Hrvatska ima VIŠE zaposlenih nego prije koronakrize!
(VIDEO) Predsjednik Vlade i HDZ-a izvijestio je o rezultatima mjere potpore za očuvanje radnih mjesta tijekom pandemije te najavio mjere skraćenog radnog vremena, samozapošljavanja i pomoći mikropoduzetnicima u borbi protiv posljedica COVIDa-19. Andrej Plenković: Na današnji dan imamo 1.544.562 zaposlenih - više nego krajem veljače, prije pojave virusa, kada ih je bilo 1.542.328! Istodobno, u svibnju i lipnju pada broj nezaposlenih, što je još jedna potvrda da su napori naše Vlade dali rezultata!
S predsjednikom Plenkovićem na konferenciji za medije bili su i ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat te ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović.
Pravodobni mehanizmi za očuvanje radnih mjesta
Predsjednik Vlade i HDZ-a istaknuo je da je Vlada pravodobno uspostavila sve mehanizme kako bi očuvala radna mjesta u kontekstu krize COVID-a 19.
- Potporu koju smo donijeli 20. ožujka ove godine počeli smo provoditi već 23. ožujka i ona je isplaćena za razdoblje od ožujka do svibnja 2020. godine. Dali smo podršku svim poduzetnicima, odnosno radnicima, čije je poslovanje bilo u potpunosti onemogućeno ili su imali pad od minimalno 20 posto u odnosu na isto razdoblje od prošle godine - kazao je i dodao da je podrška pružena i poduzetnicima koji su imali problema u isporuci gotovih proizvoda, nabavci sirovina ili pak zbog otkaza ugovora.
Ukupna intervencija države - 8 milijardi!
Potporom je poslodavcima sufinancirana plaća radnika u visini od 4.000 kuna za travanj i svibanj, te u visini od 3.250 kuna za ožujak, a svi bili oslobođeni plaćanja doprinosa na ove iznose.
- Konkretno, kada zbrojimo do sada isplaćene naknade, isplaćeno je skoro 5,6 milijardi kuna, a kada se tome pridodaju doprinosi, ukupan iznos doseže 8 milijardi kuna.
Također, Vlada je omogućila i nastavak ove potpore za lipanj, koja je prilagođena reaktivaciji gospodarstva:
- Potpora u lipnju usmjerena je prema onim sektorima kojima je poslovanje iz objektivnih razloga u takvim okolnostima da ne može biti nastavljeno, i da imaju pad prihoda za najmanje 50 posto. Mjera za lipanj će prema našim procjenama obuhvatiti više od 15 tisuća poslodavaca i više od 70 tisuća radnika te će biti isplaćeno oko 280 milijuna kuna.
Učinkovitost mjera
Učinkovitost mjere pokazuju i podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koji govore o broju osiguranika, koji je jednak broju zaposlenih u Republici Hrvatskoj.
- U travnju smo imali stagnaciju, ali rast broja novih osiguranika u svibnju i lipnju - kazao je Plenković i pojasnio da, ako usporedimo broj osiguranika s kraja veljače (29. veljače), prije restriktivnih mjera i rasplamsavanja COVID-a 19, imali smo 1,542.328 osiguranika, a danas, skoro 4 mjeseca od tada, imamo 1,544.562 osiguranika.
- Danas imamo više zaposlenih nego prije krize u veljači.
Kada se govori o broju nezaposlenih, on je u ovom trenutku veći nego s početka krize u ožujku, ali ima tendenciju smanjivanja. Dana 16. ožujka, bilo je 134.717 nezaposlenih , danas ih je 150.607.
Plenković je naglasio da je trend da se sve više ljudi vraća na tržište rada, a ovu razliku čini izostanak uobičajenoga sezonskoga zapošljavanja u okvirima turističke sezone.
I Europska komisija prepoznaje napore Hrvatske
Istaknuo je da je hrvatske napore prepoznala i Europska komisija:
- U svim izvješćima koje smo dobili oni su vrlo pohvalno reagirali na sve ovo što smo mi učinili, kao i na ukupan paket mjera koji je osigurao isplatu plaća, izuzeće od plaćanja poreza i doprinosa, podrške malim i srednjim poduzetnicima, posebni krediti koji su bili za obrtna sredstva, pod povoljnim uvjetima, jamstva za osiguranje izvoza, moratoriji za plaćanje kredita, specifične mjere namijenjene turizmu i drugim pogođenim sektorima.
Nova mjera - skraćeno radno vrijeme
predsjednik Plenković predstavio je i novu mjeru koja se odnosi na skraćivanje radnog vremena, čiji cilj je očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kod kojih je zbog posebnih okolnosti uvjetovane COVID-om došlo do privremenog smanjenja opsega posla.
Potporu mogu koristiti poslodavci koji obavljaju gospodarsku djelatnost te zapošljavaju 10 i više radnika, očekuju pad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati svih radnika, zaposlenih na puno radno vrijeme u mjesecu za koji se traži potpora od minimalno 10 posto, a potporu je moguće koristiti za najmanje 10, odnosno 20 posto radnika, ovisno o veličini poslodavca, uz uvjet da su bili zaposleni 31. svibnja.
Kako bi se dala dodatna sigurnost poslodavcima u planiranju poslovnih aktivnosti, trajanje ove mjere predviđeno je do 31. prosinca 2020. godine. Važan kriterij je pad prometa, odnosno primitaka, u mjesecu za koji se traži potpora, za najmanje 20 posto, u odnosu na isti mjesec protekle godine, i to uz dokaz otežanog poslovanja.
Do 2.000 kn po radniku
Iznimno, poslodavci koji djeluju u sektoru prerađivačke industrije, mogu ostvariti potporu i ako je pad prometa manji od 20 posto, ali uz dokaz otežanog poslovanja. Potpora se dodjeljuje u visini od najviše 2.000 kuna mjesečno neto po radniku, a pojedini radnik može provesti do 50 posto mjesečnog fonda sati u korištenju potpore za skraćivanje radnog vremena.
Poslodavac je dužan obračunati i isplatiti doprinose iz i na iznos potpore, no prema odobrenoj potpori Zavod će izvršiti povrat obračunatih i uplaćenih doprinosa.
- Važno je istaknuti da poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu radniku za kojeg koristi potporu najmanje 30 dana od dana prestanka korištenja potpore - istaknuo je predsjednik Vlade i HDZ-a, dodavši da ova mjera ide prema radnicima.
Ni mikropoduzetnici nisu zaboravljeni
Također, uz ovu mjeru, donijet će se mjera za mikropoduzetnike, koji imaju do 9 radnika, također s isplatama do 2.000 kuna.
Predsjednik Plenković kazao je da su to dvije mjere koje će zaokružiti potporu za očuvanje radnih mjesta u mjesecima koji su pred nama, a naglasio da će i od 1. srpnja Hrvatski zavod za zapošljavanje reaktivirati sve druge mjere aktivne politike zapošljavanja koje su dosad bile u drugom planu zbog glavnih mjera kojima se rješavala kriza.
Stali iza privatnog sektora kao nitko nikada do sada
Plenković je podsjetio i da je za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije dogovoren je instrument SURE koji je koncipiran za cijelu Europu, da upravo na ovaj način pomaže očuvanju radnih mjesta.
- Vlada na sjednici donijela jamstvo u iznosu od 95 milijuna eura, kojeg ćemo na temelju ovog mehanizma oploditi puta četiri i očekujemo da će tih 750 milijuna kuna u biti značiti tri milijarde kuna sredstava za isplaćivanje naknade za mjeru za skraćivanje radnog vremena. Čak 5,6 milijardi kuna koje su dosad isplaćene je pokazna vježba snage države i učinkovitosti države u krizi, na način da smo stali iza privatnog sektora kao nitko nikada do sada - rekao je Plenković i zaključio:
- Zbog toga Hrvatska ima očuvana radna mjesta, i kada kompariramo broj prije krize i danas broj osiguranika, tj. zaposlenih, on je danas viši nego što je bio prije krize.
Zadržavanje postojećih radnih mjesta i kreiranje novih
Ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović istaknuo je da je dosadašnji set mjera proveden vrlo uspješno, kazavši da će Hrvatski zavod za zapošljavanje biti jednako učinkovit i u provođenju budućih mjera.
Rekao je da se sada ide s dvije paralelne strukture mjera, pojasnivši da se jedna odnosi na mikropoduzetnike, a druga na one poduzetnike koji imaju deset i više zaposlenih te imaju određeni pad efikasnosti uslijed problema u poslovanju nastalih zbog Covid 19 pandemije.
Paralelno s tim, dodao je Aladrović, reaktiviramo sve mjere aktivne politike zapošljavanja i uvodimo nešto drugačije kriterije za samozapošljavanje.
- Ova nas je kriza potaknula da preispitamo određene mjere i nađemo bolje modalitete kako te mjere u stvaranju novih radnih mjesta uspostaviti i kreirati boljim - poručio je Aladrović, dodavši da Hrvatski zavod za zapošljavanje od 1.7. provodi mjere za očuvanje radnih mjesta, ali i nove mjere aktivne politike zapošljavanja.
- Cilj je, osim zadržavanja postojećih, kreirati i nova radna mjesta.
Iz EU oko milijardu kuna za 156 razvojno-istraživačkih projekata
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat istaknuo je da ova Vlada nije niti će ikoga ostaviti na cjedilu.
- Uz ovih dodatnih tri milijarde kuna koje su osigurane za očuvanje radnih mjesta te spas obrta i trgovačkih društava u prilog ide i to što mi paralelno s mjerama kojima štitimo radna mjesta potičemo i investicije.
Najavio je da će se sutra u Ministarstvu gospodarstva dodijeliti odluke o 156 razvojno-istraživačkih projekata u ukupnom iznosu od oko milijardu kuna europskih sredstava, naglasivši da se time potiče novi investicijski ciklus na razini gotovo dvije milijarde kuna.
- Uz sve ono dobro što smo napravili tijekom ove godine u tri europska natječaja ova dodatna milijarda kuna za hrvatske poduzetnike ide u prilog i otvaranju novih radnih mjesta i investiranja u istraživanje i razvoj.
Kazao je da je cilj Vlade u novom mandatu doći do 2,5 udjela investicija u istraživanje i razvoj.
- Ovo ne samo da obećavamo nego sa sutrašnjim danom polako sprovodimo u djelo.
Plod naših promišljanja & konzultiranja sa socijalnim partnerima
Odgovarajući na pitanja novinara, predsjednik Vlade i HDZ-a pojasnio je da se mjera za skraćivanje radnog vremena na razini Europe odnosi na proizvođačku i prerađivačku industriju, kao i na one poslodavce koji imaju više od deset zaposlenih.
Rekao je da su do sada poduzete mjere imale univerzalni karakter te su u ovoj krizi pokrile sve vidove poslovanja, kao i sve vrste društava, poduzetnika i obrtnika, a na taj način je koncipirana i mjera koja se odnosi na mikropoduzetnike.
- Ove mjere su plod naših promišljanja i rada Ministarstva rada i mirovinskoga sustava te ministarstva gospodarstva, financija i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ali i konzultiranja sa socijalnim parterima.
Izrazio je uvjerenje da upravo ovako dobar dijalog može biti model koji će koristiti i u daljnjem nastojanju da se iznađu rješenja u korist poslodavaca i radnika, ali i kvalitetnog funkcioniranja države i ispunjavanja njezine uloge u kriznim situacijama.
Sve mjere Stožera u skladu s Ustavom i u interesu građana
Na pitanje o očitovanju Vlade Ustavnom sudu o odlukama Stožera, predsjednik Plenković istaknuo je da su sve mjere koje su donosili te sve izmjene Zakona o zaštiti pučanstva i Zakona o sustavu Civilne zaštite, bile u skladu s Ustavom i zakonom.
- Osiguralo je da Hrvatska ima vrlo učinkovit Stožer, odlične mjere, spriječi širenje zaraze, minimizira štetu pogotovo u odnosu na druge zemlje. I tu prvu bitku je oporba teško izgubila, kao što će izgubiti i ove nove inicijative.
Osvrnuo se i na kritike oporbe o Vladinim ekonomskim mjerama uslijed pandemije, naglasivši da su kroz naknade za ožujak, travanj, svibanj i lipanj isplatili do sada više od dvije milijarde kuna radnicima u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji.
- To je ta ključna razlika između onih kojih odgovorno, iskusno, stručno upravljaju krizom i onih koji to iskustvo nemaju nego žele ispolitizirati bilo koju situaciju i na njoj profitirati.
Kazao je i kako ga ne brinu medijski navodi da će Ustavni sud pokrenuti ocjenu ustavnosti odluka koje je donio Nacionalni stožer civilne zaštite, izrazivši uvjerenje da su sve radili u skladu s Ustavom i zakonima te u interesu građana.
- Ništa me ne brine. Siguran sam da će Ustavni sud, kada uzme sve u obzir, kada pogleda argumente i kada pogleda očitovanje Vlade jer kada imate bilo kakav zahtjev za ocjenu ustavnosti Vlada daje elaborirana objašnjenja. Prema tome, uvjeren sam da je sve što smo radili u skladu s Ustavom i zakonom, i u interesu građana.
Oporba kao da navija za koronu
Četvrta teza, nastavio je premijer, koja je po meni možda i najgora jer je najispolitiziranija, najneprimjerenija, najosjetljivija u smislu rušenja povjerenja u rad države, stožera i stručnjaka, ova je orkestrirana kampanja u kojoj imam dojam gotovo da oporba navija za koronu, što je ocijenio neodgovornim.
Na pitanje kada govori o orkestriranoj akciji, misli li pritom i na neke ustavne suce, odgovorio je kako to ne čini s nekom posebnom namjerom.
- Prepoznajem sve, pratim. To su pravnici, moje kolege, mi se svi poznamo, znamo tko je tko, nema tu nekakve velike dileme i tko ima kakve stavove. Nisu nužno uvijek stavovi ustavnih sudaca svi isti, imate često izdvojenih mišljenja. Nema tu nikakve zle namjere, samo čvrstog uvjerenja pravnim argumentima u drugačiji stav nego nekih o kojima sam kazao nešto, ali ih poštujem - zaključio je predsjednik Andrej Plenković.