Još jedan veliki europski uspjeh - Hrvatska ispunila sve kriterije za pristupanje Schengenu!
(VIDEO) Radili smo tiho, ali predano, te smo, što je bitno, postigli rezultat & ispunili sve kriterije za ulazak u Schengen, prostor koji obuhvaća 400 milijuna ljudi! Ovo je važan dan, još jedan veliki, politički i diplomatski uspjeh RH! - naglasio je Andrej Plenković na konferenciji za novinare.
Puna primjena schengenskih pravila
Europska komisija ocijenila je danas da Hrvatska ispunjava sve potrebne kriterije za ulazak u schengenski prostor te je pozvala Europsko vijeće da je uključi u taj prostor bez unutarnjih graničnih kontrola.
- Europska komisija smatra, na temelju rezultata schengenskog evaluacijskog procesa započetog 2016. godine, da je Hrvatska poduzela mjere koje su potrebne kako bi se osigurali potrebni uvjeti za punu primjenu schengenskih pravila te da su standardi ispunjeni - objavila je Komisija u priopćenju.
Ispunjena Junckerova najava
Predsjednik Vlade i HDZ-a podsjetio je na konferenciji za medije da je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker još prije tri mjeseca, tijekom posjeta Zagrebu, najavio da će do kraja mandata njegova Komisija donijeti preporuku da Hrvatska postane dio schengenskog prostora.
- Ovo je važan dan, još jedan veliki europski uspjeh Hrvatske - poručio je Plenković zahvalivši još jednom svima, posebno resoru unutarnjih poslova i pravosuđa, koji su podnijeli najveći dio tereta u ispunjavanju zadanih kriterija.
Zahvalio je predsjedniku Junckeru, potpredsjedniku Europske komisije Fransu Timmermansu, europskom povjereniku za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitrisu Avramopoulosu te nizu drugih povjerenika koji su podržali hrvatski put u Schengen, uključujući i hrvatskog povjerenika Nevena Mimicu.
Dublja EU integracija - Schengen & europodručje
Istaknuo je da je Hrvatska napravila velike iskorake u pogledu zakonodavnih, financijskih i administrativnih postignuća, a puno je napravljeno i u političko-diplomatskoj aktivnosti, „jer jedno bez drugog ne bi urodilo plodom i današnjom preporukom Europske komisije“.
Ponovio je da je cilj hrvatske Vlade da RH ide u što dublji kontekst europske integracije i europskog projekta.
- Dvije piste na kojima radimo su Schengen i europodručje - naglasio je.
Današnjom preporukom Europske komisije, pojasnio je predsjednik Plenković, Hrvatska je bliže onom što Schengen predstavlja za europski projekt - a to je područje od 400 milijuna ljudi koji se mogu slobodno kretati.
Kontakti prema državama članicama
Od (još uvijek) 28 članica EU-a, u Schengenu nisu Ujedinjena Kraljevina, Irska i Cipar - tri otoka - te Bugarska, Rumunjska i Hrvatska. U Schengenu su i Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska - koje nisu članice Europske unije.
Plenković je najavio da sada slijede kontakti prema državama članicama budući da konačnu odluku o ulasku u Schengen donosi Europsko vijeće.
Dodao je da će komunikacija najprije prolaziti kroz Schengenski odbor, u kojem će stručnjaci dodatno sagledavati sve aspekte i preporuke Europske komisije.
- Pritom valja naglasiti da Bugarska i Rumunjska - pojasnio je - imaju dodatni mehanizam nadzora, tzv. postmonitoring, dok ga Hrvatska nema.
120 milijuna eura + dodatnih 150
Detaljna evaluacija o hrvatskoj spremnosti za članstvo u schengenskom prostoru odnosila se na sljedeća područja: zaštitu podataka, policijsku suradnju, zajedničku viznu politiku, povrat i ponovni prihvat, Schengenski informacijski sustav, propise o vatrenom oružju, nadzor vanjske granice i pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima.
Plenković je kao važno istaknuo da je Hrvatska u zadnjih nekoliko godina, a posebno u kontekstu migrantske krize, pojačala nadzor vanjske granice, osnažila svoje sposobnosti i apsorbirala inicijalnih 120 milijuna eura - koji su ispregovarani još 2011. za pripremu Hrvatske za Schengen.
Povrh toga, dodao je, u mandatu ove Vlade uloženo je još dodatnih 150 milijuna eura za jačanje različitih aspekata nadzora granice, policijske suradnje ili politike azila i migracije.
- Ova je Vlada svojim angažmanom kroz takozvane tematske instrumente izvukla dodatnih 150 milijuna eura, uz inicijalnih 120 milijuna eura. To govori o našem angažmanu na apsorpciji EUsredstava.
Predano, tiho, uspješno
Naglasio je da Hrvatska ima jako dobru suradnju s Frontexom, čiji zrakoplov upravo iz Hrvatske nadzire kretanja ilegalnih migracija na području jugoistoka Europe.
- Ovo je još jedan politički i diplomatski uspjeh. Drago mi je da smo na tome radili predano. Radili smo tiho i, što je najvažnije, ostvarili rezultat. Pred nama je sada posao da ono što smo dobili kao podlogu - kvalitetnu, jasnu, čvrstu i nedvosmislenu potporu Europske komisije - u vremenu koje je pred nama potvrdimo na razini država članica i da Hrvatska postane dio schengenskog prostora.
Plenković nije želio spekulirati o preciznom datumu ulaska Hrvatske u Schengen, ponovio je da će razgovarati sa svim državama članicama. Podsjetivši da Hrvatska za dva mjeseca počinje predsjedati Europskom unijom, napomenuo je da je gotovo nemoguće, prema uobičajenoj praksi, da se ovako krupna odluka koja se odnosi na konkretnu zemlju donese upravo u vrijeme kada ta ista zemlja predsjeda.
Naglasio je pritom da je najvažnije da je Hrvatska spremna za ulazak u schengenski prostor, za što je danas dobila objektivnu verifikaciju jedine institucije koja je za to zadužena - Europske komisije.
Granicu sa Slovenijom rješavati bilateralnim putem
Što se tiče mogućih rezervi pojedinih država članica uslijed pitanja koja imaju bilateralni karakter, Hrvatska će ih nastojati odvajati od teme Schengena, kazao je predsjednik Plenković poručivši da će se o otvorenim pitanjima sa Slovenijom rješenje tražiti dijalogom i kroz modele s kojima će obje države biti zadovoljne, u skladu s međunarodnim pravom.
- Naša je pozicija jasna. Otvorena granična pitanja između Hrvatske i Slovenije su rezidualna pitanja raspada bivše SFRJ. S njima živimo svi skupa već više od 28 godina. Imamo načina kako ih riješiti. RH je tužena pred Europskim sudom u Luxembourgu, no najprije treba vidjeti je li uopće taj sud nadležan. Stav je Hrvatske da taj sud nije nadležan i predlažemo da pitanje granice riješimo bilateralno.
Upozorio je da svaka akcija koja bi podrazumijevala bilo kakvu vrstu blokade nije dobrodošla, naglasivši da danas Hrvatska ima sasvim drugi međunarodni položaj nego dok je pregovarala za članstvo u Europskoj uniji.
Podsjetio je da je Hrvatska, jednoglasnom odlukom Hrvatskog sabora iz 2015. godine, izišla iz arbitražnog sporazuma budući da ga je bila kontaminirala i kompromitirala slovenska strana.
Hrvatska je, naime, tijekom pristupnih pregovora prihvatila ad hoc arbitražu, u koju je ušla u dobroj vjeri, iako je i tada smatrala da ta tema nije vezana uz pitanje pristupanja, jer kad bi tomu bilo tako, onda ne bi ni Slovenija mogla ući u Europsku uniju.