Nacionalni program reformi za 2020. ima 3 cilja: održivi gospodarski rast, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija!
„4. planom administrativnih rasterećenja gospodarstvo rasterećujemo za 686 mil. kn, čime ispunjavamo mjere iz Akcijskog plana za pridruživanje ERM II. Iskoristili smo dobre makroekonomske rezultate u ove 3 godine za brzu i snažnu potporu gospodarstvu Hrvatske uslijed krize radi koronavirusa“, poručio je predsjednik Andrej Plenković na sjednici Vlade RH.
Predsjednik Vlade i HDZ-a izvijestio je na početku sjednice da je 23. travnja održana video-konferencija Europskoga vijeća. Kazao je da je riječ o važnom sastanku s aspekta Hrvatske, ali i Europe, istaknuvši da je na dnevnom redu dominirala borba protiv COVID-a 19.
Dodao je da se ovoj temi vode rasprave na i video-konferencijama ministara i nadležnih vijeća, osobito ministarstva zdravstva, unutarnjih poslova, financija, gospodarstva, turizma, prometa i vanjskih poslova.
U krizi smo bili pravodobni, odlučni i brzi
Predsjednik Plenković ocijenio je da dosadašnji angažman u borbi protiv COVID-a 19 ostvaruje jako dobre rezultate, naglasivši da su trendovi usporavanja zaraze i ostanka novozaraženih na malom dvoznamenkastom, ali i na jednoznamenkastom broju izrazito veliko ohrabrenje i potvrda da je politika zdravstveno-restriktivnih mjera učinila ono što je najbitnije.
- Hrvatska javnost mora biti svjesna da smo pustili život i gospodarske aktivnosti onakve kakve su bile prije početka epidemije brojevi umrlih, zaraženih, opterećenje u bolnicama bili bi veliki i imali bismo pravu zdravstvenu, sigurnosnu i političku krizu koja bi na sasvim drugi način pogodila Hrvatsku. Jako je bitno da sada kada se zaraza smanjuje i kada se vide rezultati naših mjera, da svi oni koji prate taj proces shvate što je bila alternativa.
Kazao je da će - budući da se nije dogodila drama - biti puno onih koji će tumačiti jesu li mjere bili prečvrste.
- Bili smo pravodobni, odlučni, brzi, znali smo što radimo, konzultirali struku i naše eksperte u Hrvatskoj i inozemstvu, pratili zbivanja u drugim zemljama i napravili jedino što odgovorna Vlada koja radi u interesu svakog svog građanina u Hrvatskoj treba i mora učiniti.
Novi pristup u izradi sedmogodišnjeg europskog proračuna
Druga tema sastanka Europskoga vijeća bio je gospodarski oporavak. Premijer je rekao da na razini Europske unije dolazi do novog pristupa u izradi novog sedmogodišnjeg europskog proračuna i to na način da će se revidirati dosadašnji rad jer će cijeli mandat Komisije Ursule von der Leyen biti posvećen gospodarskom oporavku.
- Posljedice ove pandemije su takve da svaka od zemalja mora povlačiti vrlo hrabre, odlučne gospodarske poteze gdje joj sredstva iz višegodišnjeg financijskog okvira, ali i iz Fonda za oporavak gospodarstva trebaju biti od pomoći. Glavno načelo je dati puno i dati brzo u prve tri godine idućega europska proračuna, uz maksimalnu dozu fleksibilnosti i uvažavanja posebnosti svake od države članice.
Naša poruka je bila, dodao je Plenković, maksimalna inkluzivnost onih članica EU koje su u eurozoni, ali i onih koje nisu. Podsjetio je i na pozitivan odgovor Christine Lagarde i Europske središnje banke na naš poziv za swap line koji nam je, kazao je, uputio ohrabrujuću poruku za domaća i strana financijska tržišta.
Predsjednik Plenković izvijestio je da će se idući tjedan napraviti rezime Akcijskog plana za Europski tečajni mehanizam II koji je u cijelosti ispunjen, istaknuvši koliko je članstvo u eurozoni ključno, dobro i pozitivno za hrvatsko gospodarstvo i stabilnost financijskog sustava.
Postupno otvaranje granica za turizam
Na Europskom vijeću otvoreno je i pitanje turizma, naveo je Plenković. Zahvalio je ministru Gariju Cappelliju koji je ovu temu snažno artikulirao prekjučer na video-konferenciji ministara turizma Europske unije.
- Želja nam je da tamo gdje epidemiološka slika konvergira između država članica, što znači da se na isti način jednako i učinkovito borimo protiv COVID-a 19, dođe do okolnosti u kojima ćemo moći postupno otvarati naše granice.
Ako se primjerice, pojasnio je, Slovenija jednako dobro bori protiv COVID-a 19 kao i mi, nema razloga da tu ne dođe do komunikacije.
- Naš cilj je da to otvaranje granica bude na razini cijele Europske unije, ali objektivno situacija nije ista u svim zemljama i te činjenice ćemo kod naših odluka i razgovora s našim partnerima uzimati u obzir.
Zagrebački summit u punom sastavu putem video-konferencije
Na Europskom vijeću razgovaralo se i o Zagrebačkom summitu, koji će se u punom formatu održati putem video-konferencije.
- Tako da ćemo još jednom poslati snažnu poruku članica Europske unije, a posebno Hrvatske kao predsjedajuće Vijeća nama susjednim zemljama na jugoistoku Europe koliko je bitno da budemo uz njih vezano uz borbu protiv epidemije kornavirusa, i u pogledu gospodarskog oporavka, otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom što će ostati trajno postignuće hrvatskog predsjedanja, ako i njihove daljnje europske perspektive i općenito dizanja teme proširenja na dnevni red Europske unije.
Predsjednik Plenković izvijestio je i o aktivnostima koje su se odvijale proteklih dana. Kazao je da je održan važan sastanak svih dionika koji su uključeni u izradu zakona nakon potresa u gradu Zagrebu.
- Radimo ubrzano na zakonskom prijedlogu koji bi trebao biti okvir za rješavanje tog problema, uz doprinos svih nadležnih resora Grada Zagreba i svih zainteresiranih, važnih i stručnih grupacija koje se ovom temom bave.
Posjet Osječko-baranjskoj županiji
Predsjednik Vlade i HDZ-a osvrnuo se i na posjet Osječko-baranjskoj županiji, gdje su potpisani ugovori o izvođenju radova na poddionici Beli Manastir – most Halasica na autocesti A5, što će, naglasio je, biti važan doprinos infrastrukturnom i prometnom razvoju Hrvatske. Važnim je istaknuo i to što će radove izvoditi dvije domaće tvrtke - Osijek Koteks i GP Krk.
Predsjednik Plenković pohvalio je i sastanak s najbitnijim akterima u hrvatskoj poljoprivredi, koji je održan u Osijeku, gdje je posebno važno, smatra predsjednik Plenković, u predstojećem razdoblju staviti naglasak na potencijale hrvatske poljoprivrede i ruralnog razdoblja, kao i ribarstva u obalnim dijelovima.
- U novim okolnostima važno je i pitanje proizvodnje, kvalitete, kreativnosti, inovativnosti, samodostatnosti, u konačnici svega onoga što Ministarstvo poljoprivrede i Vlada pripremaju kroz novu Strategiju razvoja hrvatske poljoprivrede.
Predsjednik Plenković se osvrnuo i na posjet tvrtki Belje, gdje je obišao jednu od najvećih farmi muznih krava u Hrvatskoj te staklenike u kojima se proizvode rajčice.
Operacija Bljesak bit će dostojanstveno obilježena i u posebnim okolnostima
Predsjednik Vlade i HDZ-a kazao je da se sutra obilježava važna 25. obljetnica vojno-redarstvene operacije Bljesak. Najavio je da će se kod spomen-obilježja u Okučanima odati počast svim poginulima u akciji Bljesak. U ime Vlade, uz predsjednika Plenkovića, u obilježavanju će sudjelovati potpredsjednici Vlade i ministri Damir Krstičević i Davor Božinović te ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.
- Tu ćemo poslati jedan važan signal kojeg naša Vlada kroz cijeli mandat daje prema dignitetu Domovinskog rata, prema žrtvi svih onih koji su poginuli za slobodu Hrvatske, hrvatskim braniteljima, vojnicima i policajcima.
Predsjednik Vlade i HDZ-a rekao je i da će zbog epidemije ova obljetnica održati u posebnim okolnostima, istaknuvši da će unatoč tome biti dostojanstveno obilježena.
Tri glavna cilja Nacionalnog programa reformi
Plenković je izvijestio da Vlada usvaja četvrti po redu Nacionalni program reformi.
- Riječ je o dokumentu strateškog karaktera koji čini okvir gospodarske politike i bazira se na aktivnostima i programu rada Vlade, na našim zakonodavnim aktivnostima, kao i aktivnostima koje se tiču usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije.
Tri temeljna cilja tog programa su: održivi gospodarski rast i razvoj, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.
Predsjednik Plenković dodao je da ovaj program, uz tri temeljna cilja, ima 10 reformskih prioriteta te 25 mjera i 75 aktivnosti. Pripremljen je zajedno od strane svih resora.
Kazao je i da je u izradi programa u obzir uzet i novi kontekst uzrokovan epidemijom koronavirusa, podsjetivši da je Vlada u protekle i tri i pol godine mandata ostvarila proračunski višak tri puta za redom.
- Pokazali smo što znači odgovorno upravljanje javnim financijama, dizanje kreditnog rejtinga na investicijsku razinu, zdravi gospodarski rast, povećanja zaposlenost i smanjena nezaposlenost - naveo je Plenković, rekavši da je sve to sad izmijenjeno zbog izbijanja ove epidemije koja je pogodila cijeli svijet.
- U takvim novim okolnostima ovaj će program biti dio kontinuiteta, ali i dio rada u novim okolnostima. Bit će to temelj i za gospodarski oporavak zemlje.
Program konvergencije za 2020. i 2021.
Na tom tragu, naveo je Plenković, usvojit ćemo i Program konvergencije za 2020. i 2021. godinu.
Podsjetio je da nemamo više prekomjernog proračunskog manjka s kojim se krenulo 2017. godine, kao ni prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, rekavši da se na razini 2020. očekuje pad BDP-a od 9,4 posto.
- To su naše interne procjene temeljem aktivnosti koje su se morale dogoditi. U vremenu pred nama nastojat ćemo sa svim aktivnostima koje će Vlada raditi, vratiti se na one tračnice na kojima smo vozili prije pandemije.
Predsjednik Vlade i HDZ-a osvrnuo se i na Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva 2020.
- Imali smo tri akcijska plana čije je ukupno rasterećenje bilo 12,4 milijarde kuna, a s ovim planom za 2020. ide se za rasterećenjem od još 686 milijuna kuna - zaključio je predsjednik Plenković.