Deklaracija 17 EU članica: Protiv smanjenja sredstava za poljoprivredu i koheziju u budućem 7-godišnjem proračunu!

Hrvatska će tijekom svog predsjedanja Vijećem Europske unije učiniti sve što može da se dogovor o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2021-2027 postigne što je prije moguće - kazao je u Pragu predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković nakon summita „Prijatelja kohezije“.

- Trenutak kada će dogovor biti postignut nije nebitan. Zadnji sedmogodišnji proračun usvojen je dosta kasno, što je utjecalo na provedbu operativnih programa i na konkretne isplate državama članicama - rekao je Plenković po završetku summita 17 članica EU-a, okupljenih u neformalnoj skupini Prijatelji kohezije, koja se protivi smanjivanju kohezijskih sredstava u budućem sedmogodišnjem proračunu EU-a. Plenković je dodao kako se ne bi htio upuštati u nagađanja kada bi do dogovora moglo doći.

Uloga Plenkovića ključna

Po završetku summita zajedničku konferenciju za novinare održali su domaćin skupa, češki premijer Andrej Babiš i hrvatski premijer Andrej Plenković, kao predsjednik vlade buduće predsjedateljice Vijećem EU-a.

- Uloga premijera Plenkovića bit će ključna tijekom sljedećih mjeseci, kada bi moglo doći do dogovora o proračunu. Drago mi je što je Plenković ovdje sa mnom - rekao je Babiš.

- Kao buduća predsjedateljica Vijeća EU-a, Hrvatska ima dobru volju i ambiciju da zajedno s budućim predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom pokuša pronaći što veći konsenzus oko budućeg sedmogodišnjeg proračuna, koji je bez dileme najvažniji politički dokument za cijelu Uniju. Moramo osigurati da građani u državama članicama osjete dodanu vrijednost članstva u Uniji. Osim važnosti kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike, svjesni smo da trebamo voditi računa i o pitanjima sigurnosti, migracijama, upravljanju granicama i dr. - rekao je Plenković.

Konsenzus oko VFO-a

Dodao je da prijedlog VFO-a koji je iznijela Europska komisija predstavlja solidnu osnovu za postizanje kompromisa.

Plenković je kazao da je usvojena zajednička deklaracija koja šalje ključnu poruku konvergencije s najrazvijenijim članicama kako bi građani još više osjetili dodanu vrijednost članstva.

- Kao najmlađa država članica i buduća predsjedateljica imamo dobru volju i ambiciju pronaći konsenzus oko idućeg višegodišnjeg financijskog okvira, najvažnijeg dokumenta koji treba pratiti Strateški program EU-a usvojen na Europskom vijeću u lipnju - poručio je Plenković.

Zajednička deklaracija

Na summitu su predstavnici 17 zemalja članica EU-a usvojili zajedničku izjavu u kojoj traže  da se u sljedećem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju od 2021. do 2027. zadrži isti iznos kohezijskih sredstava kao i dosada, da se zadrži ista razina nacionalnog udjela u sufinanciranju projekata, da se ne skraćuje razdoblje za provedbu projekata te da se ukinu svi rabati na koje imaju pravo neke od najbogatijih članica.

- Kohezijska politika predstavlja glavni investicijski alat EU-a koji je znatno i vidljivo pridonio realnoj konvergenciji regija i država članica unutar EU-a i funkcioniranju unutarnjeg tržišta, te na taj način pomaže rastu, jačanju konkurentnosti, stvaranju radnih mjesta i olakšavanju tranzicije prema dekarbonizaciji EU-a... Istodobno, ona je važan alat za suočavanje s novim izazovima, uključujući klimatske promjene, industrijsku tranziciju i demografske izazove. Stoga je od ključne važnosti zadržati financiranje kohezijske politike na razini sadašnjeg Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014-2020. u realnim iznosima. Znatna proračunska smanjenja predviđena u prijedlogu VFO-a za razdoblje 2021-2027. nose rizik ometanja u ispunjavanju ciljeva utemeljenih na Ugovoru o EU - kaže se u zajedničkoj izjavi usvojenoj u utorak u Pragu.

Češka, Poljska, Italija, Španjolska…

Od prošlog summita Prijatelja kohezije u Bratislavi, sada se toj skupini pridružila još jedna članica, Španjolska.  Skupinu čine Hrvatska, Češka, Estonija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija, Slovačka, Španjolska, Bugarska, Cipar, Latvija, Litva, Rumunjska, Italija, Portugal i Grčka. Od 17 zemalja, deset ih je bilo zastupljeno na razini premijera, među kojima je i hrvatski predsjednik Vlade Andrej Plenković, a ostale zastupaju ministri ili državni tajnici.

U jednoglasnoj usvojenoj zajedničkoj izjavi također traži da se zadrži sadašnji udio nacionalnog sufinanciranja, to jest na 15 posto, umjesto 30 posto koliko predlaže Komisija.

- Treba zadržati stopu sufinanciranja na sadašnjoj razini iz VFO-a za 2014-2020, s dovoljno fleksibilnim pravilima, budući da bi pretjerana krutost u tom području mogla imati znatan utjecaj na korisnike i mogla bi ugroziti učinkovite apsorpcijske kapacitete - kaže se u izjavi te dodaje da je također potrebno zadržati dostatnu razinu predfinanciranja projekata te ostaviti rok za provedbu projekata na tri godine, a ne na dvije kako predlaže Komisija.

Dodatna sredstva za financiranje novih prioriteta

Upravo su to i bile glavne hrvatske zamjerke prijedlogu VFO-a koje je u svibnju prošle godine objavila Komisija. Osim što je nezadovoljna prijedlogom smanjenja kohezijskih sredstava, Hrvatska je na višegodišnji prijedlog proračuna imala još dvije zamjerke: povećanje nacionalnog udjela sufinanciranja s 15 na 30 posto te smanjenje razdoblja za provedbu projekata; pravilo N+3, koje bi trebalo postati N+2.

Pošten, racionalan i pojednostavljen sustav

I Europska komisija je predložila da se predviđeni izlazak Velike Britanije iskoristi kao povod za ukidanje svih rabata što bi uvelike pojednostavilo donošenje odluka o višegodišnjim proračunima. Sada to traže i zemlje Prijatelji kohezije, što se može razumjeti i kao pritisak na one zemlje koje se najviše zauzimaju da se europski proračun ograniči na samo 1 posto BND-a, a plaćaju relativno manje u odnosu na svoje bogatstvo.

Prijatelji kohezije naglašavaju u zajedničkoj izjavi „da sustav vlastitih prihoda mora biti pošten, racionalan i  pojednostavljen te da treba iskoristiti jedinstvenu prigodu koju nudi izlazak Velike Britanije da se ukinu svi rabati i korekcije od 2021. godine“.

Premijer Babiš je izjavio da su ti rabati nepravedni i da ih treba ukinuti. On je istaknuo da ukupan iznos svih rabata u sadašnjem VFO-u za razdoblje 2014-2020. dosegnuo 9 milijardi eura, uključujući Veliku Britaniju, a u sljedećem VFO-u bez Velike Britanije popeo bi se na 14,5 milijardi.

Babiš je rekao da bi se rezanje kohezijskih sredstava moglo izbjeći, osim kroz ukidanje rabata, i dodatnim uštedama poput izdvajanja za Frontex, na troškovima administracije i  troškovima za obranu. Rekao je i da je zasebni proračun za eurozonu, koji iznosi 25 milijardi eura, nepotreban.