskog rasta i unutarnjega tržišta. Teme o kojima smo govorili na gotovo svakom Europskom vijeću. Jasno pozicionirali naše interese. 

Tema klimatskih promjena, jedna od najvažnijih s kojom se susrećemo. Bila je dijelom dotaknuta i u raspravama danas. 

Pregovori o Višegodišnjem financijskom okviru

Tema Višegodišnjega financijskog okvira. Najbitniji pregovori koji će se, vidjet ćemo što će na kraju uspjeti Finska, kako sad stvari stoje izgledno je da se dio tih pregovora prenese i na hrvatsko predsjedanje i da upravo mi kao zemlja koja je prvi put u toj situaciji ima prigodu zavezati pregovore koji traju nekoliko godina o sedmogodišnjem proračunu Europske unije, ne vodeći računa samo o našim prioritetima, nego vodeći računa o promijenjenim političkim prioritetima Unije gdje više nema Ujedinjene Kraljevine, jedne od ključnih zemalja kontributora, kojeg točno datuma, to u ovom trenutku ne znamo, ali izgledno ga nema u ovom proračunskom okviru. I stoga su ovakve prigode i trenutak kada možemo jasno vidjeti što mi to točno hoćemo u idućem financijskom okviru, kako Hrvatska vidi sebe kad se repozicioniraju glavni prioriteti, a to simplificirano znači – ne može se ostati na onoj klasičnoj podjeli te torte proračuna gdje dominantnu ulogu imaju samo kohezijska i poljoprivredna politika. 

I ostali prioriteti poput klimatskih promjena, sigurnosti, istraživanja, ulaganja u ono što podrazumijeva radna mjesta budućnosti, a to je hvatanje koraka s četvrtom industrijskom revolucijom i digitalnim dobom, mora biti i dio naših prioriteta. Moramo se identificirati s tim trendovima. Samo na taj način smo akteri tog procesa. Ne možemo isključivo ostati na varijanti - zadnji smo ušli, što je točno , u ovoj smo fazi gospodarskoga razvoja, tu smo blizu 60 posto prosjeka razvoja na razini Unije, a želimo ići gore. 

Nama je glavni cilj konvergencija, moramo to uspjet realizirat, ali isto tako moramo dati doprinos i na ovaj dio kolača, a i uzet ga koji se odnosi na hvatanje koraka da ono što se djeca u našem obrazovnom sustavu danas trude naučiti bude primjereno vrsti radnih mjesta budućnosti. To je trenutno globalna i europska vježba broj 1. A pritom voditi računa i o socijalnom stupu, a to znači uključenost, to znači briga o balansu između rada i obitelji. Tema koja je prisutna svugdje. Vrlo zahtjevna tema u današnjim okolnostima tržišne ekonomije. 

Brexit

Nekoliko riječi o Brexitu. Dakle, ja sam više puta jasno rekao da je to jedna od najgorih mogućih odluka koju je jedna članica Unije nakon 46 godina članstva mogla donijet, no nažalost to se dogodilo. Uz svo poštovanje prema političkim institucijama, strankama, liderima, vidimo kad jedna takva krupna, pogrešna procjena se donose, pa kad se još ta tema iznese na referendum pa on rezultira ovako kako rezultira, onda se cijela zemlja, ne samo u političkom smislu, nego s vrlo dubokim, velikim posljedicama na financije, na ekonomiju, na odnose između Ujedinjenje Kraljevine i Irske bavi jednom jedinom temom sada više od tri godine. To je nevjerojatna vježba. Evo da je brojnim ljudima koji se bave ovim međunarodnim ili europskim segmentom netko nekada rekao da će jedna takva članica imati toliko dramatične, možemo reći, posljedice na vlastitu snagu političkoga sustava s ovom temom vjerojatno nitko ne bi vjerovao. Ali ima. Treba naučiti nešto od ove vježbe. Puno treba naučiti. Ne samo mi, nego svi zajedno.

I stoga u ovom trenutku gdje praktički pet i pol tjedana prije 31. listopada nitko nema kristalnu kuglu da vam precizno i jasno kaže hoće li oni izaći bez dogovora 31.10. ili će se doći do nekoga produljenja temeljem ovih zadnjih odluka parlamenta, odnosno zakona kojeg su donijeli da se to ipak pokuša produljiti do 31. siječnja. U svakom slučaju, mi moramo biti spremni na oba scenarija – jedan da nam se i ti pregovori prenesu u krilo kao zemlji koja predsjeda, a druga da ako to bude okončano sada budemo oni koji će voditi dio razgovora o kreiranju platforme budućih odnosa između Unije i Ujedinjene Kraljevine. To su dvije zadaće. Mi smo inače jedna od onih članica koja je u konkretnom smislu najmanje dotaknuta Brexitom, i zbog ukupnoga volumena trgovinske razmjene. Činjenica je da smo zadnja članica pa se nismo mogli toliko umrežiti s gospodarskim tokovima između Ujedinjene Kraljevine i Hrvatske, ali i zbog fizičke udaljenosti. Optika susjednih zemalja, kao što vidite, prije svega Irske, ali ne manje Nizozemske, Belgije, Francuske, pa donekle i Španjolske, sasvim je drugačija.  

Mi ovdje imamo 620 i nešto britanskih državljana, naših je građana otprilike oko 5 000 u Ujedinjenoj Kraljevini. Stoga smo i promijenili zakone koji se mogu ticati prava državljana Ujedinjene Kraljevine ovdje, a temeljem dogovora koji je postignut, dakle uređenog Brexita, zaštitili bismo prava i naših građana da budu u cijelosti istovjetne kao i s onima koji su u Uniji ranije.

Hrvatska ispunila kriterije za Schengen 

No, spremni smo za te razgovore i koji god scenarij bio pred nama. Ono što bih još htio kazati danas je da smo u odnosu na predsjedanje. Možda samo još nekoliko riječi o Schengenu, dakle mi smo – vrlo važno imati na umu – došli na kraj evaluacije kraj svih preporuka, svih kriterija za Schengen kada je riječ o komunikaciji Komisija-Hrvatska. 

Sve što smo trebali ispuniti, smo ispunili. U ovoj fazi smo na razini unutarnjih dogovora Junckerove komisije kako bismo došli u fazu da Kolegij te iste Komisije odobri preporuku Vijeću da Hrvatska ispunjava kriterije za Schengen. U tom trenutku strateško postignuće. Dakle, oko eura idemo vrlo sustavno prema ERM 2: Akcijski plan, šest područja, devet institucija i 19 konkretnih mjera koje pratimo na mjesečnoj razini i realizirat ćemo ih do, otprilike, našeg predsjedanja. Za Schengen u ovoj fazi ključ je dobiti preporuku Komisije. Kada ćemo ući, to u ovom trenutku ne mogu reći niti bih se usudio prognozirati datum, gledajući koliko taj proces traje za Bugarsku i Rumunjsku. A oni su ušli u Uniju prije nas punih šest godina, a nastoje ući u Schengen već jako dugi niz godina, ali bez uspjeha na razini Vijeća i ovisit će o drugim kriterijima. 

Hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije 

Nekoliko riječi o predsjedanju. U tehničkom smislu stvari idu dobro, sustavi se pripremaju. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova ima koordinativnu ulogu, resori, dovršit ćemo evo nakon 25 godina u cijelosti onaj dio Nacionalne i sveučilišne knjižnice koji je ostao u roh bau varijanti. Hrvatskoj i Gradu Zagrebu će ostati jedan sjajan kongresni centar. To će mjesto biti, a izabrali smo ga namjerno, središte aktivnosti svih događanja koje ćemo imati ovdje, a bit će 161 događaj za vrijeme predsjedanja, od toga 113 u Hrvatskoj, uključivši i aktivnosti Hrvatskog sabora.

U političkom smislu bit ćemo domaćin sastanka na vrhu čelnika Europske unije i država jugoistoka Europe, 20 godina nakon onog prvog zagrebačkog sastanka. Politički smo procijenili to je tema na kojoj možemo dati dodanu vrijednost. To je prostor koji poznamo, vidimo što treba učiniti. Ako smo mi jedina uspješna priča od 2000. do 2019., onda moramo zajedno s našim partnerima, shvaćajući okolnosti u kojima se susjedne zemlje nalaze, naći jedan realan put za vrijeme koje je pred nama, vodeći računa i o našim interesima u tom procesu. To je bit te inicijative. 

Prioriteti predsjedanja 

Kada je riječ o našim prioritetima, oni će se grupirati u četiri točke. Jedna će biti „Europa koja raste i koja se razvija“, dakle to je taj ekonomski dio, dio unutarnjeg tržišta, dio konkurentnosti, dio kohezije, konvergencije, zaštite okoliša i klimatskih promjena. To je jedan okvir. Drugi prioritet će biti „Europa koja povezuje“. Za nas posebno važna, prometno, energetski, digitalno Europa koja će biti bolje povezana na način da, pogotovo zemlje poput Hrvatske se uključe u sve europske mreže, u svim njihovim aspektima. Treći je „Europa koja štiti“, pitanje sigurnosti – kako unutarnje tako i vanjske, jer to je jedno od najvažnijih pitanja. Od nezakonitih migracija pa do terorizma. Četvrto – snažna, agilna, asertivna Europska unija na globalnoj razini koja projicira svoj model tamo gdje ga netko želi prihvatiti i koja štiti svoje države članice i ima utjecaj na globalne procese. To je ono što će biti fokus. Mogu reći da je razdoblje koje je iza nas bilo izrazito intenzivno, a ovo koje tek dolazi je u pogledu odgovornosti i intenziteta Hrvatske takvo da ga u međunarodnom smislu i angažmanu još nismo uopće mogli percipirati, i zahtijeva punu uključenost i doprinos svih nas zajedno.

Hvala vam lijepa!