Recept za europsku BiH: Federalizam, stvarna ravnopravnost, mir & poštivanje pojedinačnih i kolektivnih prava

Naša eurozastupnica Željana Zovko, predstavnica Hrvata iz BiH u Bruxellesu, nedavno je boravila u SAD-u: kao članica Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET) u New Yorku se susrela s visokim dužnosnicima UN-a, među njima i s glavnim tajnikom Antóniom Guterresom. 

Zovko je potom u Washingtonu održala 10-ak sastanaka: State Department, Kongres, Nacionalno vijeće sigurnosti, Agencija za kompjutersku sigurnost i sigurnost informacijske infrastrukture (CISA), Ured američkog trgovinskog predstavnika (USTR), National Endowment for Democracy (NED)…

Tim je povodom dala veliki intervju za bosansko-hercegovačko izdanje Večernjeg lista. Prenosimo ga u cijelosti:

Kakve dojmove nosite nakon ovih susreta u Washingtonu i New Yorku?

Imali smo sastanke na najvišoj razini. U UN-u, primjerice, s glavnim tajnikom Antóniom Guterresom - koji nam je pojasnio odnos prema svim svjetskim krizama, a kojima je Europa ponajprije pogođena. Bilo da se radi o izbjeglicama ili drugim krizama.

Jeste li se dotaknuli teme zapadnoga Balkana?

Zapadni Balkan ponajprije je bio tema u Washingtonu, u State Departmentu i na Capitol Hillu, te na sastancima s think-tank organizacijama. Skrenuli smo pozornost na katastrofalnu situaciju u BiH zbog neuspostave vlasti, neprovedbe odluka Ustavnog suda i blokade procesa europskih integracija. Američki partneri također su razočarani neotvaranjem pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom te su nam dali malo više uvida u to što u budućnosti planiraju raditi u rješavanju prijepora na zapadnom Balkanu.

Njihov je trenutačni fokus na rješavanju odnosa između Kosova i Srbije. Susreli smo se i s Jimom Costom, voditeljem izaslanstva američkog Kongresa za suradnju s Europskim parlamentom. Dogovorili smo idući susret organizirati za vrijeme hrvatskog predsjedanja EU-om. (…) Mi smo im svima uputili poruku da se trebaju snažnije uključiti i u BiH, zajedno s Europom.

Je li ipak do Europe da prepušta ovo tlo drugim silama, ali i Turskoj, zemljama Zaljeva?!

Apsolutno ne. Europa, koja ima najveću odgovornost za ovo područje, ne prepušta ga niti želi ikome prepustiti. Takva poruka je odaslana američkim partnerima.

Ali, zar poruka francuskog predsjednika Macrona o zatvaranju proširenja ne predstavlja vjetar u leđa neeuropskim silama?

U EU imamo dvije snažne poluge. To su Njemačka i Francuska. Da je predsjednik Macron imao veću hrabrost i dao zeleno svjetlo otvaranju pregovora, ne bi se protivile ni Nizozemska ni Danska. S druge strane, 24 zemlje članice poduprle su proširenje svjesne da je ta odluka povezana sa stabilnošću i mirom. Takav stav Francuske je pak pitanje unutarnjih prijepora, ali i kriminala koji su u tu zemlju donijele pojedine skupine s područja zapadnog Balkana, zloporabeći bezvizni režim i ugrožavajući sigurnost građana Francuske. Uz to, imate stalne poruke s Balkana o neslaganju, prijeporima i sve to stvara loš imidž. No, unatoč svemu, takav stav daleko je od vizionarske politike pokojnog predsjednika Jacquesa Chiraca koji je bio svjestan da bez ulaska ovoga dijela Balkana u EU sama Europa neće biti sigurna.

Je li onda ovo područje prekriženo što se tiče europskih integracija?

Rekla bih da se do lokalnih izbora u Francuskoj u ožujku o tome neće moći razgovarati. U Francuskoj su uništene stranke desnog i lijevog centra, tako da praktično na sceni imate populistički pokret Marine Le Pen i Emanuela Macrona, koji je također na čelu jednog pokreta. Sada nemate različite glasove, nego samo jedan glas koji diktira taj tempo. U ovom slučaju imamo na djelu izolacionističku politiku. Ne možete u takvim uvjetima dobiti sugovornike na svojoj strani.

Europski parlament donio je rezoluciju kojom je osudio zatvaranje EU-a?!

Posebno sam ponosna što sam sudjelujući u izradi tog dokumenta dobila potporu gotovo

svih grupacija u EP-u. Njime je jasno poručeno da je bila pogrešna Macronova odluka o neproširenju - koja može donijeti nestabilnost i za samu Europu. O tome smo govorili i američkim partnerima, da moramo zajedno raditi i dati ohrabrenje budući da je ovo bila šokantna poruka. Ako dopustite dominaciju zemalja poput Turske, Rusije, Kine, Zaljeva, onda ćete imati destabilizaciju i konflikt. To se ne smije dogoditi.

Sljedeće godine Hrvatska preuzima predsjedanje EU-om te će se održati summit sa zapadnim Balkanom. Mislite li da bi se do tada ipak stvari mogle okrenuti u drugom smjeru?

Najveća i najvažnija uloga Republike Hrvatske u tome predsjedanju je organiziranje dvaju summita u svibnju, čime preuzima vodeću ulogu o slanju poruka ohrabrenja. Znamo da je proces pomirenja i izgradnje stabilnosti zapravo započeo nakon Pakta stabilnosti - koji je organiziran 1999. u Sarajevu - i nakon Zagrebačkog summita 2000. godine. Na Hrvatskoj ostaje da poruke budu pomirljive. Imam iznimno povjerenje u sposobnost premijera Andreja Plenkovića koji je u Francuskoj proveo gotovo pet godina te ima iznimno dobar odnos s predsjednikom Macronom. Iznimno je cijenjen i u njemačkoj administraciji te će odigrati ulogu mosta i povezivanja dvaju suprotstavljenih gledišta. Ovaj summit ima odličan tajming i nadam se da će vratiti perspektivu ovom dijelu Europe. Ulazak u EU zatvara vrata konfliktima i problemima iz prošlosti.

Dio bošnjačkih stranaka tvrdi da nakon objave mišljenja Europske komisije BiH mora po automatizmu postati unitarna država u kojoj će se poništiti prava naroda. Jesu li to europske vrijednosti?

To bih nazvala političko-nacionalnim tumačenjima. Iskustva EU-a govore o Belgiji ili Italiji koja je riješila pitanje Južnog Tirola prepoznavanjem kolektivnih prava. U Belgiji su apsolutno uvažena prava svih triju zajednica te imaju svoje parlamente i vlade. U pitanju je federalizam koji funkcionalno rješava njihove razlike. Sve su to europske vrijednosti.

Ako želimo prepoznati sve posebnosti BiH, onda se to mora zasnivati na poštivanju pojedinačnih i kolektivnih prava. Ako se pak BiH planira urediti po američkom modelu, onda se mogu urediti i tri teritorijalne jedinice u kojima bi vrijedile sve građanske slobode. Za BiH je najvažnije osigurati stvarnu ravnopravnost, mir i suživot. Svatko u BiH mora imati jasno izražen interes i poziciju. To je recept europske BiH.