Kriza s koronavirusom dodatno je potvrdila koliko je korisno & važno članstvo u Europskoj uniji!

Dubravka Šuica za Dubrovački vjesnik: Protivnici EU projekta stalno su negodovali zbog nadležnosti Europske unije, ali sada su mnogi uvidjeli koliko su dobrodošli njeni financijski mehanizmi. Dosad nezapamćenim mjerama & mobilizacijom svih raspoloživih sredstava za očuvanje radnih mjesta i spas gospodarstva EU je pokazala da predano ispunjava potrebe građana i država članica.

Prenosimo dijelove opsežnog intervjua koji je s potpredsjednicom Europske komisije napravila kolegica Anđelka Kelava:

Pred EU je veliki ispit. Ima li ona snage u ovom trenutku suočiti se s tim velikim problemima? Kako će izgledati EU nakon koronavirusa?

Zanimljivo je, kad se traže veće nadležnosti Europske unije, tada dolazi do negodovanja mnogih političkih aktera, ali sada se vidi koliko je važno biti članica Europske unije i koliko su važni europski financijski mehanizmi i europske politike. Obično se ljudi protive jačanju nadležnosti Europske unije, a sada se u krizi vidi koliko su važne. Nemojte smetnuti s uma da su zdravstveni sustavi u nadležnosti država članica. Europska Unija je živi entitet koji konstantno evolvira i prilagođava se novonastalim situacijama. Pokazali smo u više navrata da smo u stanju suočiti se s izazovima. Tako smo i reakcijom na pandemiju koronavirusa dokazali sebi i cijelom svijetu da smo u stanju sačuvati unutarnje tržište, zdravstvene sustave i, na kraju krajeva, naše zajedništvo i pod prijetnjom smrtonosnog virusa. Vjerujte mi, nije to mala stvar. Ovo je golemi ispit za našu Uniju i smatram da za sada svladavamo sve prepreke.

Upućeno je dosta kritika Europskoj uniji da u vrijeme korona krize nije pokazala solidarnost, nego su sve zemlje bile prepuštene same sebi, bez zajedničkog europskog postupanja u borbi protiv koronavirusa?

Europska unija vrlo je kompleksan projekt gdje se odluke donose po najvišim demokratskim standardima. Treba razlikovati tri institucije - Europski parlament, Europsku komisiju i Europsko vijeće. Europsko vijeće predstavljaju premijeri i predsjednici u državama članicama. Prava je šteta što je došlo do kratke početne konfuzije u nekim državama članicama, no suradnja između europskih država ne samo da se normalizirala, već je i dostigla zavidnu razinu. Talijanski i francuski pacijenti se liječe u njemačkim, austrijskim i luksemburškim bolnicama, poljski i rumunjski liječnici i medicinsko osoblje pomažu talijanskim kolegama na terenu, Austrija, Njemačka i Francuska šalju zaštitnu opremu Italiji i Španjolskoj, dok je Njemačka na primjer poslala 300 respiratora Italiji.

U ovom kontekstu ne smijemo zaboraviti niti koordinirane napore europskih država u repatrijaciji građana koji su ostali izvan EU-a nakon zatvaranja vanjskih granica Unije. U repatrijaciji države članice djeluju kao da je svaki građanin Unije njihov državljanin, bilo u kontekstu pružanja konzularnih usluga, bilo u transportu. Dosad je na takav način više od 33 tisuće naših građana našlo svoj put doma. Europska komisija je arbitrirala među državama članicama u procesu uspostavljanja zelenih linija za kamione koji danonoćno prevoze robu da bi naše trgovine bile opskrbljene.

Talijani su za vrijeme krize koronavirusa sve više postajali euroskeptici. Čak 67 posto ispitanika u istraživanju izjavilo je kako vjeruje da im Europska unija nije dovoljno pomogla. Slično je i u Španjolskoj. Hoće li ova situacija pojačati euroskepticizam?

Vjerujem da će mnogi protivnici europskog projekta danas shvatiti koliko je važno pripadati Europskoj uniji kad se radi o pomoći, kreditima, jamstvima i svim mehanizmima koji nam stoje na raspolaganju. Još bi i izdašnija bila pomoć Hrvatskoj da smo kojim slučajem već članica eurozone.

Istina je da smo u Italiji imali poteškoća u prezentaciji našeg djelovanja. Mi se trudimo i moram ustvrditi da smo napravili veliki napredak u kriznom komuniciranju od početka pandemije. Međutim, nije samo do nas: način na koji ljudi dolaze do informacija postao je sve raznovrsniji i sve ga je lakše kompromitirati. I mi kao Komisija i vi kao ozbiljni mediji moramo inzistirati na jasnoj komunikaciji temeljenoj na činjenicama, a ne podlijegati lažnim vijestima. Treba vjerovati vjerodostojnim izvorima, poput, u ovom slučaju, Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC), Europske komisije itd.

Smatram da će ova izvanredna situacija dokazati da nijedna država članica sama za sebe ne može izdržati tako veliki pritisak krize, niti u kontekstu zdravstvene skrbi, nabavka opreme, repatrijacije pa, na kraju krajeva, niti u pronalasku lijeka.

Kako će EU svladati ekonomske posljedice korona krize i kako bi se sve to moglo zajednički financirati?

Novi sedmogodišnji proračun Unije morat će biti koncipiran kao središnji instrument ekonomskog oporavka kako bi se osigurao ravnomjeran stupanj izlaska iz krize. Rad na programu oporavka već je u tijeku, zajedno s Europskim vijećem i drugim institucijama istražujemo najbolji način za stvaranje onog što bi se kolokvijalno moglo nazvati europski Marshall Plan.

Europska unija je donijela paket za spas mjera gospodarstva od 37 milijardi eura. Koliko će od tog novca dobiti Hrvatska, koju još vrstu pomoći možemo osigurati od Europske unije?

Paket za spas gospodarstva od 37 milijardi eura, od kojih Hrvatska ima pravo na 1.158 milijardi, samo je dio naših napora u borbi protiv negativnih ekonomskih posljedica koronavirusa. Malo prije Uskrsa smo predstavili program SURE (State-supported short-time work), fond od 100 milijardi eura namijenjen državnim potporama za očuvanje radnih mjesta pogođenih krizom. Mjera se sastoji od zajmova koje pod povoljnim uvjetima EU odobrava svojim članicama. Kako bi izbjegli val otpuštanja, države će moći subvencionirati dio radnog vremena tvrtkama koje se bore s posljedicama krize. Naš interes je zadržati svako radno mjesto, pa čak i sa skraćenim radnim vremenom, a sve kako bi se zadržala znanja, vještine i intelektualni kapital.

Europska komisija je odobrila 2.7 milijardi eura kao instrument financiranja uvoza, transporta i distribucije zaštitne opreme te prijevoza pacijenata do prekograničnih bolnica, kao i fond za poticanje razvoja i testiranja lijekova. Tome moramo pridodati i 380 milijuna eura alociranih rescEU programu objedinjene nabave zaštitne i medicinske opreme - u kojem zajedno s 25 zemalja članica sudjeluje i Hrvatska.

Zatim tu je i Fond solidarnosti EU od 800 milijuna eura, koji pruža pomoć članicama pri borbi s prirodnim katastrofama, što je u ovom slučaju pandemija. Europska investicijska banka (EIB) je osigurala 20 milijardi eura zajmova za održavanje likvidnosti malih i srednjih poduzeća te je Komisija stavila na raspolaganje Europskom investicijskom fondu (EIF) dodatnu milijardu eura kako bi mogla mobilizirati sveukupno 8 milijardi eura pomoći za najmanje 100 000 tvrtki. U napore za spas gospodarstva se uključila i Europska središnja banka (ECB) najavom programa otkupa obveznica u iznosu od 750 milijardi eura.

Komisija se uključila u izravnu borbu protiv koonavirusa financirajući 18 istraživačkih projekata u domeni razvoja cjepiva i dijagnoze u iznosu od 48.5 nilijuna eura te s 80 miliuna eura pomoći tvrtki CueVac za ubrzavanje pronalaska cjepiva.

Potres vas je zatekao u Zagrebu, u međuvremenu ste bili u Belgiji, a uspjeli ste doći do Dubrovnika. Kako ste organizirali posao, vraćate li se ili nastavljate raditi iz Grada?

Sve sastanke održavam putem videokonferencija, od priprema s mojim timom do kolegija povjerenika Europske komisije. Svako jutro imamo sastanak s predsjednicom Ursulom von der Leyen na kojem raspravljamo o aktualnom stanju i radimo na novim mjerama za suzbijanje koronavirusa. Istina je da sam se za vrijeme potresa našla u Zagrebu i svjedočila strašnim razaranjima. Tu moram pohvaliti suradnju hrvatske Vlade i Europske komisije prilikom mobiliziranja sredstava iz Mehanizma Unije za civilnu zaštitu. Bila sam u stalnom kontaktu sa slovenskim povjerenikom za krizno upravljanje Janezom Lenarčičem te su nam Austrija, Slovenija, Mađarska, Italija, Litva, Francuska, Slovačka i Crna Gora poslale pomoć u sklopu tog Mehanizma. Kao što vidite, posao se odrađuje unatoč pandemiji i socijalnom distanciranju i nastavljamo intenzivno raditi na sprečavanju virusa i oporavku europskog gospodarstva!

Vladi Andreja Plenkovića dosta je porastao rejting, a članovi našeg Nacionalnog stožera postali su pravi heroji. Ispada kao da bolje funkcioniramo u kriznim situacijama. Kako vi to komentirate?

U ovoj situaciji pokazalo da su Vlada Andreja Plenkovića i Nacionalni stožer pravovremeno reagirali, ograničili širenje koronavirusa koliko je to moguće te predstavili niz mjera za spas hrvatskog gospodarstva koje će očuvati ogroman broj radnih mjesta. Moram pohvaliti rad Nacionalnog stožera, ministre Beroša i Božinovića te cijeli tim epidemiologa zbog stručnosti, mukotrpnog rada i svakodnevnog komuniciranja s građanima i medijima. Vlada je predstavila i Andriju, prvog digitalnog asistenta na bazi umjetne inteligencije koji pomaže u borbi protiv koronavirusa. Smatram da su ovo ispravni, brzi i odgovarajući koraci i to je moguće samo s Vladom koja ima stabilnost, znanje, viziju i razboritost. Drago mi je Vladi da raste rejting, no ovo su preozbiljni trenuci da bi nam to bio prioritet.