U pregovorima o 7-godišnjem europskom proračunu argumentirano ćemo promicati & štititi hrvatske nacionalne interese!
Proračun treba zadržati sredstva za koheziju i poljoprivredu, što je važno za daljnji napredak RH & hvatanje koraka sa životnim standardom razvijenijih zemalja Unije. Nastavljamo koristiti EU članstvo za ravnomjerni razvoj Lijepe Naše! - poručio je Andrej Plenković na Konferenciji "Izazovi usvajanja Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) 2021-2027 i položaj kohezijske politike" u Zagrebu.
Na početku svog govora, predsjednik Vlade RH i HDZ-a napomenuo je da je ova konferencija još jedan važan događaj u okviru brojnih aktivnosti tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, koje u fokus stavlja i kohezijsku politiku.
Vrlo dobri odjeci hrvatskog predsjedanja
Istaknuo je da je prvi mjesec predsjedanja bio izrazito intenzivan, podsjetivši da su Hrvatsku posjetili predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, cijela Europska komisija, Konferencija predsjednika Europskog parlamenta i predsjednik Europskog revizorskog suda Klaus-Heiner Lehne, koji i sudjeluje na današnjoj konferenciji:
- Program hrvatskog predsjedanja predstavio sam pred Europskim parlamentom u Strasbourgu, a sektorske prioritete do sada je predstavilo 14 hrvatskih ministara pred svim relevantnim odborima EP-a. I odjeci su vrlo dobri.
RH će voditi trijalog o proračunu
Govoreći o VFO-u, najavio je konzultacije s Charlesom Michelom, koje će se održati ovog tjedna u Bruxellesu u okviru priprema za izvanredni sastanak Europskog vijeća krajem veljače:
- Na EV-u će se prvi put raspraviti ono što se zove „pregovaračka kutija“, odnosno, bit će predstavljene brojke na temelju kojih će se tražiti dogovor o visini proračuna najprije na razini šefova država ili vlada EU članica. Potom će se, kada postignemo dogovor, pregovori voditi s EP-om i Europskom komisijom kroz trijaloge, što će i biti zadaća hrvatskog predsjedanja.
Kohezija - razvojna poluga
Plenković je podsjetio da je 1. veljače bio na summitu Prijatelja kohezije u Portugalu, na kojem je sudjelovalo 17 članica koje su neto korisnici europskog proračuna:
- S obzirom na više različitih pozicija u pregovorima o proračunu za idućih 7 godina, RH će pokušati na inteligentan, kvalitetan i argumentiran način ostvariti strateške ciljeve. Borimo se za zadržavanje sredstava iz Operativnih programa Konkurentnost i kohezija - kao razvojne poluge i u desetljeću pred nama. Jer ćemo nakon druge financijske perspektive moći podvući crtu i utvrditi koliko smo napredovali poslije prvih 15 godina članstva u Uniji.
Jedina članica koja je bila žrtva agresije
Hrvatska je jedina EU članica - naglasio je - koja je bila žrtva agresije, s golemim ratnim štetama, a do potpisanog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2001. nije imala, za razliku od drugih zemalja srednje i istočne Europe, pravo na makrofinancijsku pomoć i pretpristupne fondove:
- I to je naša početna pozicija u pregovorima o proračunu. Specifični položaj Hrvatske morao bi se uvažiti.
Važno je da se proračun donese na vrijeme
Kazao je da Prijatelji kohezije ne žele da modernizacija proračuna i financiranje novih izazova poput klimatskih promjena, sigurnosti, migracija, inovacija i obrazovanja ide na uštrb kohezijskoj politici i ravnomjernom regionalnom razvoju:
- Pojedini dijelovi Hrvatske zahtijevaju dodatne projektne i financijske injekcije. Pritom je važno i da se proračun donese za vrijeme hrvatskog predsjedanja. Nije dobro da kasne operativni programi. U tom pogledu bit ćemo angažirani u zaštiti hrvatskih interesa, da nam članstvo u Uniji u idućih 10 godina bude dodana vrijednost i jedan od zamašnjaka razvoja.
Od 9.2 milijarde eura, povukli smo - 8.2!
Podsjetio je i da Hrvatska u ovoj financijskoj perspektivi na raspolaganju ima 10.7 milijardi eura, a ukupno je dosad ugovoreno 9.2 milijarde, odnosno 86% alociranih sredstava.
- Od tog iznosa, u mandatu ove Vlade ugovoreno je 8.2 milijarde eura. Dakle, mi smo s 9% došli na 85% ugovorenih sredstava iz ove financijske perspektive.
U plusu 21 milijardu kuna!
Predsjednik Vlade i HDZ-a je izvijestio i da je Hrvatska od 2013. do 2020. u europski proračun ukupno uplatila 22.4 milijarde kuna, a do ovog trenutka primila je 43.3 milijarde kuna:
- Razlika između uplata i primitaka iznosi 21 milijardu kuna, dakle, Hrvatska je skoro duplo u plusu! EU fondovi uistinu mijenjaju Hrvatsku na bolje, od školstva, infrastrukture, mobilnosti, povezivosti, širokopojasne infrastrukture, pomorskih i zračnih luka, željezničkih pruga, autobusnog prijevoza, LNG-a, Pelješkog mosta… do niza projekata koji su financirani kroz Europski socijalni fond, kao što su mjere za zapošljavanje.
Nacionalna razvojna strategija na proljeće
Najavio je da će Vlada tijekom proljeća dovršiti Nacionalnu razvojnu strategiju koja je u završnoj fazi, a temeljito se priprema više od dvije godine:
- Očekujem da upravo taj dokument bude okosnica nacionalnog razvoja Hrvatske, a da nam pritom europski proračun pomaže u njegovom ostvarenju. Jedina prava funkcija članstva u Europskoj uniji i europskih fondova jest da pomažu nacionalni razvoj na najbolji način.
U OKVIRU HRVATSKOG PREDSJEDANJA EU-om
Uz predsjednika Plenkovića, na skupu su sudjelovala i trojica ministra - regionalnog razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić, uprave Ivan Malenica i zdravstva Vili Beroš.
Konferenciju su organizirali Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU & Ustanova za obrazovanje odraslih za Europske strukturne i investicijske fondove i programe EU u okviru hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije i posjeta predsjednika Europskog revizorskog suda Klausa-Heinera Lehnea.