Hrvatska ima više od 1.543.000 zaposlenih, čime smo se vratili na brojke prije pojave koronavirusa!
(VIDEO) Andrej Plenković na sjednici Vlade RH: U zadnjih mjesec dana pada i nezaposlenost, što potvrđuje da su trendovi pozitivni. To smo omogućili snažnom potporom gospodarstvu i njegovom ciljanom reaktivacijom. Kroz mjeru „Očuvanje radnih mjesta“ osigurali smo plaće za gotovo 610.000 radnika - za što smo iz proračuna izdvojili 5.32 milijardi kn! Ako tome pribrojimo oslobađanje od poreza i doprinosa, ukupna financijska intervencija države iznosi više od 7.3 milijarde kn. A to je bez podataka za lipanj!
Predsjednik Vlade i HDZ-a u svom je uvodnom obraćanju na 237. sjednici Vlade kazao da je Vlada u proteklih nekoliko mjeseci osigurala golema sredstva za normalno funkcioniranje države i očuvanje gospodarstva.
Također, napomenuo je da je Vlada, nakon što se virus pojavio u veljači, zahvaljujući pravodobnim mjerama i odgovornom ponašanju svih sugrađana, uspjela obuzdati širenje u ožujku i travnju, te se nakon toga racionalno započelo s postupnim popuštanjem u tri faze: 27. travnja, 4. svibnja i 11. svibnja.
Ostvarili smo povoljnu epidemiološku situaciju
- To se pokazalo ispravnim i učinkovitim jer smo od 23. svibnja do 16. lipnja, dakle, punih 25 dana zabilježili svega 12 novooboljelih. To je u tom trenutku bio drugi najbolji rezultat u cijeloj Europi. Usporedbe radi, Slovenija je u tom istom razdoblju imala 31, Slovačka 49, Malta 56, Grčka 273, Mađarska 398 slučajeva, od zemalja koje su imale mali broj novooboljelih. U susjednoj BiH i u Austriji, bili ih je više od 700, u Bugarskoj više od tisuću, u Srbiji preko 1400, a u Sjevernoj Makedoniji gotovo 2400. Italija, Njemačka, Španjolska, Poljska Francuska su imale od 8 do 13 tisuća ljudi. Važno je da shvatimo kontekst.
Dodao je da nam je takva, izuzetno povoljna epidemiološka situacija ostvarena u Hrvatskoj omogućila da se među prvima otvorimo prema stranim turistima, tim više što je turizam vitalna grana hrvatskoga gospodarstva.
Poduzeli smo potrebne mjere da boravak turista bude siguran
- Bili smo svjesni da to istodobno predstavlja i potencijalni rizik. Zbog toga smo se otvorili prema desetak europskih država koje su također imale povoljnu epidemiološku sliku, a iz kojih tradicionalno dolazi najveći broj gostiju u Republiku Hrvatsku. Poduzeli smo potrebne mjere i pokrenuli aplikaciju Enter Croatia, kako bismo omogućili turizam u sigurnim uvjetima. To se pokazalo uspješnim, jer za sada, kad gledamo podatke, imamo više od 200.000 turista koji trenutno borave u Hrvatskoj, unatoč ovakvim okolnostima. Posljednjih dana ponovno smo zabilježili porast broja zaraženih, riječ je uglavnom o našim građanima koji su se došli iz nekih susjednih zemalja i to treba poslužiti kao upozorenje da se i dalje moramo pridržavati mjera.
Rekao je da je razumljivo što je, nakon dva mjeseca zatvaranja, došlo do određenog opuštanja.
S izborima u srpnju, do mogućeg 2. vala imat ćemo stabilnu vlast
- Ma izbore ide u srpnju jer je intenzitet ovakve respiratorne zarazne bolesti najniži u ljetnim mjesecima. Procijenili smo da je najbolje da već na jesen - kada brojni strani epidemiolozi smatraju kako bi mogao krenuti drugi val pandemije - imamo stabilnu vlast, koja će se s punim političkom legitimitetom suočiti s novim izazovima i što prije osigurati gospodarski oporavak - pojasnio je Plenković, dodajući da moramo biti svjesni da se naš suživot s virusom nastavlja, da se na to moramo naviknuti i prilagoditi se.
- Mi ćemo učiniti sve da zarazu održavamo na što nižoj razini. U tom pogledu moramo biti spremni na izbijanje pojedinih žarišta, kao što bilježimo proteklih dana, no moramo također voditi računa da održimo gospodarstvo i turizam, jer smo samo popuštanjem restriktivnih mjera mogli reaktivirati gospodarstvo.
Balansiranje između zaštitnih mjera & normalnog funkcioniranja gospodarstva
- Na tom tragu ćemo nastaviti voditi našu politiku. Ovo je sada ne samo za Hrvatsku svojevrsni ples, balansiranje između samodiscipline, odgovornosti, restriktivnih mjera i zajedničkih nastojanja da, vodeći računa o preporukama epidemiologa, pazimo na higijenu, dezinfekciju i na distanciranje. To su poruke koje su važne: moramo štititi i sebe i druge.
Naveo je da je Stožer već jučer donio određene mjere te da je jasno da će borba protiv virusa trajati.
- Ovo sigurno nije sprint, nadam se da nije maraton, ali je očito borba na srednje pruge i s te strane moramo imati nove reflekse. U svakom slučaju, Vlada i sva nadležna tijela učinit će maksimum da i dalje štitimo javnozdravstveni sustav. Najbitnije mi se čini da pošaljemo poruku da je od trenutno aktivnih 117 slučajeva svega 18 hospitalizacija, da nema nijednog bolesnika u kritičnom stanju i da nitko nije na respiratoru. To je bitno drugačija okolnost nego što je to bilo na početku epidemije i o tome moramo voditi računa - poručio je predsjednik Vlade i HDZ-a, napominjući da od eksperata očekuje savjet u pogledu razvoja virusa, o tome je li doista blaži ili je mutirao.
Angažirali smo silni novac & spasili 600.000 radnih mjesta
Istaknuo je da je Vlada napravila ogromne mjere da bi zadržala radna mjesta u zemlji.
- Zahvaljujući tim mjerama spasili smo praktički 600 tisuća radnih mjesta, i oko 103 tisuće poduzeća, tj. društava koja su koristila naše mjere za ožujak travanj i svibanj. Kad se uzme i ono što je učinjeno kroz davanje naknada za plaće radnicima putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, odnosno njihovih poslodavaca, kad se računa da smo otpisali i izravne poreze i doprinose, kad se uzme u obzir i nabava nužne medicinske opreme koju smo učinili tako da nijedna ustanova, bilo zdravstvena bilo socijalna ili koja druga, ne manjka opremom, zahvaljujući angažmanu Vlade, možemo kazati da smo dali ogroman iznos sredstava u proteklih nekoliko mjeseci, a da smo pritom, zahvaljujući reputaciji koju uživamo među financijskim institucijama, financijskim tržištima osigurali financiranje, likvidnost, isplatu plaća mirovina i normalno funkcioniranja države - dodao je, naglasivši da se Vlada tu pokazala na visini zadatka koji se pred nju postavio.
Predsjednik Plenković dodao je da je u ožujku isplaćeno 1,6 milijardi kuna, a da je naknadu primilo 85.000 poslodavaca za 503.000 radnika. Što se tiče travnja, naglasio je da su isplaćene 2,2 milijarde kuna za 99.000 poslodavaca i 569.000 radnika te u svibnju 1,5 milijardi kuna za 94.000 poslodavaca i 375.000 radnika. Kazao je da je za više od 27.000 poduzeća i obrta te za 185.000 zaposlenih u Gradu Zagrebu isplaćeno 1,6 milijardi kuna.
Broj zaposlenih kao prije krize
- Ujedno smo danas, kada gledamo podatke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na razini zaposlenosti prije krize. Imamo isti broj zaposlenih kao i prije krize!
Naveo je da se čine novi iskoraci te najavio da će HZZZ i Ministarstvo rada, nakon konzultacija na Vladi i resorima, donijeti sve ostale mjere koje se tiču skraćenog radnog vremena. Ono će omogućiti dodatna sredstva brojnim poduzećima da zadrže svoje radnike u okolnostima kada, prije svega proizvodnja i prerađivačka industrija trebaju potporu s obzirom na eventualni nedostatak potražnje.
Osigurali smo Hrvatskoj 22 milijarde eura u idućih sedam godina
- Prošli tjedan je održano Europsko vijeće, posljednje tijekom našeg predsjedanja. Snažno se zalažemo da Hrvatska u idućih sedam godina ima na raspolaganju skoro 22 milijarde eura, od čega više od 11,5 milijardi eura kroz sedmogodišnji proračun, što je veći novac nego što smo imali u proteklom razdoblju, te da pritom još iz Programa EU iduće generacije - tj. programa za gospodarski oporavak - dobijemo više od deset milijardi, od čega bi tri četvrtine bila bespovratna sredstva. Na tom tragu nastavljamo razgovore i s predsjednikom Europskog vijeća, s predsjednicom Komisije idućeg tjedna i s drugim kolegama, s obzirom da će idući sastanak na vrhu biti sredinom srpnja.
Dan neovisnosti
Na kraju, istaknuo je da je danas spomendan, Dan neovisnosti 25. lipnja, i podsjetio da je na taj dan donesena povijesna odluka Hrvatskog sabora o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika, a slijedom referenduma održanog 19. svibnja 1991. godine.
- To je jedna od najvažnijih odluka Hrvatskog sabora - kazao je, napominjući da treba podsjetiti i na moratorij zbog kojeg je odluka stupila na snagu tek 8. listopada, najavivši da ćemo ove godine toga dana obilježiti i Dan Hrvatskog sabora.