Macron u svibnju dolazi na summit o EU proširenju, kao prvi francuski predsjednik koji će poslije 20 godina posjetiti Hrvatsku!
(VIDEO) Voljeli bismo da se prije ZG sastanka na vrhu otvore pristupni pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Želimo i da se u višegodišnjem EU proračunu zadrže adekvatna sredstva za poljoprivredu i koheziju kako bi se mlađe članice nastavile približavati životnom standardu najrazvijenijih zemalja. To je naš snažni nacionalni interes! - poručio je Andrej Plenković prije radnog ručka s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.
Produbljivanje odnosa s Francuskom
Predsjednik Vlade i HDZ-a zahvalio je Macronu na pozivu na konzultacije na samom početku hrvatskog predsjedanja Europskom unijom:
- Nedavno sam bio u Rimu s talijanskim premijerom Giuseppeom Conteom, danas sam u Parizu, a idući tjedan u Berlinu s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Današnji sastanak, naravno, prigoda je i da dodatno osnažimo bilateralne odnose između Hrvatske i Francuske, da unaprijedimo ne samo visoki stupanj međusobnog poštovanja i dijaloga, nego i gospodarsku i trgovinsku suradnju.
650.000 francuskih turista
Istaknuo je da Hrvatska i Francuska godišnje razmjenjuju otprilike milijardu eura, a Francuska je deveti investitor u RH. Ove godine imali smo prigodu primiti više od 650.000 francuskih turista:
- S obzirom da i osobno imam topao i afektivan odnos prema Francuskoj i Parizu u kojem sam živio pet godina, drago mi je da smo predsjednik Macron i ja u proteklih više od dvije i pol godine uspostavili iskrenu i kvalitetnu suradnju i u okviru bilateralnih kontakata, a osobito na razini Europskog vijeća, pa recentno i na sastanku na vrhu Sjevernoatlantskog saveza u Londonu.
4 stupa prioriteta predsjedanja
Dodao je da Hrvatska ima četiri temeljna stupa svojih prioriteta u programu predsjedanja. Prvi je Europa koja se razvija, pod kojim se podrazumijevaju svi aspekti gospodarske suradnje. Podsjetio je i na hrvatsku ambiciju da za nekoliko godina uvede euro kao svoju valutu te izrazio zadovoljstvo hrvatskim napredovanjem u ispunjavanje akcijskog plana za Europski tečajni mehanizam 2.
Želimo Europu i koja bolje povezuje - nastavio je Plenković - a pritom mislimo na prometno, energetsko, infrastrukturno i digitalno povezivanje:
- Upravo u digitalnoj sferi nalaze se radna mjesta budućnosti i zato smatramo da hrvatske ambicije i ambicije Europe moraju konvergirati na način da pratimo globalne trendove, trendove 4. industrijske revolucije.
Europa koja štiti
Treći prioritet za Hrvatsku je Europa koja štiti:
- Francuskoj je posebno stalo da upravo aspekt sigurnosti osnažimo u vremenu koje je pred nama. Francuska je, nažalost, nerijetko bila poprište i terorističkih napada, evo, i danas bilježimo 5. godišnjicu napada na redakciju Charlie Hebdo.
To, naravno, znači i sprječavanje nezakonitih migracija, jačanje vanjskih granica Europske unije, a za Hrvatsku da kroz dijalog u okviru Europskog vijeća u dogledno vrijeme postanemo članica schengenskog prostora - dodao je Plenković.
Jačanje globalnog utjecaja Unije
Napomenuo je da je 4. točka jačanje globalnog utjecaja Unije, pri čemu situacija s Iranom pruža prigodu i za solidarnost s našim partnerima, ali i za poziv na zajedničke napore za deeskalacijom, za nenarušavanjem stabilnosti na Bliskom istoku:
- Podsjećam da ćemo o prioritetima hrvatskog predsjedanja razgovarati i s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, koji je u četvrtak u Zagrebu, te s cijelim kolegijem Europske komisije s kojim hrvatska Vlada ima sastanak u petak.
ZA kohezijsku politiku
Osim Brexita, Višegodišnji financijski okvir nesumnjivo je najvažniji dosje na dnevnom redu Unije u ovoj godini - napomenuo je Plenković:
- Dat ćemo doprinos da se ostvari između onih zemalja koje su nešto konzervativnije u pristupu ukupnom volumenu europskog proračuna za idućih sedam godina i onih koje imaju želju nastaviti s investiranje u tzv. tradicionalne politike, pri čemu je i za Francusku uvijek posebno važna poljoprivredna politika.
Za Hrvatsku je, radi ravnomjernog razvoja EU-a, posebno važna i kohezijska politika:
- Kao zadnja članica Unije, prirodno je da očekujemo da nam redistribucijska snaga europskog proračuna pomogne u lovljenju koraka s razvijenim, starim zapadnim članicama Unije.
Zagrebački sastanak na vrhu
Što se tiče proširenja, Plenković je izrazio zadovoljstvo što je predsjednik Macron iskazao optimizam o uspješnosti sastanka na vrhu u Zagrebu:
- Za nas je taj summit izrazito važan. Na sastanka na vrhu 2000. godine, koji je održan u Zagrebu na inicijativu jednog od Vaših prethodnika predsjednika Chiraca, Hrvatska je jedina zemlja, od onih tada s „druge strane stola“, koja je uspjela doći do punopravnog članstva. Ta činjenica obvezuje da naša uloga bude poticajna, motivirajuća i podupiruća za države našeg susjedstva u procesu proširenja EU-a.
Europska perspektiva za hrvatsko susjedstvo nema alternativu, u našem je interesu da te države budu stabilne radi sigurnosti i tog dijela Europe, da poduzimaju gospodarske i socijalne reforme - naglasio je predsjednik Vlade RH i HDZ-a:
- Zato se veselimo da zajednički pronađemo rješenje, bilo da je riječ o modifikaciji metodologije pregovora o proširenju, bilo o nekim konkretnim pomacima koje, primjerice, Sjeverna Makedonija i Albanija mogu učiniti u sljedećem razdoblju, a koje bi omogućile pronalaženje konsenzusa na razini članica Unije kako bi one otvorile proces pristupnih pregovora. Voljeli bismo da se prije zagrebačkog svibanjskog summita - kada će prvi put poslije 20 godina jedan francuski predsjednik posjetiti RH - otvore pristupni pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.
Priprema Konferencije o budućnosti Europe
Plenković je ocijenio, kao i predsjednik Macron, da je zadaća najviših dužnosnika koji imaju povjerenje građana da i svojim primjerom, aktivnostima i komunikacijom pojasne europski projekt i naglase njegove koristi & da se zajednički rasprave eventualni problemi:
- Moramo uzeti u obzir postoji li problem kod dijela naših sugrađana o svrsi i smislu tog projekta, ali i kako da dopremo do svakog sugrađanina te objasnimo što moramo učiniti u godinama koje su pred nama, pogotovo sad nakon Brexita, kako bi projekt bio i dalje atraktivan i uživao potporu. To je smisao Konferencije o budućnosti Europe.
„MATOŠ NA KLUPI“ U PARIZU
Prije sastanka s francuskim predsjednikom, Andrej Plenković susreo se s gradonačelnikom Issy-les-Moulineauxa Andréom Santinijem - s kojim je u Parizu obišao rad akademika Ivana Kožarića „Matoš na klupi“. Na Matoševu je skulpturu svezana hrvatska kravata, kao simbol kulturnih, povijesnih i prijateljskih odnosa dviju zemalja.