LE MONDE: S demografskim gubicima suočena je polovica EU-a - Tim se izazovom treba baviti i na europskoj razini!
Hrvatska godišnje gubi grad veličine petnaestak tisuća stanovnika. Masovni odljev ljudi iz istočnih prema zapadnim članicama Europske unije egzistencijalno je pitanje - poručio je Andrej Plenković za francuski dnevni list Le Monde.
S demografskim gubicima suočena je polovica članica EU-a i tim izazovom treba se baviti na europskoj razini! - rekao je predsjednik Vlade i HDZ-a u intervjuu što ga je dao tijekom posjeta Parizu, gdje je u utorak razgovarao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.
- Zahvaljujući turizmu u Dalmaciji je taj problem manji, ali na istoku Hrvatske, zbog starenja stanovništva i nedostatka novih radnih mjesta, ljudi odlaze graditi svoju budućnost u druge europske zemlje. Upravo u tom području na istoku Hrvatske populisti dobivaju najviše glasova.
Uspješni primjeri demografske revitalizacije
U intervjuu za francuski dnevnik Plenković je govorio o svim temama i izazovima koji stoje pred Europskom unijom u ovom trenutku.
Niječno je odgovorio na pitanje treba li možda zbog tog problema ograničiti slobodu kretanja, jer dovesti u pitanje slobodu kretanja značilo bi „dirati u kralježnicu europskog projekta“.
- Nove zemlje članice moraju i dalje koristiti europsku pomoć kako bi sustigle razvijenije i smanjile socijalni rascjep. Moramo također imati katalog javnih politika za demografsku revitalizaciju koje su se pokazale uspješnima u zemljama koje su suočene s istim problemima - poručio je i kao primjer kvalitetne mjere naveo porezno rasterećenje za mlade koje je donijela hrvatska Vlada.
Osobno sam inzistirao da se Europska unija pozabavi tom problematikom jer je nezadovoljstvo ljudi pogodno tlo za razvoj populizma - dodao je Plenković za Le Monde.
Ulazak u Schengen
Dotaknuo se i ulaska Hrvatske u šengenski prostor, čemu se, po novinarima Le Mondea, protive neke zemlje, među njima i Francuska, dok istodobno Bugarska i Rumunjska čekaju godinama.
- Junckerova Europska komisija je ocijenila da je tehnički gledajući Hrvatska spremna. Ne želim se izjašnjavati o datumima. S još dvije članice u čekaonici za Shengen to bi bilo preoptimistično, ali trebate znati da smo mi već iskoristili 271 milijun eura iz europskih fondova za jačanje naših kapaciteta za pristupanje Schengenu. To je jako puno za zemlju naše veličine.
Migrantska kriza
Za problem migracija rekao je da je nužno za EU da postigne konsenzus u raspodjeli migrantskog tereta.
- Potrebno je naći konsenzus jer nemaju svi isti zemljopis. Malta, Italija, Grčka ili Španjolska nemaju istu situaciju kao ostali. Mi se nalazimo na jedinoj kopnenoj migrantskoj ruti preko koje je 2015. godine prošlo 700 tisuća ljudi. Danas, zahvaljujući i našim naporima, broj ilegalnih prelazaka sveden je na dva posto od toga broja. Potrebno je naći ravnotežu koja će voditi računa o gospodarskoj situaciji svake zemlje. Moramo pronaći i aranžman s Turskom, nemamo alternative.
Čuvanje granice jačanjem policije
Objasnio je zašto je Hrvatska odbila postaviti bodljikavu žicu za zaštitu granice kao što su to učinile Slovenija i Mađarska.
- To nije naša politika. Granica između BiH i Hrvatske duga je 1351 kilometar, što je dulja granice od one između Rusije i Finske. U Bosni i Hercegovini imamo tri konstitutivna naroda: Hrvate, Bošnjake i Srbe. Ne želimo podizati barijere prema Bosni i Hercegovini niti između Hrvata. Hrvatska se odlučila za drukčiji model čuvanja granice kroz jačanje policije.
Brexit & Konferencija o budućnosti Europe
Odlazak Velike Britanije iz EU nazvao je velikim gubitkom jer je riječ o velikoj gospodarskoj i nuklearnoj sili te članici Vijeća sigurnosti UN-a, koja je također veliki zagovornik slobodne trgovine.
Plenković smatra da se EU može i mora oporaviti od odlaska Velike Britanije.
U intervju je predsjednik Plenković govorio i o Konferenciji o budućnosti Europe koja bi za dvije do dvije i pol godine trebala rezultirati prijedlozima kako najbolje odgovoriti izazovima - ne isključujući pri tom ni moguću promjenu temeljnih ugovora EU-a.
Otvaranje pregovora s Albanijom & Sjevernom Makedonijom
Očekuje da će Zagrebački summit 6. i 7. svibnja biti uspješan te da se pitanje blokade otvaranja pregovara sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom riješi prije toga samita. Otvaranje pregovora ne znači da će te zemlje vrlo brzo postati članicama, jer je riječ o dugom procesu.
- Naša je odgovornost kao zemlje koja je susjed zemljama jugoistoka Europe da kažemo da je potrebno poslati pozitivnu poruku s perspektivom redovitih summita svake dvije godine. Nakon Zagreba 2000. i Soluna 2003. godine, trebalo je čekati 15 godina do summita u Sofiji 2018. godine. Vjerujem da se s malo poboljšanom metodologijom pristupnog procesa može postići dogovor o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom prije summita u Zagrebu.