Pokazali smo sposobnost da i na europskoj razini odgovorno, učinkovito i pravodobno upravljamo kriznim situacijama!

Andrej Plenković za Slobodnu Dalmaciju: Slogan hrvatskog predsjedanja EU-om „Snažna Europa u svijetu punom izazova“ nije odabran slučajno. Sve što činimo - činimo radi sigurnosti i hrvatskih i EU građana. Javnozdravstveno stanje je pod kontrolom, a jasno smo poručili da ilegalne prelaske granice nećemo tolerirati!

Izdvajamo dijelove o migrantskoj krizi i suzbijanju koronavirusa iz razgovora predsjednika Vlade RH i HDZ-a za Slobodnu Dalmaciju (novinarka: Anita Belak-Krile):

Da vam je netko prije tri mjeseca rekao da će za vrijeme našeg predsjedanja EU-om izbiti nova migrantska kriza i pandemija novoga virusa, biste li mu rekli da ima bujnu maštu? Mogu li nas još zadesiti kakve izvanredne situacije do lipnja? 

Sve je moguće, svijet je danas pun izazova. Nismo slučajno odabrali slogan hrvatskog predsjedanja „Snažna Europa u svijetu punom izazova“.

U postupanju prema suzbijanju koronavirusa i oko migrantske krize Vlada je postupila odgovorno, učinkovito i pravovremeno, a na europskoj razini smo pokazali vodstvo i sposobnost upravljanja kriznim situacijama u interesu hrvatskih i europskih građana.

Kao što se i u Hrvatskoj od prvog dana mandata nosimo s političkim, gospodarskim i sigurnosnim izazovima, kao i naslijeđenim problemima hrvatske tranzicije, tako smo se i tijekom predsjedanja suočili s nepredviđenim krizama. No, i u jednom i u drugom slučaju s njima dobro upravljamo.

Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU dolazi u prijelomnim trenucima koji će usmjeriti budućnost Unije u ovom desetljeću: na početku novog institucijskog ciklusa, u trenutku kada se pregovora novi europski proračun, lansira se Konferencija o budućnosti Europe te u vrijeme izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije i uređenja budućih odnosa.

Usto smo visoko na dnevni red institucija Europske unije nakon dugo godina vratili temu proširenja te se pripremamo za Zagrebački sastanak na vrhu, koji je važan za stabilnost i europski put jugoistoka Europe, što je i u hrvatskom interesu.

Prve prognoze nisu nimalo optimistične, hoće li se migrantska kriza i epidemija koronavirusa fatalnije odraziti na naše gospodarstvo, posebice na turističku sezonu? Predsezona je, čini se, već propala?

Do 29. veljače ove godine bilježimo porast broja dolazaka i noćenja turista u odnosu na isto razdoblje lani. Uslijed širenja koronavirusa bilježimo određeni pad broja novih rezervacija koji ćemo, vjerujem nadoknaditi. Ponavljam, mi danas više ne govorimo samo o turističkoj sezoni, nego o turističkoj godini u Hrvatskoj.

Prije nekoliko dana sastali smo se u Umagu s čelnicima nekoliko velikih hotelskih poduzeća, koji su izrazili zadovoljstvo načinom kako Vlada zajedno s relevantnim službama postupa u vezi s koronavirusom. Vodimo računa o zdravlju i sigurnosti hrvatskih građana, ali istodobno izbjegavamo stvaranje panike, koja bi negativno utjecala na gospodarstvo, osobito turizam.

Apeliramo na sve da budu smireni i odgovorni, nema nikakvog razloga za paniku. Imamo izvrsne stručnjake i dobro koordiniran sustav u koji se možemo pouzdati. Komuniciramo redovito i transparentno jer točna informacija je ključna za povjerenje u institucije.

Ministri iz gospodarskih resora na dnevnoj bazi vode računa o svim nepredvidivim efektima i pripremaju potencijalne mjere. Ministar financija razgovarao je s kolegama iz svih država članica kako bi procijenili politike za ublažavanje negativnih posljedica. I Europska komisija odvojila je 300 milijuna eura za ublažavanje šteta zbog koronavirusa i za otkrivanje lijeka.

Epicentar zaraze proširio se iz Kine u naše najbliže susjedstvo u Italiju, u kritičnim regijama zatvorene su škole, fakulteti… Vjerujete li da će Hrvatska ostati pošteđena od većih razmjera širenja zaraze?

Ponavljam, razloga za paniku nema, a javnozdravstvena situacija je pod kontrolom. Poduzeli smo čitav niz preventivnih mjera, sustav je do sada pokazao spremnost i organiziranost boriti se s virusom, jer se pripremamo još od samih početaka njegove pojave u Kini. Pravovremeno smo organizirali karantene i pojačali nadzor nad graničnim prijelazima prema Italiji, koja je najizloženija.

Hrvatska je, za razliku od Italije koja je hospitalizirala samo teško oboljele, krenula opreznijim putem pa su pod nadzor stavljeni svi kontakti zaraženih. To je dovelo do toga da su gotovo svi oboljeli iz najbližeg kruga primarno zaraženih. U pripremi je cijeli niz mjera koje bi primjenjivali po potrebi s obzirom na epidemiološku situaciju.

Osobno ste ovaj tjedan iz helikoptera gledali potresne prizore na grčko-turskoj granici, što kažete na primjedbe civilnog društva da bi Hrvatska kao predsjedateljica EU-om mogla demonstrirati humaniji pristup izbjeglicama? 

Iskazali smo solidarnost i podršku Grčkoj, koja je sada štit i jamac stabilnosti za cijelu Europu. Uloga Hrvatske pritom je dvostruka. Prvo, kao predsjedavajući Europske unije upravljamo procesima i angažirani smo da postignemo europsko zajedništvo i dogovor oko migracijske politike. To je bila i tema izvanrednog sastanka ministara unutarnjih poslova u Bruxellesu, kao i vanjskih poslova i obrane u Zagrebu.

Drugo, kao zemlja na istočno-mediteranskoj i zapadno-balkanskoj ruti, koja ulaže velike napore u sprječavanju ilegalnih migracija na vanjskoj granici EU-a, želimo postizanje dugoročnog europskog rješenja za migracije. Za nas je neprihvatljivo ponavljanje situacije iz 2015. i 2016. Zato ćemo nastaviti s naporima prema pronalasku diplomatskog i političkog rješenja s Turskom koje će smiriti trenutačnu situaciju. Upravo to sam nedavno i rekao na izvanrednom sastanku Vijeća za vanjske poslove EU-a u Zagrebu.

Europska unija će pružiti Grčkoj financijsku pomoć od 700 milijuna eura, a pridonijet će i potpora Frontexa, Europskog ureda za azil i posebnog tima za brze intervencije na granici. Hrvatska je uz postojeći policijski brod koji patrolira Egejskim morem izrazila spremnost poslati još jedan brod s osam članova posade, a pomoć će pružiti i naši granični policajci koji imaju veliko iskustvo.

A zamjerke civilnog društva? 

Hrvatska poštuje sve nacionalne, europske i međunarodne akte o zaštiti ljudskih prava. Naše jasno opredjeljenje prema vrijednostima koje dijelimo s europskom i međunarodnom zajednicom ni prije ni za vrijeme našeg predsjedanja, a ni nakon njega, neće biti dovedeno u pitanje. Zaštita vanjske granice nije u suprotnosti s time.

Sprječavanje nezakonitih prelazaka granice dužnost je policije. Jasna poruka prigodom posjeta grčko-turskoj granici bila je da nezakonite prelaske više nećemo tolerirati. Moramo nadzirati tko i na koji način ulazi na naš teritorij i teritorij Europske unije jer želimo očuvati integritet europskog prostora. Od izbjeglica i migranata očekujemo da poštuju naše nacionalne zakone i europski pravni okvir.

S Vijeća za unutarnje poslove EU-a poslana je jasna poruka da se migranti i izbjeglice ne mogu koristiti kao političko sredstvo, a upućen je i poziv svim akterima i organizacijama na terenu da spriječe širenje lažnih vijesti.

Ne prestaju polemike oko mogućeg izlaska vojske na granicu, što se treba dogoditi da bi aktivirali vojnike i na koji bi način oni bili pomoć policiji koja je, za razliku od vojske, obučena za suzbijanje nereda?

U četvrtak smo na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost otvorili to pitanje. Važno je da postignemo europsko jedinstvo u potpori Grčkoj i Bugarskoj kako bi njihove granice ostale nepropusne za ilegalne prelaske. Preko 6.500 hrvatskih policajaca radi hvalevrijedan posao i svakodnevno u teškim uvjetima čuva granicu. Bit ćemo odgovorni i vidjet ćemo na koji način, bude li potrebno, pripadnici Hrvatske vojske mogu pomoći u tom procesu. Ako dođe do eskalacije krize, u svakom trenutku smo spremni.

Izvješće Europske komisije utvrđuje napredak Hrvatske u pojedinim područjima, no navode da je potrebno ''ubrzati i održati zamah reformi bez ukidanja već donesenih reformskih mjera“. Posebno su kritični prema stanju u pravosuđu, zdravstvu i javnoj upravi. 

Komisija je i ove godine Hrvatsku svrstala u kategoriju država članica sa stabilnim gospodarstvom. Bitno je naglasiti da je u svih 14 područja koje se ocjenjuju prilikom provedbe preporuka zabilježen napredak. Pristup Vlade koji se temelji na fiskalnoj konsolidaciji, strukturnim reformama i ulaganjima doveo je do rasta plaća, mirovina i zaposlenosti, uz smanjenje javnog duga i proračunski višak te znatno bržu apsorpciju europskih fondova i vraćanje investicijskog kreditnog.

Na tim osnovama ostvarujemo i gospodarski rast u 2019. od gotovo 3 posto, što je dvostruko brže od rasta na razini prosjeka EU-a. Također, nedavnim izdavanjem obveznice po najpovoljnijim kamatama i ročnosti u povijesti, Hrvatska će godišnje uštedjeti više od 700 milijuna kuna. To je rezultat odgovornog vođenja javnih financija i rejtinga Hrvatske na financijskim tržištima. U idućem razdoblju Vlada će se usredotočiti na dovršetak provedbe Nacionalnog programa reformi 2019., a osobito na reformu javne uprave, zdravstva i pravosudnog sustava te jačanje pravne sigurnosti.