Šteta od potresa 86 milijardi kuna - Vlada uputila zahtjev za 600 milijuna eura pomoći iz Fonda solidarnosti EU-a!
(VIDEO) Andrej Plenković na sjednici Vlade RH: Nakon mog jučerašnjeg video sastanka s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, i službeno smo zatražili EU sredstva za sanaciju štete. Avansnih 100 milijuna € stići će nam kroz ljeto. Ukupna šteta iznosi 11.5 milijardi €, oštećeno je oko 25.000 zgrada, što dovoljno govori koliko će obnova biti složen proces. A upravo je detaljna procjena štete, što neki „zaboravljaju“, bio uvjet za podnošenje zahtjeva za EU pomoć!
Predsjednik Vlade RH i HDZ-a također je napomenuo da javna rasprava o Zakonu o obnovi završava 14. lipnja: „Nakon analize pristiglih primjedbi, zakon ćemo pripremiti kako bi se usvojio čim prije. U međuvremenu, za obnovu škola i bolnica već smo sa Svjetskom bankom potpisali zajam od 200 milijuna $, rebalansom proračuna osigurali novac za hitne intervencije za krovove, zabatne zidove, dimnjake i kondenzacijske bojlere - od 20.000 kn po jedinici, a financiramo i najamnine za građane koji ne mogu biti u svojim domovima“.
Nakon Slovenaca, stižu i Austrijanci, Česi, Mađari, Slovaci!
Istaknuo je i da je s austrijskim premijerom Kurzom, češkim Babišem, mađarskim Orbanom i slovačkim Matovičem dogovorio slobodno kretanje građana između država. „To će dodatno pridonijeti dolasku turista u Hrvatsku u sljedećim tjednima!“.
No krenimo redom. Andrej Plenković, osvrćući se u uvodnom obraćanju na aktualne događaje u proteklom tjednu, otvorio je sjednicu Vlade temom o ulasku Hrvatske u Europski tečajni mehanizam II (ERM II).
Znatan iskorak prema europodručju
- U potpunosti smo ispunili sve ambicije koje smo sami sebi postavili prije godinu dana u Akcijskom planu za ulazak u ERM II, a osobno sam jučer o tome uputio pisma čelnicima europskih institucija i šefovima država ili vlada svih zemalja članica eurogrupe. Istodobno su svojim kolegama slično pismo uputili i potpredsjednik Vlade Zdravko Marić i guverner Boris Vujčić. Pobrojali smo sve što je Hrvatska napravila u pogledu spremnosti za ulazak u Europski tečajni mehanizam II i Bankovnu uniju.
Podsjetio je da je Europska središnja banka prije nekoliko dana objavila izvješće, odnosno potvrdu da je analiza pet hrvatskih najvećih banaka pokazala da nijedna od njih nema kapitalnih nedostataka.
- To je važna potvrda stabilnosti i kvalitete hrvatskog bankovnog sustava koja predstavlja znatan iskorak prema ulasku u Bankovnu uniju i Europski tečajni mehanizam II, što je posljednji korak prema ulasku u europodručje.
Podsjetimo, Hrvatska je Strategiju za ulazak u europodručje usvojila prije nešto više od dvije godine.
Potvrda kreditnog rejtinga dobar signal za hrvatsko gospodarstvo
Predsjednik Plenković podsjetio je i da je prije nekoliko dana još jedna od tri ključne svjetske agencije za kreditni rejting - agencija Fitch - nakon što je to učinila agencija Standard&Poor's prije deset dana, potvrdila i zadržala Hrvatskoj investicijski kreditni rejting.
- To znači da i ova agencija, unatoč krizi i posljedicama Covid-a 19 na gospodarsku i financijsku situaciju, pokazuje povjerenje u politiku koju vodimo i smjer kojim Hrvatska ima namjeru ići prema gospodarskom oporavku - istaknuo je Plenković i dodao da je to izrazito dobro pogotovo imajući u vidu da je Hrvatska od 2013. do 2019. bila u području ne-investicijskog kreditnog rejtinga.
- Zahvaljujući naporima naše Vlade imamo investicijski rejting i s te strane vjerujem da će i u ovim okolnostima kada su nužna nova preuzimanja obveza na međunarodnom tržištu kapitala ovakav signal i od Europske središnje banke i od agencija za kreditni rejting pridonijeti da kamate na međunarodnom tržištu budu što povoljnije.
Hrvatskoj 20 milijardi iz EU - iznos jednak godišnjem proračunu RH
Najavio je da će se idući tjedan održati sastanak Europskog vijeća koje će raspravljati o prvom preliminarnom nacrtu idućeg sedmogodišnjeg proračuna Europske unije kao i o dokumentu Europske komisije za gospodarski oporavak nakon korona krize.
- Oba dokumenta za nas su povoljna i bolja su nego onaj prijedlog iz veljače. Želimo Hrvatskoj osigurati sigurnosnu mrežu koja bi išla preko 20 milijardi eura u sljedećih sedam godina kao oslonac koji će nam pomoći za gospodarski oporavak - rekao je predsjednik Vlade i HDZ-a naglasivši da se radi o iznosu koji je praktički jednak jednom godišnjem proračunu Hrvatske.
Razgovor s Merkel
Predsjednik Plenković obavio je i konzultacije sa saveznom kancelarkom Angelom Merkel, s obzirom da Njemačka preuzima predsjedanje Vijećem EU-a nakon Hrvatske.
- Ona je zadovoljna načinom kako smo uspjeli u zaista nepredviđenim i nikad viđenim okolnostima voditi sve formacije Vijeća iz Zagreba i zahvaljuje na tom angažmanu - kazao je predsjednik Vlade i HDZ-a te dodao da je s kancelarkom Merkel dogovorio sve što je nužno da tranzicija predsjedanja bude kvalitetna i dobra.
Razgovarali su i o otvaranju Hrvatske i Njemačke u pogledu slobode kretanja ljudi nakon obuzdavanja pandemije Covid-a 19.
Također, predsjednik Plenković razgovarao je i s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen o pripremi sastanka Vijeća, proračunu, programu oporavka, ali i o zahtjevu Hrvatske za sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije zbog potresa u Zagrebu, što je i prva točka današnje sjednice Vlade.
Slobodno kretanje građana!
U razgovorima s austrijskim kancelarom Kurzom, češkim premijerom Babišem i slovačkim premijerom Matovičem predsjednik Plenković dogovorio je slobodno kretanje građana.
- Mislim da je to povoljna odluka i da će to dodatno pridonijeti dolasku turista u Hrvatsku u sljedećim tjednima - smatra predsjednik Plenković i napominje da je u Hrvatsku došlo 67 tisuća turista.
- Vlada će učiniti maksimalne napore da se ova turistička sezona odvija u koliko toliko povoljnom kontekstu - istaknuo je i dodao da su razgovori na istu temu obavljeni i s mađarskim premijerom Orbanom te da će Mađarska u petak ukinuti restrikcije za svoje državljane.
Mađarska nema nikakvih teritorijalnih pretenzija prema Hrvatskoj
Od mađarskog premijera Orbana Plenković je, kako je kazao, tražio pojašnjenja medijskih navoda u proteklih nekoliko dana.
- On je poručio da Mađarska, naravno, nema nikakvih teritorijalnih pretenzija prema Hrvatskoj i da su interpretacije koje su bile prenesene pogrešne i netočne te da se on, naravno, s njima ne slaže i želi s Hrvatskom nastaviti graditi dobrosusjedske odnose - kazao je predsjednik Plenković i istaknuo kako je vrlo jasno poručio mađarskom premijeru da Hrvatska štiti svoje interese i odbija bilo kakve rasprave o pretenzijama na svoj teritorij. Tu smo temu razjasnili.
Slijedi nastavak razgovora s MOL-om o otkupu INA-e
Jutros je održan 12. sastanak Savjeta za INA-u video vezom s predstavnicima investicijskog savjetnika Lazarda, koji je obavio temeljitu analizu i dubinsko snimanje kompanije.
- Dostavili su nam i pojasnili preliminarno izvješće. Slijedi nastavak razgovora i s MOL-om, a tijekom srpnja očekujemo i konačno izvješće. Za realizaciju ove transakcije potreban je dogovor dviju strana, a mi nastavljamo u smjeru koji smo odredili i vodit ćemo računa o zaštiti interesa Hrvatske i interesa samo kompanije.
Aktivnosti na sanaciji posljedica potresa u Zagrebu i okolici
Od točaka koje su na dnevnom redu današnje sjednice Vlade, kao izrazito važnu istaknuo je onu vezanu uz saniranje posljedica potresa u Zagrebu i okolici, odnosno prijavni obrazac za sredstva iz Europskog fonda solidarnosti koji će biti podnesen nakon sjednice.
Predsjednik Plenković podsjetio je da se radi o oštećenjima na 25 tisuća zgrada pa je stoga posao izrade prijavnoga obrasca bio vrlo zahtjevan i kompleksan, ali i podnesen na vrijeme.
Procijenjena vrijednost ukupne izravne štete iznosi otprilike 86 milijardi kuna, odnosno više od 11,5 milijardi eura, prema metodologiji Svjetske banke.
- To govori o tome koliko će zahtjevan i ozbiljan biti proces obnove grada Zagreba.
Zajam Svjetske banke & 600 mil. eura iz Fonda solidarnosti EU
Dodao je da je Vlada, u međuvremenu, dogovorila i potpisala Sporazum o zajmu sa Svjetskom bankom u iznosu od 200 milijuna dolara za obnovu škola i bolnica, a rebalansom proračuna osigurana su sredstva za hitne intervencije za krovove, zabatne zidove, dimnjake i kondenzacijske bojlere od 20 tisuća kuna po jedinici.
Također, Vlada je osigurala i sredstva za plaćanje najamna za građane koji ne mogu biti u svojim domovima.
Predsjednik Plenković pojasnio je da bi prema pravilima Europskog fonda solidarnosti maksimalan iznos, s obzirom na štete, mogao bi ići do oko 600 milijuna eura, što je i više od prvotno predviđenih pola milijarde eura.
- U svakom slučaju radimo preduvjete za obnovu koji su važni i kako bi Zagrepčani i Zagreb mogli krenuti u ovaj zahtjevan posao - rekao je Plenković i dodao da 14. lipnja završava proces javne rasprave o zakonu o obnovi nakon potresa.
Nakon što se analiziraju sve primjedbe koje su stigle, predsjednik Andrej Plenković najavio je da će se taj zakon pripremiti za usvajanje što prije.