Predsjedanje EU-om velika je šansa za dodatno jačanje hrvatske uloge u Europi
Svi iskusni kolege bez dileme će reći da naš vanjskopolitički položaj nikada nije bio utjecajniji nego danas! RH je akter, dio onih koji sudjeluju u odlučivanju - poručio je Andrej Plenković u intervjuu na konferenciji Večernjeg lista „Hrvatska kakvu trebamo" u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Hrvatsko predsjedanje Europskom unijom politička je šansa za dodatno pozicioniranje i jačanje naše uloge u Europi te još veće senzibiliziranje hrvatske javnosti da je RH dio te Europe - dodao je predsjednik Vlade i HDZ-a u razgovoru s novinarkom Sandrom Veljković:
Pejčinović Burić & Šuica - velika postignuća RH
- Naša je Vlada izlobirala da Marija Pejčinović Burić postane glavna tajnica Vijeća Europe. To nije bila nikakva ni rotacija ni rutina, ispočetka joj nisu davane šanse. Isto tako, upravo je na hrvatsku inicijativu ključno pitanje demografije prvi put dobilo svoj resor u Europskoj komisiji, čija je potpredsjednica, također prvi put, postala predstavnica RH - Dubravka Šuica.
Senzibilizirati hrvatske ljude za EU
Istaknuo je da EU članstvo konstantno donosi koristi Hrvatskoj, ali i da su europske teme u nas loše medijski popraćene:
- Vlada je učinila puno napora kako bi senzibilizirala hrvatske ljude za EU, ali je to jako teško ako tema nije multiplicirana kroz medije.
Otvaramo temu BiH i ravnopravnosti Hrvata
Odgovarajući na pitanje o ulasku u Schengen, napomenuo je da članice Europske unije za vrijeme svog predsjedanja izbjegavaju stavljati na dnevni red pitanja koja se izravno odnose na njih. No zato „RH treba riješiti tri velike teme tijekom svog predsjedanja, a jednu izričito želi“:
- Na dnevni red nam dolaze Brexit, EU proračun za idućih 7 godina te sastanak na vrhu s državama jugoistočne Europe u svibnju u Zagrebu, kad ćemo pokušati napraviti hodogram europskog puta za naše susjedstvo za idućih 10 godina. Pritom će RH otvoriti temu BiH, njezine EU perspektive i ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda.
Nepravda prema Sjevernoj Makedoniji i Albaniji
Još jednom je izrazio neslaganje s francuskim otporom prema otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom:
- Francuska smatra da EU s puno članica ne funkcionira kako su to utemeljitelji zamislili. Nedonošenje odluke o otvaranju pregovora bila je izrazito loša poruka, a predsjedniku Emmanuelu Macronu sam poručio da je uloga svih nas da pokušamo naći rješenje. Lideri i narodi tih zemalja žele znati - imaju li europsku perspektivu ili je nemaju!
EU sredstvima mijenjamo Hrvatsku na bolje!
Komentirajući Brexit, rekao je da izlazi jedan od 10 najvećih kontributora EU proračuna te da je bitno da sredstva ostanu na istoj razini:
- 80 posto europskih sredstava dolazi od 10 posto najrazvijenijih članica. Hrvatska s EU fondovima i bez njih ne bi bila ista u ekonomskom smislu.
Očito slovensko kršenje vladavine prava
Na pitanje predstavlja li slovensko ponašanje u arbitraži s RH kršenje vladavine prava, odgovorio je da je to toliko očito da ne zna što bi više kazao:
- Prekršili su sve normalne uzuse. Da su to napravili u nekoj trgovačkoj arbitraži, ni sudac ni slovenska agentica ne bi više vidjeli suda do kraja života. Razumijete li me? Agent i sudac ne smiju ući u komplot. Jer su oni dvije različite galaksije.
Žica bi dijelila Hrvate iz RH od Hrvata iz BiH
Na upit koliko će nam incidenti s migrantima otežati ulazak u Schengen, naglasio je da je ova Vlada mogla podići žicu na granici, ali je umjesto te opcije izabrala jačanje hrvatske policije:
- Kopnena granica Hrvatske sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom veća je nego ona finsko-ruska. Golemi prostor moramo štititi. A žica? Da smo je digli na granici s BiH, ona bi stajala ne samo između dvije države, već i između Hrvata u RH i Hrvata u BiH. Ne bih se dobro osjećao.