Vijesti
1. 2. 2020.

Prijatelji kohezije žele uhvatiti korak s najrazvijenijim članicama - Očekuju nas zahtjevni pregovori o europskom proračunu

Nakon sastanka na vrhu Prijatelja kohezije u portugalskoj Beji, Andrej Plenković je otkrio da je glavna poruka da sve države koje su neto-primatelji EU sredstava žele da u konačnom dogovoru o budućem proračunu Europske unije 2021.-2027. zadrže odgovarajuća sredstva za kohezijsku politiku.

U izjavi medijima, predsjednik Vlade RH i HDZ-a obrazložio je da 17 zemalja koje sačinjavaju skupinu Prijatelji kohezije teže rastu standarda života svojih građana, kao i sustizanju stupnja razvoja koji imaju bogatije članice EU-a:

- S druge strane su razvijenije članice koje s obzirom na izlazak Ujedinjene Kraljevine i smanjeni dotok novca žele da u EU proračunu sredstva za tradicionalne politike poput kohezije i poljoprivrede budu manja nego što su danas. Slijede nam vrlo zahtjevni pregovori u kojima ćemo, vjerujem, na kraju iznaći kompromis i konsenzus svih država članica. Unija mora funkcionirati.

Želimo da se u EU proračunu zadrže adekvatna sredstva za koheziju kako bismo razvojno sustizali bogatije članice!

Kohezija - hrvatski strateški interes

Na summitu je vladao vrlo čvrsti stav svih 17 zemalja da je kohezija bitna - prisnažio je Plenković:.

 - To je i strateški interes Hrvatske, jedina smo članica koja je za hvatanje koraka s razvijenijim državama koristila samo jednu financijsku perspektivu. Očekujemo da je koristimo i idućih sedam godina i polako dolazimo na razvojnu razinu država koje su duže u Uniji.

Govoreći o procesu pregovora, podsjetio je da, osim s državama članicama, treba postići dogovor i s Europskim parlamentom, koji pak želi više sredstava kako bi EU proračun pratio ambicije Europske komisije Ursule von der Leyen:

- Za RH nema dileme, kohezija je na prvom mjestu, a važna su nam ulaganja u sigurnost, Zeleni plan plana te borbu protiv ilegalnih migracija i klimatskih promjena.

Važno postići dogovor čim prije

Upitan o mogućnosti konsenzusa na sastanku Europskog vijeća 20. i 21. veljače, ponovio je da će to biti dosta zahtjevno:

- Proces ne završava zauzimanjem stava šefova država i vlada na Europskom vijeću. To je samo dio dogovora. Nakon toga će Hrvatska nastaviti pregovore kroz dijaloge i trijaloge s Europskom komisijom i Europskim parlamentom o 46 zakonskih prijedloga koji čine Višegodišnji financijski okvir. Treba vremena, no bilo bi dobro postići dogovor što ranije kako bi se na vrijeme počela povlačiti sredstva za razvojne projekte.

Dosad se uvijek našao kompromis, naći će se i ove godine, nadam se za našeg predsjedanja Vijećem EU-a - zaključio je predsjednik Vlade RH i HDZ-a.

A A A