AKCIJA PLITVICE - KRVAVI USKRS '91. Vječna hvala i slava Josipu Joviću, prvom poginulom hrvatskom redarstveniku!
Hrvatska policija bila je tada jedina organizirana sila koja se odupirala velikosrpskom agresoru. Krvlju smo platili slobodu - koju i danas čuvamo. Davor Božinović s Plitvica: Ono što činimo u životu, odjekuje kroz vječnost. Josipe, Tebi i svim našim braniteljima hvala na nesebičnoj žrtvi koju ste ugradili u temelje slobodne i neovisne Hrvatske!
Premda zbog epidemije koronavirusa MUP nije u mogućnosti obilježiti 29. obljetnicu smrti Josipa Jovića uz misu i svečanu akademiju, naši policajci diljem zemlje polažu vijence i pale svijeće u njegovu čast i u znak sjećanja na sve poginule hrvatske branitelje.
I uglas, na godišnjicu Akcije Plitvice - Krvavog Uskrsa '91, šalju poruku: Osjećajući neopisivu tugu i neizrecivu bol zbog herojskog stradavanja našeg Josipa i svih koji su položili živote na oltar Domovine, istodobno osjećamo i ponos zbog njihove hrabrosti i domoljublja. Zahvaljujući vama, hrvatski narod ostvario je stoljetni san za vlastitom državom!
BOŽINOVIĆ NA PLITVICAMA: Zajedno smo se oduprli i pobijedili nemilosrdnog neprijatelja!
Ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović, kao izaslanik predsjednika Vlade RH i predsjednika Hrvatskog sabora, na spomen-obilježju pogibije Josipa Jovića na Plitvicama paljenjem svijeće odao je počast prvom poginulom redarstveniku i svima koji su položili živote za slobodu Hrvatske.
Ministar Božinović odao je počast sljedećim riječima:
Događaj urezan u svijesti hrvatskog naroda
„Okolnosti zbog kojih svi koji bi to željeli ne mogu pohoditi Plitvice i odati počast na mjestu pogibije redarstvenika Josipa Jovića ne umanjuju zahvalnost koju osjećamo na današnji spomendan.
Kao izaslanik predsjednika Sabora i Vlade, zapalio sam svijeću Josipu u spomen i u znak 29. obljetnice uspješne i važne akcije hrvatske policije, događaja koji je duboko u svijesti hrvatskog naroda ostao zabilježen kao „Krvavi Uskrs“.
Policija je u toj redarstvenoj akciji uspješno održala cjelovitost hrvatskog teritorija, što je u tom trenutku bilo od izuzetne važnosti, jer planovi neprijatelja bili su prijeteći i nemilosrdni.
Tišina koja je ovih dana zavladala Hrvatskom podsjeća nas kako su nam se i prije tri desetljeća životi promijenili i kako smo se tome zajedno oduprli i pobijedili.
Policija je i danas na prvoj crti!
Pripadnici hrvatske policije danas su dostojni žrtve i nasljeđa Josipa Jovića, poginulih policajaca, vojnika i svih drugih hrvatskih branitelja.
Policija je i danas na prvoj crti, zajedno sa zdravstvenim djelatnicima, civilnom zaštitom, Hrvatskom vojskom, vatrogascima i svim drugim vrijednim službama koje pomažu hrvatskim ljudima u ovoj dosad neviđenoj situaciji koja nas je snašla.
Našem Josipu vječna slava, i neka mu je laka Hrvatska gruda, a svim ondašnjim i sadašnjim policijskim službenicima veliko hvala“.
GENERAL DAMIR KRSTIČEVIĆ: Ponosni smo što je danas nećak pokojnog Josipa pripadnik HV-a!
„Plitvice“ su posijale sjeme budućih pobjeda u Domovinskom ratu. Tom munjevitom akcijom, koju su izvele naše redarstvene snage, hrvatski narod pokazao je spremnost da brani svoju slobodu i samostalnost. Nažalost, toga 31. ožujka 1991. poginuo je redarstvenik Josip Jović, prva žrtva Domovinskog rata, simbol hrabrosti hrvatskih branitelja. Najmanje što možemo jest čuvati uspomene na te ljude - naše heroje. Ponosni smo što je danas Josip Jović, nećak pokojnog Josipa, pripadnik pobjedničke Hrvatske vojske!
KRVAVI USKRS 1991. (izvor: mup.hr)
Nakon višestranačkih izbora 1990. i uspostave nove demokratske vlasti u RH, dio stanovništva srpske nacionalnosti nije htio prihvatiti takvu promjenu. Svoje nezadovoljstvo nisu iskazivali kroz legalne institucije, nego su nasilno, prvo „balvan revolucijom“, započeli rušenje demokratski izabrane vlasti s ciljem stvaranja svoje "SAO Krajine" kao dijela „Velike Srbije“.
Dana 28. ožujka 1991. pripadnici „milicije SAO Krajine“ iz Knina zauzeli su područje NP Plitvička jezera i blokirali državnu cestu D-1, tada glavnu prometnicu između sjevera i juga Hrvatske.
Odluka o akciji „Plitvice“
Nakon što su srpski ekstremisti odbili zahtjev Ministarstva unutarnjih poslova RH da se povuku, prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman 30. ožujka 1991. donio je odluku o provedbi akcije „Plitvice“.
Iste večeri nešto prije ponoći Antiteroristička jedinica Lučko,, prva specijalna postrojba MUP-a, zauzela je Koranski most na kojem su se već vijorile zastave „SAO Krajine“.
U ranim jutarnjim satima 31. ožujka pripadnici Jedinice za posebne namjene Rakitje spajaju se sa pripadnicima Antiterorističke jedinice Lučko i hrabro nastavljaju glavnom prometnicom prema Hotelu Jezero. Na pomoćnom pravcu, kako bi se dodatno osigurala uspješnost akcije, borbeno djeluju pripadnici Jedinice za posebne namjene Kumrovec.
Teroristički napad iz zasjede
Na glavnom pravcu djelovanja, nedaleko od plitvičkih hotela, teroristi paravojnih formacija tzv. „SAO Krajine“, iz zasjede su, iz obližnje šume, na kolonu vozila s hrvatskim redarstvenicima otvorili žestoku pucnjavu iz dugog automatskog naoružanja te su ispalili i tromblonsku minu koja je pogodila autobus pun hrvatskih redarstvenika. Na sreću, mina nije eksplodirala.
Pod terorističkim rafalima, naši hrvatski policajci iskočili su iz autobusa i uzvratili paljbu. To hladno jutro, po gustoj magli i dubokom snijegu, pružali su naši redarstvenici otpor, a najistureniji među njima, tada 22-godišnji Josip Jović, pogođen je u nezaštićeni dio tijela.
Iako su vozilo hitne pomoći i sanitetski helikopter stigli u trenu, Josip nije uspio preživjeti do bolnice, tog Uskršnjeg jutra, prije 29 godina, Josipovo srce prestalo je kucati.
I tuga i ponos
Osjećajući neopisivu tugu i neizrecivu bol zbog herojskog stradavanja našeg Josipa i svih kolega koji su položili svoje živote na oltar Domovine, istodobno osjećamo i ponos zbog njihove hrabrosti i ljubavi prema Domovini, jer su doprinijeli ostvarenju stoljetnog sna hrvatskog naroda za vlastitom državom.