Pravodobno smo se suočili s epidemijom - Ne smijemo upasti u zamku da prenaglo olabavimo mjere i dovedemo u pitanje sve dobro što je učinjeno!
(VIDEO) Predsjednik Andrej Plenković gostovao je u HTV-ovoj emisiji „1 na 1“ (urednik i voditelj: Romano Bolković). „Primarno moramo brinuti o zdravlju i životima naših ljudi. No s podjednakom ozbiljnošću smo pristupili i borbi za spas radnih mjesta. Uštedama u ministarstvima preraspodijelili smo 2.1 mlrd kn za plaće za 560.000 radnika. A kako smo i najavili, slijede nove mjere. Vlada je pritom već donijela odluku o stopiranju ovrha na novčanim sredstvima građana“.
U prosincu se možda moglo znati što će se događati, u siječnju ste u Davosu razgovarali s predsjednikom Svjetske zdravstvene organizacije. Kada ste prvi puta saznali za COVID-19, kako ste reagirali, kad se Hrvatska počela pripremati, kako ste to intimno proživljavali, je li bilo teških odluka?
Razgovore o epidemiji koronavirusa započeli smo u Vladi još 8. siječnja. Predstojnik mog Ureda Zvonko Frka-Petešić pratio je informacije iz Kine i tada smo prvi put počeli sagledavati - ako se ta epidemija pretvori u pandemiju, a pretvorila se - koje ćemo odluke morati donositi i koliko ćemo morati mijenjati naš dosadašnji način života.
Stoga smo još u siječnju, dok je Milan Kujundžić bio ministar zdravstva, pokrenuli potrebne aktivnosti. Da, u međuvremenu smo morali donijeti niz teških odluka, jer ovo su zaista zahtjevna vremena, jer ovo je pandemija s kojom se nijedna Vlada prije nas nije susrela. Ovo je vrijeme i odgovornosti i hrabrosti i poruka povjerenja koje trebamo slati jedni drugima, mislim na naše sugrađane i na sve sastavnice vlasti. Ovu krizu možemo riješiti samo zajedno.
Volimo gledati „preko plota“, i na istoku vidimo policijski sat. No kod nas se pobrajaju razni razlozi zbog kojih su mnogi zabrinuti da su ugrožene demokratske stečevine?
Ne bih rekao, Hrvatski sabor normalno funkcionira, Vlada funkcionira, predsjednik RH ima svoju ulogu, mediji su slobodni, govori se, komentira se.
Ne miješaju se ingerencije zakonodavne i izvršne vlasti?
Ne, apsolutno ne, ono što Vlada predlaže, to Hrvatski sabor usvaja. Sabor je radio i nakon potresa, privremeno izmješten u zgradu INA-e, a ovog se tjedna vraća na Markov trg. Očekujem da Sabor zasjeda koliko god treba i odlučuje o Vladinim zakonskim prijedlozima.
Dojam je da državom na neki način upravlja policija?
Nema tog dojma, no neki vjerojatno aludiraju na činjenicu da je kolega Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova, na čelu Nacionalnog stožera civilne zaštite. Još ću jednom ponoviti, Vlada je osnovala Stožer, resori su imenovali svoje predstavnike, sve odluke koje Stožer donosi prethodno se konzultiraju sa mnom kao premijerom. Ova situacija zahtijeva stalni operativni angažman jednog kruga ljudi i primjereno je da oni ispune svoju ulogu kroz sustav civilne zaštite, kada ga već imamo. I samo se o tome radi, nema govora o bilo kakvoj policijskoj državi ili o tome da itko drugi upravlja Vladom ili procesima u zemlji osim onog tko je za to ovlašten temeljem zakona i Ustava.
Koliko dugo Vlada može braniti koncept potpunog lockdowna, odnosno koliko dugo još naše gospodarstvo može izdržati ovaj udar?
Nismo u potpunom lockdownu, jer da jesmo, onda bi sve bilo puno oštrije. Dakle, koja je bila naša strategija? Proučivši način na koji je reagirala Kina u Wuhanu, sagledavši mjere koje su poduzeli - a bile su daleko restriktivnije nego u Europi - odlučili smo snažno udariti na virus i time spriječiti brzo širenje zaraze među našim sugrađanima. Odvojili smo zaražene od zdravih, čime smo zaštitili ljude, ali i izbjegli pritisak golemog broja oboljelih na zdravstveni sustav. I uspjeli smo spriječiti eksponencijalni rast novooboljelih, kod nas je ostao linearan, i dalje imamo samo dvoznamenkasti broj novozaraženih po danu. A mnoge su zemlje brzo prešle iz dvoznamenkastih u tro i čak četveroznamenkaste brojke. Stoga je u Hrvatskoj jedna od najnižih stopa smrtnosti od koronavirusa u Europi.
Sada, nakon Uskrsa, sagledavat ćemo kako usklađivati zaštitne mjere s normalizacijom društvenih i gospodarskih aktivnosti. Ministri će vidjeti što iz svojih resora mogu postupno vraćati u funkciju, naravno, u skladu s preporukama epidemiologa. Problem je neizvjesnost vremenskog faktora, ne znamo ni kada će se otkriti lijek i cjepivo, ni kada ćemo steći imunitet. Nemamo još odgovora. Ne smijemo upasti u zamku da prenaglo olabavimo mjere i dovedemo u pitanje sve dobro što je učinjeno.
Koliko ste zadovoljni s učinkom prva dva paketa gospodarskih mjera?
Mjerama smo čvrsto stali iza hrvatskog radnika i hrvatskog gospodarstva. Država je osigurala sredstva za isplatu plaća radnicima, oslobodila je poduzetnike poreza i doprinosa, a istodobno je Ministarstvo gospodarstvo izašlo s planom iznimno povoljnih kredita za mikro, male i srednje poduzetnike. Država je napravila i okvir i most kako da se prebrodi ova kriza bez presedana. Činjenica da je mjerom financiranja plaća iz državnog proračuna obuhvaćeno već 560.000 radnika govori sama za sebe. A kako smo i najavili, slijede nove mjere. Vlada je već donijela odluku o stopiranju ovrha na novčanim sredstvima građana i zastoju zateznih kamata.
Bi li jedna od konzekvenci posljedica epidemije na gospodarstvo mogao biti pad kreditnog rejtinga?
Za sada ne. Vidjeli ste i sami da je agencija Fitch zadržala Hrvatsku na investicijskom kreditnom rejtingu - koji nismo imali za vrijeme SDP-ove Vlade. Jedino nam je izglede investicijskog rejtinga spustila s pozitivnih na stabilne, što je i bilo očekivano. Nitko u ovoj krizi nije ostao neranjen, da se tako izrazim.
Hoće li ova kriza omesti Hrvatsku na putu uvođenje eura?
Drago mi je da se o tome raspravlja jer danas svi mogu vidjeti da se zemlje koje su već članice eurozone lakše nose s posljedicama pandemije. Da smo dio europodručja, ne bismo bili izloženi pritisku na tečaj kune. Prošle godine smo izradili akcijski plan za uvođenje eura. Sve što je bilo bitno smo ispunili i cilj je da ga dovršimo u ovom i idućem mjesecu.
Mnogi navode kako bi hvatanje gospodarskog koraka nakon krize trebao biti novi start?
Na prošloj sjednici Vlade već smo, zahvaljujući rezanju troškova u ministarstvima, preraspodijeli 2.1 milijarde kuna za plaće radnika u privatnom sektoru. I čelnici državnih poduzeća dobili su nalog da racionaliziraju poslovanje. Svakako da u ovom razdoblju možemo steći dragocjeno iskustvo o mogućnosti smanjenja rashoda države - koje bismo primijenili u novoj, drugoj, postkriznoj, resetiranoj ekonomiji. I sada su u funkciji čak 72 usluge u sustavu e-građani, no cilj nam je da apsolutno sve usluge koje država pruža građanima budu digitalizirane. Što se tiče reforme javne uprave, ovo nam je prilika za novi početak ne samo Vlade, nego cijelog društva. Vodit ćemo računa da provedemo mjere koje će državu učiniti korisnijom građanima.
Gdje će se još štedjeti?
Tu nema ili-ili, to se mora napraviti, svi resori su dobili takvu zadaću. Solidarnost je ključna poruka - teret krize moramo svi iznijeti solidarno. Obnovili smo sastanke GSV-a, obavili konzultacije i nastojali argumente staviti na stol. Sve odluke ćemo pokušati donositi uz suglasje sa socijalnim partnerima. Vjerujem da će racionalno pristupiti okolnostima u kojima se nalazimo.
Što ćemo s onima koje zovemo uhljebi?
To su etikete. Nameću nam lažnu dilemu „javni ili privatni sektor“. Uvijek se, naravno, može imati racionalniji pristup i manji broj ljudi - siguran sam da se dosta toga može popraviti - ali nisam za ovakva pojednostavljivanja i lijepljenje etiketa. Moramo naći balans između prave uloge države i „bucmaste države“.
Vaša europska karijera?
Nema veće časti i odgovornosti od toga da dobijete povjerenje voditi Vladu i državu. Narativima o „odlasku u Bruxelles“ htjeli su mi baciti klipove pod noge. U ovom se trenutku ne bavimo parlamentarnim izborima, no vodit ćemo računa o ustavnim rokovima. A HDZ će, kada već pitate, ponovno pobijediti i ponovno dobiti mandat za formiranje Vlade.