O izazovima s kojima se susreću hrvatske nacionalne manjine u europskim državama
Saborski Odbor za Hrvate izvan RH održao je tematsku sjednicu „Hrvatska manjina u Europi“, s ciljem da se od predstavnika hrvatskih nacionalnih manjina izravno čuju problemi koje imaju te pronađu najbolji prijedlozi za njihovo rješavanje.
Predsjednika Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Božo Ljubić (HDZ) u uvodnom je izlaganju istaknuo činjenicu da Hrvatska kontinuirano osnažuje podršku hrvatskoj nacionalnoj manjini u Europi, što je posebno vidljivo u zadnje četiri godine.
Naglasio je da je cilj ove sjednice da se od predstavnika hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih zemalja čuju problemi i izazovi s kojima se susreću te pronaći najbolje prijedloge za njihovo rješavanje koji će biti upućeni na razmatranje i usvajanje nadležnim državnim institucijama.
Priznavanje hrvatske nacionalne manjine u Sloveniji
Sudionike je u ime predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića pozdravio potpredsjednik akademik Željko Reiner koji je napomenuo da se razina manjinske zaštite smatra izrazom demokratičnosti neke države.
- RH zasigurno prednjači u Europi kad je u pitanju zaštita prava nacionalnih manjina. Stoga želimo da pitanje hrvatske manjine bude visoko na dnevnom redu drugih država.
Izdvojio je da je nužno riješiti pitanje priznavanja hrvatske nacionalne manjine u Sloveniji te dodao da je i osobno o tome u više navrata razgovarao s predsjednicima slovenskog parlamenta.
- Također, Hrvatska se već dulje vrijeme zalaže i da predstavnik Hrvata u mađarskoj Narodnoj skupštini ima pravo glasa, a ne da je samo na razini glasnogovornika bez prava odlučivanja.
Problemi Hrvata u 12 europskih zemalja
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas predstavio je aktivnosti i projekte koje provodi njegov Ured kao koordinirajuće tijelo Vlade RH za naše sunarodnjake u inozemstvu, a u nastavku sjednice predstavnici hrvatske nacionalne manjine iz Mađarske, Austrije, Bugarske, Slovenije, Crne Gore, Češke, Italije, Sjeverne Makedonije, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Srbije izvijestili su nazočne o problemima s kojima se susreću u tim državama.
Naglašeno je da ni u Bugarskoj i Sjevernoj Makedoniji Hrvati nisu priznati kao nacionalna manjina, dok su u Italiji priznati samo djelomično - kao jezična manjina.
Srbija ne provodi međudržavni sporazum
U nekim su pak zemljama poput Srbije Hrvati priznati kao nacionalna manjina, ali se ne provodi međudržavni sporazum o njihovim pravima.
To se prvenstveno odnosi na nerealizirane stavke sporazuma koje se tiču prava na zajamčene manjinske predstavnike u Narodnoj skupštini Srbije, pokrajinskoj Skupštini Vojvodine te općinskim i gradskim vijećima - čime se sustavno krše prava hrvatske nacionalne manjine.
Bokeljska mornarica & Kolo sv. Tripuna
Kada je u pitanju Republika Crna Gora, istaknuto je da Hrvati imaju svog predstavnika u parlamentu, međutim, postoji problem oko prijave za zaštitu kulturne baštine i tradicije „Hrvatske bokeljske mornarice“ i Kola sv. Tripuna na UNESCO-ovu listu.
Naglašeno je da na tom planu Hrvatska treba pomoći da se to kulturno dobro Hrvata iz Boke kotorske zaštiti podnošenjem zajedničke prijave predstavnika hrvatske nacionalne manjine i Crne Gore.
Jačanje suradnje
Predstavnici hrvatske nacionalne manjine pohvalili su suradnju sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH, kao i sa saborskim Odborom za Hrvate izvan RH, te izrazili nadu za poboljšanjem svog položaja u zemljama u kojima im status nije riješen.
Također su naglasili važnost povećanja ulaganja u stručne i znanstvene kapacitete hrvatske nacionalne manjine te jačanja aktivnosti vezanih uz učenje hrvatskog jezika i poticanja svih vidova suradnje pograničnih županija s pripadnicima hrvatske nacionalne manjine. Rečeno je i da se za buduću suradnju i projekte trebaju koristiti financijska sredstva iz EU fondova.
Zaključci
Na kraju sjednice podijeljeni su zaključci koje su pripremili Odbor i Središnji državni ured, kako bi se na njih svojim primjedbama i dopunama očitovali svi sudionici, nakon čega će prvo biti razmotreni na redovnoj sjednici Odbora za Hrvate izvan RH, a potom upućeni nadležnim hrvatskim institucijama i predstavnicima hrvatske nacionalne manjine u Europi.
Na sjednici su sudjelovali i članovi saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, ostali zainteresirani zastupnici, predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova te Hrvatske matice iseljenika, kao i Instituta za društvene znanosti „Ivo Pilar“, Instituta za migracije i narodnosti, Hrvatske radio televizije, Matice Hrvatske...