S EU liderima o dovršetku formiranja Europske komisije, u kojoj će Hrvatska prvi put imati potpredsjednicu!
Drugog dana u Bruxellesu, Andrej Plenković sastao se s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom te glavnim pregovaračima europskih pučana, socijalista i liberala. Razgovarali su o novoj Europskoj komisiji, koju će - nakon pregovora u kojima je EPP zastupao upravo on sam - predvoditi Ursula von der Leyen.
- Utvrđivali smo kako dovršiti formiranje nove EK, za što nam trebaju suradnja i zajedništvo sve tri političke skupine koje čine širu većinu u Europskom parlamentu. Bilo je vrlo korisno. Zadovoljni smo jer će RH prvi put dobiti potpredsjednicu EK, i to za demografiju, jedno od ključnih pitanja hrvatske budućnosti! Vjerujemo da će se Komisija konstituirati do 1. prosinca - poručio je predsjednik HDZ-a i Vlade RH.
Što se tiče Europskog vijeća (tijela koje sačinjavaju predsjednici vlada ili država članica Europsku unije), i na tom se sastanku razgovaralo o programu Ursula von der Leyen - kako bi se njeni prioriteti što više usuglasili s onima koje je EV usvojio u sklopu novog Strateškog plana.
Dogovor o Brexitu
Kad je pak riječ o Brexitu, istaknuo je da je u postignutom dogovoru pronađen model koji zadržava jedinstveno EU tržište, a da Sjeverna Irska ostaje dio carinskog prostora Ujedinjene Kraljevine.
- Možemo biti zadovoljni. Postignut je konsenzus, sa strane 27 država članica napravljeno je sve što se moglo. I irski premijer Leo Varadkar zadovoljan je dogovorom.
Sada se, nastavio je Plenković, očekuje nastavak političkog i pravnog procesa u Londonu.
- Ako to prođe dobro u britanskom parlamentu - što tek treba vidjeti - onda će u tehničkom smislu, sa strane EU-a, proces biti dovršen do 31. listopada.
Podrška europskom putu Sjeverne Makedonije i Albanije
Što se tiče proširenja, kazao je da se RH zalagala za otvaranje pregovora i sa Sjevernom Makedonijom i s Albanijom - vrlo čvrsto, vrlo jasno i argumentirano.
- Golemi broj zemalja dijelio je taj stav. Nažalost, zbog manjeg broja zemalja nije došlo do jedinstvenog stava i, na kraju, zaključci nisu usvojeni. Hrvatska žali zbog toga, smatrali smo da je ovo bio dobar trenutak, da su Sjeverna Makedonija i Albanija temeljem onog što je Europska komisija procijenila u svom izvješću ostvarile dovoljan stupanj napretka kako bi se pokrenuo proces otvaranja pregovora - naglasio je Plenković, poručivši u tom kontekstu da je Sjevernoj Makedoniji i Albaniji potrebno poslati poruku da trebaju ustrajati u reformama.
- Mi ćemo ih sa svoje strane, vrlo uvjerljivom većinom kruga zemalja na razini EV-a, nastaviti podržavati na europskom putu.
Ocijenio je da su argumenti za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom bili uvjerljivi.
- Nažalost, nekoliko članica nije moglo prihvatiti tu odluku. Nama je žao, smatramo da nedonošenje odluke nije na razini povijesne odgovornosti EU-a.
Još veća važnost summita u Zagrebu
Predsjednik Plenković je poručio da sada sastanak na vrhu u Zagrebu postaje još važniji.
- To je trenutak kada moramo odrediti što želimo u idućem desetljeću - na koji način, kojom metodologijom, kojom dinamikom, s kakvom političkom i sigurnosnom porukom ići prema jugoistoku Europe te pronaći konsenzus.
Ocijenio je da dio zemalja članica EU-a previše gleda kakve su refleksije proširenja na njihova unutarnjopolitička zbivanja.
- To po mom sudu nije dovoljna računica, ona treba biti puno šira, puno odvažnija, voditi računa o tome da utjecaj na jugoistok Europe imaju i drugi globalni akteri, da područje koje je praktički između članica EU-a nema druge budućnosti nego da bude njen dio. Naravno, uz ispunjavanje kriterija. I na tom tragu ćemo se pripremati za Zagreb, voditi konzultacije, obavljati razgovore. Nadam se da ćemo u Zagrebu doći do nekog rješenja.
Metodologija proširenja - kompleksnija i stroža
Predsjednik Vlade i HDZ-a kazao je da je u odnosu na proširenje koje su primjerice prošle Švedska i Finska prije 25 godina, zatim u odnosu na ono veliko 10+2 pa sve do hrvatskog slučaja, metodologija proširenja sve kompleksnija, stroža, postupnija te je broj filtera za svako poglavlje puno veći.
- Danas vi otvorite poglavlje 23, 24, imate mjerila za otvaranje, privremena mjerila, prijelazna mjerila, završna mjerila i možete ih ispunjavati dugi niz godina - rekao je, dodavši da Crna Gora pregovora od 2012., a Srbija od 2014. godine.
Ponovno je istaknuo da je strateško i povijesno postignuće Hrvatske to što je zatvorila pregovore u lipnju 2011. godine, s obzirom na to koliko su se okolnosti izmijenile.
- Tu činjenicu percipira vrlo uski krug ljudi u Hrvatskoj. Nažalost, na scenu su došli neki akteri koji tome nisu pridonijeli ni milimetra, ne identificiraju se s procesom, ne razumiju što to znači, ne vide ekonomske, političke i sigurnosne efekte i bilo bi dobro da o tome malo više govorimo, ne samo mi koji smo bili dio tog procesa, nego objektivno kao društvo. Vidimo što se događa zemljama koje su blizu nas. Mi smo i tada zadržali stabilnost jer je u to vrijeme bilo Facebook demonstracija, inicijativa za rušenje vlade, čak i od bivšeg predsjednika. Mi smo to sve izdržali i zato je ta poruka da izdržite puno važnija nego poruka da nešto rušite.