Plenković iz Ženeve: EU perspektiva nužna za sigurnost, stabilnost i gospodarski razvoj jugoistočne Europe
Predsjednik Vlade RH i HDZ-a predstavio je u petak na sastanku na vrhu u organizaciji Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) na temu „Strateški dijalog o zapadnom Balkanu“ prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a. Najavio je da će se, uz Zagrebački summit, u svibnju u RH održati i sastanak na visokoj razini u organizaciji s WEF-om.
Skup u Ženevi okupio je predsjednike država ili vlada te ministre iz Albanije, Austrije, BiH, Bugarske, Crne Gore, Francuske, Grčke, Hrvatske, Italije, Kosova, Mađarske, Sjeverne Makedonije, Slovačke, Slovenije, Srbije i Turske, a na njemu su sudjelovali i predstavnici Europske komisije, Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) te samog organizatora - Svjetskog gospodarskog foruma.
Predsjednik Andrej Plenković kazao je na konferenciji za medije da se radilo o zanimljivoj, sadržanoj i iskrenoj razmjeni mišljenja. Istaknuo je da se radi o izrazito važnom dijalogu koji WEF u zadnje dvije godine organizira s liderima država jugoistoka Europe te ključnih europskih zemalja i institucija koje se bave EU proširenjem, gospodarskom suradnjom i pitanjima sigurnosti.
Utjecajna Europa koja razvija, povezuje & štiti
Ovaj sastanak, dodao je, bio je i prigoda da se još jednom predstave prioriteti hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije u prvoj polovici iduće godine. Podsjetio je da je slogan predsjedanja „Snažna Europa u svijetu punom izazova“, dok su četiri njegova politička prioriteta Europa koja razvija, Europa koja povezuje, Europa koja štiti i Europa koja je utjecajna - globalno, ali i u svome jugoistočnom susjedstvu.
Zagrebački summit u svibnju 2020.
Upravo stoga će tijekom hrvatskog predsjedanja, u svibnju 2020. godine, Zagreb biti domaćin sastanka na vrhu između država članica Europske unije i država jugoistočne Europe.
Taj će se sastanak održati na 20. obljetnicu prvog Zagreb summita, koji je održan 2000. na inicijativu tadašnjeg francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca. Od tog sastanka, uspjeh u pogledu europske perspektive od svih tadašnjih sudionica iz regije ostvarila je jedino Hrvatska - koja je danas punopravna članica Europske unije već šest i pol godina.
Željeli bismo da naši susjedi nastave u tom smjeru - poručio je Plenković.
Hrvatska i WEF domaćini sastanka na visokoj razini
Izrazio je zadovoljstvo što će WEF - skupa s hrvatskim predsjedništvom - biti domaćin sastanka na visokoj razini tijekom Zagrebačkog summita, što će predstavljati dodanu vrijednost koja će proširiti poglede na to kako slijediti trendove i loviti korak prema potpunoj konvergenciji s razvijenijim zemljama od onih u jugoistočnoj Europi:
- Činjenica da će WEF taj događaj organizirati zajedno s nama dodatna je poruka važnosti i kredibiliteta Hrvatske u međunarodnim odnosima. Ta nevladina organizacija iz Ženeve, koja spaja i privatni i javni i međunarodni kontekst, bavi se temama budućnosti - 4. industrijskom revolucijom, digitalizacijom, konkurentnošću, inovacijama… - svime onim što bi trebale biti istinske teme Europske unije, ali i zemalja jugoistoka Europe.
Nužan konsenzus o konceptu proširenja EU-a
Osvrnuvši se na zadnji sastanak Europskog vijeća, koje nije donijelo odluku o pokretanju pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, kazao je da je potrebna otvorenija rasprava o toj temi među članicama Unije.
Ta rasprava, dodao je, treba odgovoriti na pitanja kako nastaviti općenito s konceptom daljnjeg proširenja Europske unije, kako nastaviti s unutarnjim reformama Unije te kako se postaviti prema dugo očekivanim odlukama o pokretanju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, ali i pregovorima s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom te Kosovom:
- Moramo doći do konsenzusa koji će nastaviti ovaj proces. Europska perspektiva nužna je za stabilnost i gospodarski razvoj regije, a Hrvatska je svojim susjedima voljna pomoći.
Važnost sigurnosti našega neposrednog susjedstva
Odgovarajući na pitanja novinara, najavio je da će Hrvatska temu daljnjeg proširenja tijekom svog predsjedanja zasigurno staviti na dnevni red Unije te dodao kako bi zagrebački sastanak na vrhu trebao urediti dinamiku odnosa sa zemljama jugoistoka Europe u sljedećih deset godina:
- Imate Crnu Goru i Srbiju koje već pregovaraju, Albaniju i Sjevernu Makedoniju koje trebaju otvoriti pregovore te Kosovo i BiH koji slijede nakon njih. Nema pretjeranog optimizma ni entuzijazma s obzirom na trenutačno raspoloženje u EU-u. Ali, proces treba ići dalje. Bez te perspektive ne možemo računati niti na ubrzani gospodarski razvoj, ni na prave demokratske vrijednosti, ni na međusobnu suradnju, a sukladno tome ni na jačanje stabilnosti i sigurnost našega neposrednog susjedstva.
A ta sigurnost, dometnuo je, Hrvatskoj je važna u svim aspektima, počevši od zaštite od ilegalnih migracija.
„Tri i pol“ države protiv otvaranja pregovora
Predsjednik Plenković još je napomenuo da u ovom trenutku Sjeverna Makedonija i Albanija mogu računati na potporu u 24 zemlje članice EU-a:
- Samo su tri i pol države, rekao bih, bile rezervirane na Europskom vijeću. Neotvaranje pregovora nije neka kolektivna odluka konsenzusom političke volje, nego posljedica toga što su tri države i jedna otprilike napola imale rezerve. Sada je na nama da pomognemo onim našim partnerima koji te rezerve u ovom trenutku zadržavaju. Jer, Hrvatska ima daleko najveće iskustvo, a u krajnjoj liniji i ja osobno poznam svaki detalj procesa pristupnih pregovora - što mi pomaže u raspravi o novoj metodologiji i načinima kako razriješiti ovaj problem.
Konferencija o budućnosti Europe
Iduće godine krenut će rasprava i o Konferenciji o budućnosti Europe, što je uz demokraciju i demografiju treći ključni zadatak hrvatske potpredsjednice Europske komisije Dubravke Šuice. Ta će Konferencija, pojasnio je, imati direktne posljedice na proširenje Europe, što svjedoči o ulozi i doprinosu Hrvatske na to kako će Unija izgledati u idućem razdoblju.
Trajat će dvije do tri godine, a hoće li biti prijedloga da se ide u reviziju ugovora ili ne trenutačno je prerano reći. Stoga Plenković smatra da je potrebno napraviti distinkciju između trenutka otvaranja pregovora i eventualnog unaprjeđenja metodologije & realistične procjene kada će netko postati članicom.
ZG summit - ključni trenutak hrvatskog predsjedanja
Podsjetio je da je Hrvatska pregovarala 2.096 dana, dok je Srbija, koja nije ni na pola procesa pregovora, nedavno obilježila 2.096 dana procesa iza sebe:
- To govori da je proces već sada kompleksniji, stroži, s puno više filtera, mogućnosti vraćanja na već ranije privremeno zatvorena poglavlja i suspenzije pregovora te niza načina da svaka od država da neku svoju primjedbu po bilo kojem od 35 poglavlja acquisa.
Upozorio je da se već osjećaju posljedice nedonošenja odluke o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom - od izvanrednih izbora u Sjevernoj Makedoniji u travnju do osjećaja da ne postoji jasan smjer reformi u Albaniji te vrlo očitih upitnika u drugim zemljama u kontekstu budućnosti procesa pregovaranja:
- Pitanje na koje lideri jugoistoka Europe žele jasan odgovor - da li da radimo i dalje prema članstvu u Europskoj uniji ili je taj proces sam po sebi doveden u pitanje. Hrvatska želi jasan odgovor. Zagrebački summit upravo je stoga postavljen kao ključni trenutak hrvatskog predsjedanja.
S VODSTVOM SVJETSKOG GOSPODARSKOG FORUMA
Predsjednik Andrej Plenković susreo se u četvrtak s predsjednikom Svjetskog gospodarskog foruma Borgeom Brendeom s kojim je razgovarao o gospodarskim trendovima i reformama u Hrvatskoj, situaciji u susjedstvu i proširenju EU-a te prioritetima hrvatskog predsjedanja EU-om.
Po dolasku u Ženevu novinarima je rekao da se radi o formatu međunarodnog dijaloga koji Svjetski gospodarski forum organizira već neko vrijeme s liderima država jugoistoka Europe, ali i ostalim zemljama.
- WEF je jedna od najutjecajnijih nevladinih organizacija, predvodnica intelektualnih i znanstveno-stručnih rasprava o 4. industrijskoj revoluciji. Hrvatsku dobro vide, prepoznaju. Sudjelovanjem na ovakvim summitima pokazujemo da RH prati svjetska kretanja. Korisno je i ovdje biti dio globalne priče. Želim i u izravnom razgovoru s kolegama ocijeniti kako su doista primili odluku o neotvaranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom - istaknuo je predsjednik Vlade i HDZ-a.