Dubravka Šuica predstavila je u Večernjem listu katalog mjera koje je EU poduzela ili će poduzeti kako bi pomogla svojim članicama uslijed pandemije koronavirusa. Investicijski odgovor („Coronavirus Response“) od 37 mlrd €, od čega Hrvatska bespovratno dobiva 1.58 mlrd € za gospodarstvo i zdravstvo, nipošto nije jedina pomoć koja nam stižu iz Bruxellesa.

Intervju koji je s potpredsjednicom Europske komisije za demografiju i demokraciju napravila kolegica Sandra Veljković prenosimo u cijelosti:

Hrvatska je nakon potresa u Zagrebu aktivirala Mehanizam civilne zaštite EU. Neke države već su poslale pomoć u opremi, šatorima, grijalicama, krevetima... Što taj mehanizam konkretno znači, kakvu vrstu pomoći mogu očekivati Zagreb i Hrvatska?

Nakon strašnog potresa koji je pogodio Zagreb promptno smo reagirali i u Europskoj komisiji koordinirali brzi odgovor s hrvatskim vlastima koje su aktivirale Mehanizam za civilnu zaštitu. Ovim mehanizmom pruža se odgovor na razini EU na prirodne katastrofe te se omogućuje brza, učinkovita i koordinirana pomoć pogođenim područjima. Ovim putem željela bih zahvaliti slovenskom povjereniku za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Janezu Lenarčiču na brzoj reakciji i mobilizaciji država članica za pomoć Hrvatskoj. Pomoć potresom pogođenim mjestima poslale su Austrija, Mađarska, Slovenija, Italija, Litva, Francuska i Crna Gora, i to slanjem opreme, šatora, kreveta, madraca, grijača i vreća za spavanje. Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije Europske unije u stalnom je kontaktu s hrvatskim vlastima, pažljivo prati situaciju i usmjerava pomoć EU.

Nesumnjivo je da će pandemija koronavirusa imati teške posljedice na gospodarstvo. Države članice uvode svoje mjere za potporu, kakve su one koje je Komisija pripremila?

Niz je mjera koje smo donijeli u proteklih nekoliko tjedana. Europska komisija povukla je potez bez presedana pokretanjem procesa aktivacija zaštitne klauzule (General Escape Clause) o privremenoj suspenziji obveza iz Pakta o stabilnosti i rastu. Države članice će privremeno moći odstupiti od proračunskih zahtjeva koji bi se obično primjenjivali u europskom fiskalnom okviru. To znači da će imati na raspolaganju povećanu fleksibilnost državnih fiskalnih mjera te će se iz proračuna EU-a omogućiti Europskoj investicijskoj banci izdavanje kredita za kratkoročnu likvidnosti za mala i srednja poduzeća.

Uz to, vlade država članica imaju na raspolaganju najfleksibilniji okvir državnih poticaja do sada kako bi osigurali likvidnost tvrtkama. Predviđamo i usmjeravanje 37 milijardi eura u borbu protiv pandemije u okviru Coronavirus Response Initiative, od čega je Hrvatskoj već određeno 1,158 milijardi eura. Trenutačno radimo i na zakonodavnom prijedlogu za hitnu primjenu zajedničkog Europskog osiguranja za nezaposlene. Smisao tog prijedloga pružanje je podrške onim radnicima koji su ili će tek izgubiti svoje radno mjesto kao posljedica ekonomskog šoka uzrokovanog koronavirusom. Europska središnja banka (ECB) također je najavila izvanredni program kupnje obveznica u vrijednosti od 750 milijarda eura u nastojanju da pomogne gospodarstvima.

Koliko je COVID-19 utjecao na solidarnost unutar EU? Vidimo da su se neke članice povukle u nacionalne granice te su, primjerice, zabranile izvoz medicinske opreme u Italiju. Je li ovo još jedan dokaz da, kad nastupi kriza, kao što je bilo kod migracijske ili financijske, svaka se država brine samo za sebe?

Europska komisija poduzima sve potrebne korake kako bi osigurala odgovarajuću opskrbu zaštitnom opremom u cijeloj Europi. Povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton u kontaktu je s predstavnicima industrije kako bi potaknuo što brže povećanje proizvodnje deficitarne medicinske opreme. Istina je da su neke europske države u samom početku krize širenja koronavirusa usvojile određene restriktivne mjere glede izvoza određenih proizvoda na tržišta Europske unije. No nakon intervencije Komisije, konkretno Njemačka je revidirala takvu mjeru kako bi osigurala prioritetnu opskrbu na nacionalnom tržištu kao i na jedinstvenom tržištu Unije. Talijanski ministar zdravstva Roberto Speranza objavio je da Italija od Njemačke sada dobiva prijeko potrebne medicinske materijale. I u Hrvatsku je neki dan iz Njemačke stiglo 10 tona zaštitne opreme.

Francuska ima usvojen sustav rezervi, prema kojem francuske vlasti kupuju zalihe te ih nakon toga distribuiraju gdje je to potrebno - i drugim državama članicama. Nakon razgovora s Komisijom, i Francuska se obvezala da neće spriječiti opskrbu ostalim članicama EU nakon što se zadovolje unutarnje vitalne potrebe. Zaštita našeg jedinstvenog tržišta uključuje i osiguravanje svim građanima Unije, a pogotovo zdravstvenim djelatnicima, pristup zaštitnoj opremi i medicinskim proizvodima.

Europska komisija radi dan i noć kako bi u ovom osjetljivom trenutku osigurala neometani protok vitalnih roba i usluga. Slobodno kretanje roba i usluga na jedinstvenom tržištu EU naše je najjače sredstvo u osiguravanju opskrbe jer nijedna država članica nije sposobna zadovoljiti svoje vlastite potrebe. Vidljivo je da je u ovim teškim trenucima solidarnost došla u prvi plan te se sada više nego ikada prije moramo držati zajedno.

Razne članice primjenjuju različite mjere za sprečavanje ili usporavanje širenja koronavirusa. Zdravstvo je u ingerenciji država članica, no kako EK pomaže?

Prije svega željela bih izraziti divljenje Nacionalnom stožeru za civilnu zaštitu koji upravlja kriznom situacijom u Hrvatskoj, a posebno bih istaknula ministra Vilija Beroša koji u sklopu predsjedavanja Europskom unijom koordinira i rad svih ministara zdravstva EU. Striktnim mjerama koje je Nacionalni stožer uveo, a u suradnji s discipliniranim građanima, Hrvatska se uspješno nosi s ovom pandemijom.

A kad je o Komisiji riječ, mi imamo koordinacijsku ulogu koja uključuje preporuke za zajednički postupak djelovanja u mnogim područjima, uključujući javno zdravstvo, prijevoz, graničnu kontrolu, unutarnje tržište i trgovinu. Dok su države članice na prvom mjestu, Komisija igra ključnu koordinacijsku ulogu i daje preporuke za EU te je u potpunosti uključena u multilateralni odgovor na koronavirus i surađuje s Ujedinjenim narodima, Svjetskom bankom, Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom zdravstvenom organizacijom kako bi pojačala snažan i koordiniran globalni odgovor na pandemiju.

Također, Komisija je pokrenula zajedničku nabavu osobne zaštitne opreme za rješavanje povećanih zahtjeva, a proizvođači su za sada predložili ponude koje pokrivaju, u nekim slučajevima čak i više od količina koje su tražile države članice koje sudjeluju u nabavi, za svaki pojedinačni traženi predmet: maske tipa 2 i 3, rukavice, naočale, štitnike za lice, kirurške maske i kombinezone.

Europska komisija doprinosi i direktnoj borbi protiv koronavirusa putem Mehanizma civilne zaštite. Kroz projekt rescEU, uspostavili smo stvaranje kritičnih zaliha medicinske i zaštitne opreme putem sustava objedinjene nabave 26 država članica. Vrijednost ove nabave je 50 milijuna eura te 90% vrijednosti natječaja financira Komisija. Opremom će raspolagati Koordinacijski centar koji ima funkciju rasporediti sredstva tamo gdje su najpotrebnija. Također putem Mehanizma civilne zaštite možemo raspoređivati medicinske timove i drugu opremu u područja posebno zahvaćena nekom prirodnom katastrofom, baš kao što su putem tog istog mehanizma nakon nedavnog potresa u Zagrebu države članice poslale šatore, grijače i drugu opremu.

Također, Komisija je odobrila 80 milijuna eura financijske potpore CureVac - the RNA people, inovativnom poduzeću koje se bavi razvojem cjepiva, s ciljem ubrzavanja razvoja i proizvodnje cjepiva protiv koronavirusa. Iako je zdravstvo u nadležnosti država članica, Komisija radi maksimalan posao kako bi na razini Europske unije, ali i globalno umanjila efekte ove pandemije i na zdravstvo, ali i gospodarstvo.

Prvi impuls bio je nekoordinirano zatvaranje nacionalnih granica, što je u jednom trenu dovelo do ugroze i problema s funkcioniranja zajedničkog tržišta. Koje je mjere EK poduzeo da se nastavi transport diljem EU?

Promet i kretanje roba među ključnim su prioritetima u ovoj krizi. Zbog novouvedenih graničnih provjera došlo je do dugih prometnih gužvi na nekoliko graničnih prijelaza u EU i tim za odgovor na koronavirus Europske komisije na tome intenzivno radi. Zahvaljujući dobroj koordinaciji hrvatskih vlasti sa Slovenijom i ostalim susjedima, u našem dijelu Europe promet roba odvija se bez velikih zastoja. Kako bi se osigurao brz i kontinuiran protok robe kroz EU, Komisija je tražila od država članica da bez odlaganja odrede takozvane „zelene trake“ na svim relevantnim unutarnjim graničnim prijelazima na mreži TEN-T koji bi trebali biti otvoreni za sav teretni promet vozila, bez obzira na robu koju prevoze, a provjere na granici ne bi biti dulje od 15 minuta. Tako ćemo zaštititi opskrbne lance EU i istovremeno osigurati sigurnost prijevoznika u njihovu ključnom radu u ovim teškim okolnostima.

Što se tiče otkazanih putovanja i kašnjenja s kojima se putnici i prijevoznici suočavaju, predstavili smo smjernice o pravima putnika u EU kojima želimo pružiti pravnu sigurnost putnicima. U slučaju otkazivanja prijevoznik mora nadoknaditi troškove ili preusmjeriti putnike.

EU je privremeno zatvorio svoje granice za strane državljane, no istovremeno još su deseci tisuća građana EU diljem svijeta. Što se radi da se osigura njihova repatrijacija, posebno iz nekih zemalja Azije, Latinske Amerike i podsaharske Afrike?

Želim pohvaliti intenzivne napore svih država članica oko repatrijacije državljana Unije koji su zapeli u nekoj zemlji nakon zatvaranja granica. Trenutačno smo koordiniranim akcijama vratili kući više od 2.300 osoba, također kroz Mehanizam za civilnu zaštitu. Na primjer, Španjolska vrši repatrijaciju europskih državljana iz Gvatemale, El Salvadora i Hondurasa, a Latvija je 23. ožujka vratila 52 osobe iz Gruzije.

I Hrvatska je vrlo aktivna po tom pitanju, za što je zaduženo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, konkretno ovih dana Hrvatska je povukla vojnu misiju iz Afganistana, ali i pomaže puno hrvatskih građana diljem svijeta pri povratku u domovinu, od Latinske Amerike do Dubaija.

EU je aktivan kroz vlastite mehanizme, a visoki predstavnik i potpredsjednik Komisije Josep Borrell pruža potporu državama članicama u repatrijaciji svojih građana radeći s trećim zemljama kako bi zračni prostor bio otvoren i osigurao dobre konzularne usluge u zemljama u koje se ukrcavaju građani. Neke se zemlje sve više okreću prema unutra, ali Komisija intenzivno radi na vraćanju europskih građana. Posebno želim pohvaliti rad delegacija EU širom svijeta u potpori državama članicama, posebno u zemljama u kojima određene države članice nemaju diplomatsko predstavništvo. U svijetu globalnih prijetnji samo čvrstom suradnjom možemo prosperirati.

Kako se po vašoj ocjeni Hrvatska kao predsjedavajuća Vijećem EU nosi s ovim krizama, onom migrantskom i ovom zdravstvenom?

S obzirom na specifičnosti situacije oko koronavirusa, migrantske krize i strašnog potresa u Zagrebu, smatram da se Hrvatska iznimno dobro nosi s ovom izrazito zahtjevnom funkcijom. Posebno je važno što se u trenucima jedne od najvećih zdravstvenih kriza našeg doba funkcioniranje Vijeća nastavlja bez prekida. Sve strukture Europske unije trebale su se strelovito adaptirati na novonastalu situaciju i tu je hrvatska Vlada predvođena premijerom Andrejem Plenkovićem dokazala da je sposobna reagirati i na najnepredvidivije situacije.

Iznimno mi je drago da je 24. ožujka donesena odluka o početku pregovora za ulazak u EU s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Time je Hrvatska ispunila jedan od svojih glavnih prioriteta u odnosu na proširenje te pokazala da je sposobna gledati u budućnost čak i u trenucima globalne krize.

Hrvatska Vlada najavila je da će se odreći plaća za ožujak kako bi donirala u fond za obnovu Zagreba od potresa. Navodno ste i sami uplatili donaciju u taj fond?

Prvenstveno bih pohvalila hrvatsku Vladu i Nacionalni stožer na promptnoj reakciji od pojave koronavirusa, ali i za vrijeme i nakon potresa u Zagrebu. Nalazimo se zaista u nepredvidivim vremenima i situacija koja nas je pogodila je nešto što nismo mogli očekivati. Zato mi je posebno drago što je hrvatska Vlada svojim primjerom potiče mnoge na solidarnost i pomoć, a istina je da sam osobno uplatila donaciju od 40.000 kuna, kao i kolegica Ivana Maletić, u fond „Zajedno za Zagreb“.