Michel u prijedlog EU proračuna uvrstio hrvatske zahtjeve - adekvatna sredstva i za koheziju i za demografiju!
Idemo u dobrom smjeru, uvažena je činjenica da je RH, kao najmlađa članica, imala mogućnost koristiti samo jedan dugoročni proračun. Pregovaramo, borimo se. To je naša zadaća jer hrvatski građani zaslužuju da i idućih 7 godina imaju primjerena EU sredstva. To je bio i jest smisao našeg članstva - poručio je Andrej Plenković iz Bruxellesa.
U prošli petak predsjednik Europskog vijeća Charles Michel predložio je EU proračun za razdoblje od 2021. do 2027. u iznosu od 1094.8 milijardi eura, što je 1.074% bruto nacionalnog dohotka (BND) 27 država članica. Riječ je o manjem iznosu u odnosu na prijedlog Europske komisije, koja predlaže 1135 milijardi eura, što je 1.114% BND-a, ali većem od onog što nudi dio razvijenijih i starijih članica (1.0%).
Kohezijska sredstva za manje razvijene regije
Iako i Michel predlaže manje sredstava za kohezijsku politiku u odnosu na prijedlog EK i sadašnji Višegodišnji financijski okvir (VFO 2014-2020), ipak nudi drukčiju raspodjelu između siromašnijih i bogatijih regija. Europske regije s BND-om ispod 75% europskog prosjeka dobile bi više sredstava, a one čiji je BND po glavi stanovnika iznad 100% tog prosjeka izgubile bi 7 milijardi eura.
Ta bi raspodjela išla u prilog RH jer su obje naše statističke regije - Jadranska i Kontinentalna Hrvatska - ispod 75% europskog prosjeka. A i nakon što 2023. na snagu stupi nova podjela statističkih regija (Jadranska Hrvatska ostaje nepromijenjena, a Kontinentalna bi se podijelila u tri regije - Grad Zagreb, Sjevernu i Panonsku Hrvatsku), tri će hrvatske regije i dalje biti ispod 75%, dok Grad Zagreb već ima BND iznad europskog prosjeka.
U Michelovu prijedlogu jasno su vidljiva, naglašava Hina, dva zahtjeva koje je predsjednik Vlade RH i HDZ-a isticao od samog početka ozbiljnijih razgovora o VFO-u. A to je, prvo, da se respektira činjenica da je RH najmlađa članica koja je imala mogućnost koristiti samo jedan 7-godišnji proračun te, drugo, da se vodi računa o demografskim gubicima u više zemalja članica, među kojima je i Hrvatska.
Paragraf koji se odnosi isključivo na Hrvatsku
Upravo je za Hrvatsku predviđen posebni paragraf u Michelovu prijedlogu, koji navodi da "manje razvijene regije u zemljama članicama koje su koristile samo jedno programsko razdoblje kohezijske politike imaju pravo na dodatnu alokaciju od 300 milijuna eura za svoje najmanje razvijene regije". A jedino Hrvatska odgovara toj definiciji, jer su sve ostale članice već koristile više od jedne 7-godišnje financijske perspektive.
- Taj paragraf ne može se odnositi ni na koga drugog nego na Hrvatsku, on je plod naših razgovora i tumačenja pozicije koju imamo kao najmlađa članica. Za RH je važno da u idućem proračunskom okviru ostanu adekvatna sredstva za kohezijsku politiku, koja su pokretač javnih investicija i ravnomjernog regionalnog razvoja Lijepe Naše - poručio je Plenković u nedjelju navečer iz Bruxellesa.
Dodatna sredstva za demografiju
Michelov prijedlog također predviđa i dodatna sredstva za članice koje imaju velike demografske gubitke.
- Isto tako je na našu inicijativu uvršteno i pitanje demografije, što je nakon predsjednice EK Ursule von der Leyen prepoznao i predsjednik Europskog vijeća. A to je da se pronađu odgovarajuća sredstva za demografsku politiku jer mnoge zemlje imaju problem s odlaskom dijela svojih građana u razvijenije članice - dodao je predsjednik Vlade RH i HDZ-a.
Ponovio je, zaključno, da je do povoljnog dogovora o VFO-u preostalo još dosta posla, ali da „idemo u dobrom smjeru“:
- Pregovarat ćemo još, boriti se. To je naša zadaća jer hrvatski građani zaslužuju da i idućih 7 godina imaju adekvatna europska sredstva. To je i bio i jest smisao našeg članstva u EU-u.
VL: PLENKOVIĆ IZLOBIRAO DODATNE MILIJUNE JER SMO NAJKRAĆE U EU
Kako u svojoj analizi Michelova prijedloga VFO-a izdvaja Večernji list (novinar Tomislav Krasnec), i paragraf o dodatnih 500 eura po iseljenoj osobi za one regije i države u kojima je broj stanovnika pao više od 1% godišnje u određenom razdoblju još je jedan rezultat Plenkovićeva lobiranja - jer je upravo predsjednik Vlade RH i HDZ-a konstantno tražio da se problem demografije ugradi u europske politike i proračun. Više na: