Vrijeme je za jedinstvo nacije - Samo uz zajedničku odgovornost & solidarnost bolje ćemo prebroditi ovu krizu!

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković predstavio je u Hrvatskom saboru paket mjera za pomoć gospodarstvu - vrijedan više od 30 milijardi kuna. Pozvao na solidarnost i jedinstvo nacije u vrijeme epidemije koronavirusa. Poručio je da se u velikom ratu za zdravlje ne smije ostaviti po strani borba za svako radno mjesto te da Hrvatska krizu dočekuje gospodarski otpornija nego prije nekoliko godina.

Paket mjera ide u hitnu saborsku proceduru kako bi se epidemija koronavirusa u Hrvatskoj zadržala što je više moguće pod kontrolom i ublažile njene posljedice.

Uvodni govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti:

„Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane zastupnice i zastupnici,

pozdravljam vas i zahvaljujem na susretljivosti svih parlamentarnih stranaka da u ovakvoj proceduri zajednički pokušamo što prije donijeti odgovarajuće zakonske promjene kako bismo i kao Vlada i kao Hrvatski sabor odgovorili na izazove koje je pred nas postavila pandemija na globalnoj razini, a epidemija novog koronavirusa Covid-19 ovdje u Hrvatskoj.

U dva tjedna znatno ubrzano širenje virusa u svijetu

Prije nekoliko dana rekao sam da smo u ratu protiv koronavirusa, ratu protiv panike i ratu protiv društveno-ekonomskih posljedica novih okolnosti.

Svijet se suočava s ovim problemom, Europa se suočava s ovim problemom, koji je krenuo iz Kine prije nešto manje od tri mjeseca i koji je do sada zarazio 200.000 ljudi i usmrtio preko 8.000 ljudi.

To je dva puta više zaraženih koje imamo sada nego prije 13 dana, i dva puta više preminulih nego prije 9 dana, što znači da se dinamika širenja ove pandemije značajno ubrzala u protekla dva tjedna, ponajprije u Europi, i to nakon što je usporila u Kini prije mjesec dana.

U RH dosad 81 zaraženi - stanje pod kontrolom

U Hrvatskoj nasreću situacija je još pod kontrolom, i broj zaraženih je prilično umjeren te jutros, kao što ste mogli čuti na press konferenciji našega Stožera civilne zaštite, iznosi 81.

No, u proteklih tjedan dana, broj zaraženih u Italiji utrostručen je na preko 31.000

U Francuskoj je više nego utrostručen na gotovo 8000.

U Njemačkoj je učetverostručen na preko 9000.

U Španjolskoj je gotovo pomnožen 5 puta na oko 12.000.

Potrebne drastičnije mjere!

Za razliku od ovih zemalja, broj u Hrvatskoj je još uvijek ograničen i potrebno je upravo sada djelovati kako bismo spriječili munjevit rast koji se dogodio u tim zemljama.

Hrvatska je ovu ugrozu prepoznala na vrijeme i spremno je dočekala.

Valja podsjetiti, ovo je posebno važan podatak i molim javnost i sve vas da vodite računa o njemu, da je Španjolska prije točno17 dana imala 84 zaražena, to je otprilike koliko Hrvatska ima danas, a danas ih je u Španjolskoj gotovo 12.000. U 17 dana, s 84 na 12.000.

Stoga kako bismo situaciju držali što je više moguće pod kontrolom, moramo uvesti drastičnije mjere kako bismo što je više moguće usporili razvoj ove epidemije koji je zahvatio cijelu Europu.

Stoga smo, na preporuku epidemiologa i Kriznog stožera, pripremili mjere koje će, nakon što je Sabor danas već izglasao promjenu Zakona o sustavu civilne zaštite, biti predložene i koje će stupiti na snagu kako bismo što više ograničili okupljanja i društvene kontakte.

Paket ekonomskih mjera za očuvanje radnih mjesta

Istodobno, Vlada je pripremila i paket gospodarskih mjera.

Mi, prije ove epidemije, možemo slobodno kazati da je gospodarska situacija u Hrvatskoj bila zadovoljavajuća, sa stopom zdravoga rasta od 3 posto, s uravnoteženim javnim financijama, s viškom na tekućem računu platne bilance, s investicijskim kreditnim rejtingom i sa daljnjim smanjenjem javnog duga.

Stoga novonastalu situaciju dočekujemo spremniji i otporniji nego da se ona dogodila prije nekoliko godina.

Kako je nedvojbeno da epidemija koronavirusa utječe na gospodarsku aktivnost u Hrvatskoj, u ovoj velikoj bitci za zdravlje ne smijemo ostaviti po strani borbu za svako radno mjesto.

Stoga ekonomskim mjerama dajemo poticaj za zadržavanje radnih mjesta, što nam je primarni cilj, ali i rješavanje problema nelikvidnosti onima čija je poslovna aktivnost smanjenja uslijed epidemije koronavirusa.

63 mjere za pomoć gospodarstvu u ovoj fazi

Za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije, pripremili smo, u ovoj fazi, 63 mjere, kroz 19 zakona i niz podzakonskih akata.

Jedna dio njih provodi se i bez promjene zakona, odnosno putem uredbi i odluka Vlade.

Stožerne mjere koje smo pripremili su sljedeće:

Odgoda javnih davanja poreznim obveznicima s poteškoćama. Riječ je o porezu na dohodak, porezu na dobit, doprinosima – za mirovinsko i zdravstveno osiguranje - na tri mjeseca, s mogućnošću produljenja za još tri mjeseca.

Osnovna je ideja da se uslijed nastupa posebnih okolnosti poreznim obveznicima odobri odgoda plaćanja poreznog duga, a nakon toga i beskamatna obročna otplata.

Dodatno, ministar financija dobiva ovlast da pravilnikom uredi sve pojedinosti te da po potrebi u vrlo kratkom roku prilagodi postupanje eventualnim budućim posebnim okolnostima.

Likvidnosni jaz na leđa državnog proračuna

Beskamatnim zajmom općinama, gradovima i županijama, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranju i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje do visine poreza na dohodak, prireza i doprinosa čije je plaćanje odgođeno i/ili je odobrena obročna otplata.

Preuzimamo taj likvidnosni jaz na sebe odnosno na državni proračun.

Osigurat ćemo financiranje i likvidnosti gospodarstva.

Hrvatska banka za obnovi i razvitak i komercijalne banke, nakon razgovora koje smo obavili, spremne su za moratorije / odgode naplate kreditnih obveza, osigurati obrtna i sredstava za reprogramiranje postojećih kredita. Na primjer: krediti za likvidnost gospodarskim subjektima za financiranje plaća, režijskih troškova i ostalih osnovnih troškova poslovanja.

Mjere se ne odnose na one koji će otpuštati radnike

Potpora za očuvanje radnih mjesta u sektorima/poduzećima koji će biti pogođena koronavirusom je također predviđena. Financiranje 100% iznosa troška minimalne neto plaće po stalno zaposlenom uz uvjet da ne otpuštaju radnike.

Dakle, ova je mjera usmjerena prema poslodavcima radi zadržavanja i očuvanja radnih mjesta na način da će Hrvatski zavod za zapošljavanje poslodavcima isplaćivati iznos neto minimalne plaće 3250 kuna, ona je kao što znate u našem mandatu povećana za 100 eura, koju će onda oni isplaćivati radnicima.

Poslodavci mogu povrh toga isplaćivati i dodatni dio plaće, na što ih potičemo kroz mjere odgode plaćanja zdravstvenog i mirovinskog doprinosa te plaćanja poreza. Dakle, ne plaćaju ni zdravstveno, ni mirovinsko, ni poreze, dobivaju 3250 kuna neto, a povrh toga mogu isplaćivati još ostali dio plaće svojim zaposlenicima.

Podjednako i solidarno snositi teret

Upozoravam još jednom - mjera se neće odnositi na one koji će otpustiti radnike. To govorim stoga jer je ovo posebna okolnost, okolnost koja zahtijeva i odgovornost i solidarnost.

Okolnost u kojoj je vrijeme za jedinstvo nacije. I stoga očekujem i od gospodarskih subjekata, a osobito poslodavaca, da razumiju trenutak u kojem se nalazimo i da prepoznaju kao zajednički cilj očuvanje radnih mjesta.

Jedino ako smo svi kao društvo solidarni moći ćemo bolje prebroditi ovu krizu, i važno je da svi podjednako i solidarno snosimo dio tereta.

Ovaj rat s koronavirusom znači da ćemo ga dobiti samo ako smo jedinstveni. Ako ne budemo jedinstveni, imat ćemo većih problema i veću štetu.

Sektorske mjere

Donijet ćemo i niz sektorskih mjera.

Odgoda plaćanja turističke članarine i turističke pristojbe.

Produljenje trajanja mjere „stalni sezonac“ za 6 mjeseci.

Povećanje sredstava za mikro zajmove, za obrtna sredstva za mikro i male poduzetnike do 25.000 eura, uz poček 12 mjeseci.

Bezuvjetno produljenje trajanja projekta za sufinanciranje projekata iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija i Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, dakle za korisnike sredstava europskih fondova.

Ubrzane isplate čak 75% potraživanih zahtjeva za plaćanje EU projekata.

Odgoda plaćanja zakupnine zakupnicima i korisnicima poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.

Među najboljima i najbržima u prilagodbi nastave

Glede škola, mi smo bili u procesu digitalizacije škola i jedna smo od država koja se najbrže, najučinkovitije i najbolje pripremila za novonastale okolnosti.

Praktički od prvog dana prestanka škola, kao što vidite naši najmlađi đaci od prvog do četvrtog razreda imaju mogućnost pratiti školu na programu Hrvatske radiotelevizije, a svi ostali od petog razreda pa nadalje putem online nastave.

I to pouzdanom tehnologijom koja izdržava veliki broj korisnika i koja je bolja i učinkovitija nego u brojnim državama zapadne Europe.

Želim dodati još nekoliko riječi i o onome što se zbiva na europskoj razini.

Mjere na europskoj razini

Jučer popodne održano je još jedno Europsko vijeće putem video-konferencije. Trajalo je 3 sata, jedina tema su bile mjere koje poduzimamo protiv ove pandemije.

Postoji europska solidarnost, posebice s onim zemljama koje su već sada pretrpile velike žrtve. Samo da podsjetim, broj umrlih u Italiji u sljedeća tri dana će se izjednačiti s ukupnim brojem umrlih u Kini. Razlika je samo 600 umrlih osoba, da shvatimo ozbiljnost situacije u našem najbližem susjedstvu. A Kina ima milijardu i 400 milijuna ljudi, Italija ima nešto više od 60 milijuna ljudi. Da razumijemo ozbiljnost situacije. Italija nije daleko od Hrvatske. 

Mjere koje smo donijeli odnose se na:

• Ograničavanje širenja virusa;
• Osiguranje potrebne medicinske opreme i lijekova;
• Poticanje znanstvenog istraživanja kako bi se čim prije našao lijek odnosno cjepivo;
• Donošenje zajedničkih mjera za ublažavanje gospodarskih posljedica;
• Pomoć građanima, dakle državljanima, Europske unije koji su trenutno negdje u trećim državama da se vrate kućama.

Pripremljena su dva dokumenta:

• Svojevrsni vodič za ograničenja neobveznih putovanja u Europsku uniju, dakle kako limitirati širenje virusa, svi oni koji ne moraju doći u Uniju sljedećih mjesec dana neće ni doći.
• Preporuke za upravljanje granicama radi zaštite zdravlja i osiguravanje dostupnosti roba i osnovnih usluga.

Zatvaranje vanjskih EU granica, uz prometne koridore

Ograničenja putovanja su zamišljena da se drastično smanji priljev ljudi na vanjskim granicama Unije.

Vanjska granica Unije u ovom trenutku mora djelovati kao sigurnosna zona, jer je to u zajedničkom interesu svih država članica.

U postojećim okolnostima - s koronavirusom koji ne poznaje granice i koji je raširen na cijelom prostoru EU - režim vanjskih granica pruža mogućnost usklađenog djelovanja država članica i cilj ovih mjera je da se zatvore vanjske granice, a da se članicama omogući da nađu modalitete prometa i da prometni koridori funkcioniraju.

Kao što smo preko vikenda dogovorili s novom slovenskom Vladom, s Vladom u Srbiji, u Bosni i Hercegovini, u Mađarskoj, kako bismo omogućili transport roba da ne dolazi niti do gužvi niti do prestanka opskrbe.

Sve ove mjere ne odnose se na državljane Unije, dakle vrlo važno za imati na umu.

Ohrabrujuće prognoze o cjepivu

Također, vodili smo računa u jučerašnjoj raspravi i o tome kako da se, od strane Komisije, pomogne i da potpora za nabavu odgovarajuće medicinske opreme, za jaču suradnju s industrijom, za nabave novoga okvira zaštitne opreme i kupnju kroz sustav civilne zaštite.

Budući da još nema cjepiva za Covid-19,  na jučerašnjem sastanku neki od lidera dali su naznake temeljem informacija koje imaju da postoje ohrabrujuće prognoze da bi potraga za cjepivom uskoro mogla i uspjeti. To je jedna od boljih informacija koje smo saznali jučer.

Što se tiče normalnog funkcioniranja Vijeća, dogovoreno je zbog sigurnosnih razloga da se odgodi Europsko vijeće idućega tjedna, koje je bilo predviđeno, te da se održi nova videokonferencija.

Komisija nam omogućila 1.3 mlrd kn likvidnih sredstava

U raspravi je sudjelovala i Christine Lagarde, predsjednice Europske središnje banke, koja je dala svoju analizu prateći reakcije svjetskih tržišta na gospodarske posljedice ove krize te je na tragu upravo mjera koje mi ovdje radimo, kako osigurati likvidnost, kako osigurati povoljne zajmove, smanjiti rizik od fragmentacije tržišta.

Održan je i sastanak europskupine, a ministar Marić će u dijelu svoga izlaganja nešto kazati o tome i mjerama koje se poduzimaju ne samo u onim državama koje su u euroskupini nego i one koje su uopće članice Unije.

Jučer sam razgovarao i s povjerenikom Hahnom, dakle povjerenikom za proračun. Komisija je Hrvatskoj omogućila korištenje likvidnih sredstava u iznosu od 174 milijuna eura, dakle 1,3 mlrd. kuna, koje će se koristiti za brže plaćanje projekata sufinanciranih iz europskih fondova.

Vladin paket vrijedan više od 30 milijardi

Ukupni iznos novaca za koje mi sada procjenjujemo da ovaj zakonski paket koji smo jučer prihvatili na Vladi i sada ih predlažemo u hitnoj proceduri za usvajanje u Saboru, zajedno s ostalim mjerama, iznosi i više od 30 milijardi kuna.

Mjere odgode poreza, kada je gledamo u razdoblju od 3 mjeseca su do 12 milijardi kuna. Isplata neto plaće onim poslodavcima koji će zadržati radnike, još jednom ponavljam koji će zadržati radnike, će otprilike biti 5 milijardi kuna. Moratorij na plaćanje kredita, odnosno rata kredita prema HBOR-u i prema bankama će ukupno iznositi oko 17 milijardi kuna, a sektorske mjere po resorima će otprilike biti oko 1 milijarde.

Ono što u ovom trenutku ne znamo je koliki će biti iznos sredstava koji će nam trebati za nove kredite, a trebat će i toga.

Poruka, prije nego što dam riječ potpredsjedniku Mariću, je da Vlada u ovom trenutku apelira na što veći mogući stupanj konsenzusa s političkim strankama u Hrvatskom saboru.

Puna odgovornost uz zaštitu nacionalnih interesa

Mi ćemo baš svaki i najsitniji detalj djelovanja u ovoj krizi raditi kao i do sada – stopostotno transparentno informirati vas, informirati hrvatsku javnost, sve naše građane o realnostima razvoja ovih novih posebnih okolnosti, o mjerama koje poduzimamo i tražit ćemo vam potporu za mjere koje predstavljamo danas.

Usporedno gledajući s drugim članicama Unije, ovo je paket možda najkompletnijih mjera koji se predstavlja u bilo kojoj članici.

Noćas smo radili prvu preliminarnu analizu jer su sve države notificirale Europsku komisiju o onome što rade.

I našu ulogu i kao predsjedavajuće Vijećem i kao zemlje koja je zasada, zahvaljujući pripremi na ovu krizu već sredinom siječnja, reagirala dosta bolje i brže od drugih, kanimo kroz cijelu krizu koja je pred nama u ovom razdoblju koje će biti zaista zahtjevno i izazovno, voditi uz punu odgovornost i zaštitu nacionalnih interesa.

Hvala vam lijepa“.