Za Dnevnik HTV-a: U vrijeme kada se plaće povećavaju nema nikakvog razloga za prosvjed!
(VIDEO) Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković: Puno smo dobre volje uložili, vodimo otvorenu politiku prema zaposlenicima u obrazovanju. S podizanjem osnovice za novih 6%, plaće bi u mandatu jedne Vlade porasle 18.3%. Tome pridodajte povećanje božićnice i regresa za 250 kn i dara za djecu za 100 te otpremnine za više od 2.000 - što smo također ponudili. Jamčimo i reviziju koeficijenata. Koja je onda svrha štrajka?
- Sastanak sa sindikatima bio je dobar. Dijalog traje cijelo vrijeme, samo je pitanje tko ga i u kojem trenutku vodi. Kad su sindikati na Markovom trgu održali simpatičan i lijep koncert pozvali smo ih za stol i razgovarali. Odbili su našu ponudu da im plaća u rujnu bude veća 2 posto kroz jedan dodatak. Potom smo izašli s ponudom u pregovorima za TKU za povećanje osnovice 2+2+2 za sve javne i državne službe. On se odnosi i na 6 posto dodatnih iduće godine što je povećanje od 18,3 posto u mandatu ove Vlade vezano uz TKU. Tome se dodaje povećanje božićnice i regresa za 250 kuna i dara za djecu za 100 kuna te otpremnine za više od 2 tisuće kuna - kazao je predsjednik Plenković.
Koeficijent nije predmet pregovora Vlade i sindikata
Dodao je kako su pregovori u prosvjeti, o granskom ugovoru bili završeni prošle godine.
- Koeficijent nije predmet pregovora Vlade i sindikata. Vlada to donosi svojom uredbom. Iduće godine idemo u reviziju uredbe o koeficijentima, konzultirat ćemo stručnjake. To nitko dosad nije uspio trezveno i mirno napraviti. Današnji razgovor je bio još jedan pokušaj Vlade da nađemo rješenje. Po našem uvjerenju nema nikakvog razloga za štrajk, nikakvog razloga za prosvjed. U vrijeme kad se plaća povećava, koja je svrha štrajka? - upitao je Plenković. Smatra da se radi o jednoj utakmici koja nije vođena isključivo željom sindikata.
Vladi je bitno provođenje reformi
Istaknuo je da je na sastanku dogovoreno da se zbog dodatnih konzultacija ne izlazi s detaljima u javnost. Naglasio je kako je Vladi bitno provođenje reforme obrazovanja te nastavio:
- Vidjeli smo kvalitetnu mirovinsku reformu koju su zlorabili socijalni partneri na samo dva bitna elementa. Element da se radi do 67 godine donesen je za vrijeme SDP-ove vlade.
Upitao je događa li se i ovaj prosvjed sasvim slučajno u vrijeme kampanje za predsjedničke izbore. Kao premijer, poručio je, očekuje da se ovaj problem riješi.
- Ministrica se trudi i pokušava doprinijeti rješenju, ali neke njezine izjave nisu bile ni dobre ni prihvatljive.
Izgubljenu nastavu treba nadoknaditi
Plenković je kazao kako napadi na Vladu traju od prvoga dana. Smeta mu da „nakon što su usvojili četvrti proračun“ i „pošto su svi glavni pravci Vlade dobri“ - teme u koje su puno uložili „valjaju kao širi politički prosvjed“.
Dodao je kako će Vlada nastojati postići dogovor kako bi štrajk prestao, da prijemni ispiti budu u roku, da bude vremena za pripreme.
- Izgubljenu nastavu treba nadoknaditi, javljaju nam se ljudi su u problemu, jer su im djeca van normalnog rada i sistema učenja.
U nastavku razgovora bilo je riječi o nedavno održanom Kongresu EPP-a i što će izbor Poljaka Donalda Tuska kao prvog predsjednika pučana iz „nove Europe“ značiti za budućnost europske politike.
Konzistentan plan predsjedanja Hrvatske Vijećem EU
- Kongres EPP-a nije došao nikakvom rotacijom u Hrvatsku, već inicijativom HDZ-a. Mi smo predložili našim kolegama da bismo željeli biti domaćini baš u vrijeme 30. godišnjice stranke i u trenutku pred predsjedanje - rekao je Plenković te dodao da su pučani prihvatili inicijativu jer poštuju i cijene Hrvatsku. To je još jedna potvrda da ona u EU nije statist nego akter, kazao je.
Dodao je da je Tusk veliki prijatelj Hrvatske i čovjek koji nas dobro razumije.
- On je 2011., upravo u ovu zgradu Vlade, kada je premijerka bila Jadranka Kosor, donio Nacrt ugovora o pristupanju Hrvatske u EU. Pomogao nam je u tih šest mjeseci da se ugovor na vrijeme potpiše, kasnije ratificira.
Kazao je da je riječ o vrlo iskusnom političaru koji će EPP-u pomoći da bude još snažniji i da daje snagu u novim okolnostima koje nisu iste kao prije 10 ili 15 godina.
Ulazak u Schengen
Govoreći o proceduri i aktivnostima koji čekaju Hrvatsku vezano za ulazak u Schengen, rekao je da ćemo se truditi da što prije uđemo u schengenski prostor, no sigurno je da se to neće dogoditi za vrijeme našeg predsjedanja.
- Od države koja predsjeda Vijećem Europske unije očekuje se određena nepristranost.
Na dnevnom redu samog predsjedanja bit će završnica sage o Brexitu te pregovori o višegodišnjem financijskom okviru.
- Imat ćemo i sastanak država jugoistoka Europe i šefova EU ovdje u Zagrebu, 20 godina nakon onog prvog summita 2000. Imamo naš program predsjedanja koji je vrlo konzistentan.