Vijesti
14. 11. 2019.

Prosječna neto plaća u školstvu porast će u našem mandatu 21.64% ili 1.404 kn! Ne pamti se da ju je itko toliko povećao!

Otvarajući 190. sjednicu Vlade RH, predsjednik Andrej Plenković naglasio je da su sindikatima u obrazovnom sektoru ponudili vrlo korektne prijedloge: „Treba realno valorizirati kada nekome podignete plaću za više od 20%. Dali smo sve od sebe kako bi se okončao štrajk. Stoga smo odlučili da nakon 15. studenog više nećemo plaćati vrijeme u štrajku. To zbilja više nema smisla“.

Nepravda prema Sjevernoj Makedoniji i Albaniji

Govoreći o sastanku na vrhu „Strateški dijalog o zapadnom Balkanu“, koji je krajem prošlog tjedna Svjetski gospodarski forum organizirao u Ženevi, poručio je da je on poslužio i kao dobra priprema za Zagrebački summit koji će se održati u svibnju 2020. godine

- Dogovorili smo da sa Svjetskim gospodarskim forumom, jednom od najutjecajnijih privatno-javnih međunarodnih organizacija, pripremimo još jedan sastanak na visokoj razini koji će biti posvećen ovoj temi i da pokušamo naći načine kako premostiti probleme koji su se pojavili na zadnjem Europskom vijeću oko procesa proširenja, osobito Sjeverne Makedonije i Albanije.

Plenković iz Ženeve: EU perspektiva nužna za sigurnost, stabilnost i gospodarski razvoj jugoistočne Europe

Konzekventna potpora Hrvatima izvan RH

Osvrnuo se i na sastanak Savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske, održan u Varaždinu, kazavši da se radilo o prigodi da se predstave sva postignuća naše Vlade u pogledu položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatskih nacionalnih manjina u susjednim zemljama i svih naših sunarodnjaka diljem svijeta.

Hrvatska je ponosna na Hrvate izvan RH, oni su visoko na listi prioriteta ove Vlade!

Posebno je pozdravljen novi Zakon o državljanstvu, a predsjednik Plenković napomenuo je da treba dalje raditi na jačanju veza između domovinske i iseljene Hrvatske te učiniti što više da se hrvatski ljudi izvan RH osjećaju integriranima u društveni, politički, kulturni i gospodarski život Hrvatske.

Pripreme za uvođenje eura

Ovog tjedna održana je i konferencija „Hrvatske financijske institucije“, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, posvećena uvođenju eura, odnosno ulasku RH u Europski tečajni mehanizam II, a Vlada je na toj konferenciji predstavila aktivnosti u provođenju Akcijskog plana i Strategije za uvođenje eura.

Podsjetio je da je uvođenje eura expressis verbis u Ugovoru o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, koji je potpisan 2011. godine, a potvrđen na referendumu 2012. godine, te dodao da će se euro u Hrvatsku uvesti do kraja mandata iduće vlade. 

Plenković: Strateški cilj - uvođenje eura u Hrvatskoj do kraja idućeg mandata!

Vukovar - mjesto posebnog pijeteta

Ministri Tomo Medved i Milan Kujundžić predstavili su jučer dva zakona koja su krenula u javno savjetovanje, a radi se o Nacrtu prijedloga zakona o prijenosu osnivačkih prava nad Općom županijskom bolnicom Vukovar i Bolnicom hrvatskih veterana na Republiku Hrvatsku te Nacrtu prijedloga Zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta.

Vukovar postaje mjesto posebnog domovinskog pijeteta, a županijska bolnica u Gradu Heroju - Nacionalna memorijalna bolnica!

Predsjednik Plenković kazao je da se radi o dvije važne poruke Vukovaru uoči Dana sjećanja 18. studenog.

Predsjednički izbori 22. prosinca

Govoreći o Prijedlogu državnog proračuna za 2020. godinu, s projekcijama za 2021. i 2022. godinu, istaknuo je da je Vlada ove godine, nikada ranije, zaokružila ono što je najvažnije, a to je njezin četvrti proračun.

- Poruka je na tragu naše politike da trošimo onoliko koliko zarađujemo. Nastavljamo s odgovornom ekonomskom i financijskom politikom koja je Hrvatskoj donijela kredibilitet na međunarodnoj razini.

Najavio je da će Vlada danas donijeti Odluku o raspisivanju predsjedničkih izbora, čiji će se prvi krug održati 22. prosinca ove godine.

Za plaće 3.2 milijarde kn godišnje više u proračunu

Komentirao je potom pregovore sa sindikatima iz područja obrazovanja. Podsjetio je da je ova Vlada - u dosadašnjem mandatu - već osigurala povećanje osnovice plaća državnih i javnih službenika za 11.5 posto. Ukupna sredstva državnog proračuna za isplatu plaća povećana su za 3,2 milijarde kuna godišnje.

Poručio je da je Vlada pokazala želju da riješi nastali problem i spor, prije svega okončanje štrajka u školama, u interesu učenika, roditelja i učitelja, ali i rokova koje sustav nameće - od nadoknađivanja preko državne mature do priprema i upisa na fakultete.

Pojasnio je da je Vlada, vodeći politiku na tragu povećanja životnog standarda ljudi u Hrvatskoj, predložila da se opet kroz temeljni kolektivni ugovor povećaju plaće za još 6.12 posto. Pritom je napravila politički korak nazad, odustavši od smanjenja za jedan postotni bod stope PDV-a (s 25 na 24 %) kako bi time osigurala sredstva u proračunu za povećanje plaća.

Veće plaće, bez zaduživanja

Predsjednik Plenković ustvrdio je da je na taj način plaća zaposlenima u obrazovanju povećana za 18.3 posto te dodao da se ni glavna tajnica Vlade ne sjeća da je ijedna Vlada temeljem temeljnog kolektivnog ugovora u jednom mandatu toliko povećala plaće u državnom i javnom sektoru.

- Bilo bi dobro da to javnost prepozna, da učitelji to prepoznaju, da čelnici sindikata to prepoznaju - da je to konzistentna, dobronamjerna i otvorena politika koja je pokrivena logikom uravnoteženog proračuna. Plaća se podiže bez da se zadužujemo ili da radimo deficit, što je bila glavna odlika ranijih vlada. Pokušavamo riješiti problem da ljudi imaju više novca na raspolaganju i da žive bolje, te da je u konačnici i potrošnja veća.

Treba realno valorizirati podizanje plaće za 21.64%

Naglasio je da je odlučivanje o koeficijentima prerogativ Vlade, pa se o koeficijentima ne pregovara, već je granski kolektivni ugovor „ona cesta gdje se rješavaju razni dodaci i na temelju tih dodataka na granskim kolektivnim ugovorima mnogi imaju bitne dodatke na plaću“.

Istaknuo je da Vladin prijedlog sindikatima - potpisivanje dodatka na granski kolektivni ugovor u iznosu od dva posto, koji ide od 1. srpnja iduće godine u slučaju da cjelovita analiza uredbe o koeficijentima ne bude napravljena - znači da do kraja iduće godine povećanje plaća neće biti 18, nego 21.64 posto.

- Kad se nekome podigne plaća za više od 20 posto, to nije malo i to treba realno valorizirati.

Rekao je da kao odgovorna Vlada nakon 15. studenog više neće moći plaćati vrijeme provedeno u štrajku.

- Jer to nema smisla. Ta odluka je nakon razmatranja, razgovora, dijaloga koji se odvijao u nekoliko formata, po našem dubokom uvjerenju razumna i racionalna i ona je dio ovog apela da se sagleda sve što je na stolu.

U ovom mandatu povećanje za 1.662 kune

Svoje je tvrdnje potkrijepio podacima iz Centralnog obračuna plaća, po kojima bi onaj tko je imao radno mjesto učitelj, nastavnik, odgajatelj na razini savjetnika i u rujnu 2016. neto plaću od 7.813 kuna, iduće godine primao neto od 9.475 kuna.

- Kad se dogodi ovaj 2+2+2, u mandatu naše Vlade povećanje plaće bit će za 1.662 kune.

Plaća na istom radnom mjestu, ali na razini mentora, u rujnu 2016. u neto iznosu bila je 7.210 kuna, a na kraju 2020. bit će 8.656 kuna, što znači povećanje od 1.446 kuna.

Plaća učitelja, nastavnika, stručnog suradnika, odgajatelja u rujnu 2016. bila je 6.359 kuna neto, a na kraju 2020. bit će 7.660 kuna, što je povećanje od 1.301 kunu.

Reforma dobra za obrazovni sustav

Vlada je svjesna, dodao je Plenković, da ima nepravednosti i nelogičnosti u uredbi o koeficijentima, i želi to riješiti. Stoga će angažirati vanjsku instituciju koja će hladne glave i bez pristranosti pomoći riješiti to pitanje.

Kazavši da je reforma obrazovanja pozitivna i dobra za obrazovni sustav i da ona Hrvatsku čini konkurentnom u radnim mjestima budućnosti, poručio je da Vlada brine o obrazovanju te istaknuo da je ukupni proračun Ministarstva znanosti i obrazovanja za 2020. veći od 18 milijardi kuna.

Vlada želi riješiti delikatno pitanje koeficijenata

Ne može se ići s tezom da obrazovanje nije prioritet ako ono ima 18 milijardi kuna u proračunu iduće godine - istaknuo je i dodao:

- Ne može tvrdnja da se povećava i susjedu biti razlog za štrajk - jer se povećava i onome na koga se odnosi. Taj argument jednostavno nije korektan i ne može biti razlog za ovoliko štrajka i dovođenje obitelji, djece pa, i u krajnjoj liniji, opće slike u javnosti u problem. Pogotovo uz jasno iskazan stav da idemo u sagledavanje uredbe i radnih mjesta i koeficijenata u cijelom sustavu.

Konkretni prijedlozi, konzistentna politika

Naglasio je da je ova Vlada napravila iskorake kakve mnogi drugi nisu, da ima dobru volju. Apelirao je još jednom na učitelje da prepoznaju cjelinu onog što je Vlada učinila za obrazovanje.

- S naše strane dali smo vrlo korektne prijedloge, konzistentne i u okviru naših mogućnosti, a u interesu zaposlenika. I nismo pritom zaboravili privatni sektor, s nizom mjera koje smo do sada učinili - i administrativnim rasterećenjem i poreznim rasterećenjem i neoporezivim primicima i uopće rezultatima koje imamo.

A A A