Veliko postignuće - RH ušla u Europski tečajni mehanizam! „Mislim da ćemo euro uvesti tijekom mandata nove Vlade“

Andrej Plenković o ulasku u ERM2, u „predvorje eura“: Ovim je uspjehom ojačana financijska reputacija RH. Neupitne su prednosti uvođenja eura. Da smo u eurozoni, računali bismo na dodatnu 1.1 milijardu € jer bismo imali pristup Europskom stabilizacijskom mehanizmu, a NE bismo pak imali valutni rizik za građane i poduzeća. I mjenjački bi troškovi - nestali! Naš kreditni rejting skočio bi za dvije razine, a kamatne stope nastavile bi padati.

Nakon povratka iz Slovenije, gdje se bio sastao s premijerom Janezom Janšom, predsjednik Vlade RH i HDZ-a održao je u Banskim dvorima konferenciju za medije, ali na drugu temu - o ulasku Hrvatske u ERM2 (Europski tečajni mehanizam), „predvorje eura“.

Potvrda financijske stabilnosti

Konstatirao je da ulazak u ERM2 puno znači za financijsku stabilnost Hrvatske, da je to nova legitimacija Lijepe Naše te da je time dodatno ojačana reputacija RH na ekonomskom i financijskom planu:

- Temeljem našeg zahtjeva, ministri financija država članica europodručja te predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde donijeli su odluku da se hrvatska kuna uključi u ERM2, što je posljednji korak koji prethodi ulasku u eurozonu. Ovo je uspjeh države u punom smislu te riječi. Na njemu smo radili tiho i predano. Nastavit ćemo program Vlade koji nam je omogućio da sve uvjete za ulazak u ERM2, unatoč epidemiji, ispunimo u predviđenom roku.

Europska komisija nas podržava

Rekapitulirajući što će se od Hrvatske tražiti prije ulaska u europodručje, izdvojio je kada bi se to moglo očekivati:

- Najbrži su bili Slovenija, Cipar i Malta, koji su ušli u eurozonu tri godine nakon pristupanja Europskom tečajnom mehanizmu, a najduže je trebalo Litvi - 10 godina. Prognoziranje je nezahvalno, no mislim da ćemo euro uvesti tijekom mandata iduće Vlade. Naše članstvo podržava Europska komisija. Uz Schengen, ulazak u eurozonu jedna je od dvije "dublje" integracije koje su Hrvatskoj kao najmlađoj članici EU-a preostale.

Euriziranost Hrvatske

Apostrofirao je da je Hrvatska najmanja članica EU-a koja još uvijek nije uvela euro, pri čemu je podsjetio i na našu "euriziranost":

- Euri u zadnjih osam godina u prosjeku sačinjavaju 71 posto štednje hrvatskih građana. U istom tom razdoblju u prosjeku je 54 posto kredita građana u kunama bilo s valutnom klauzulom u eurima, a u turizmu noćenja gostiju iz europodručja čine ukupno 61 posto inozemnih gostiju, dok se 57 posto vrijednosti ukupnog robnog izvoza ostvaruje sa zemljama iz eurozone.

Nedvojbeni benefiti

Izdvojio je i sve neupitne prednosti ulaska Hrvatske u europodručje, tj. uvođenja eura kao nacionalne valute:

- Da je RH sada u eurozoni, mogli bismo računati na dodatnih 1.1 milijardu € jer bismo imali pristup financiranju putem Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), a NE bismo pak imali valutni rizik za građane i poduzeća. Ne bismo imali rizik valutne krize, a mjenjački troškovi bi - nestali! Osim toga, kreditni bi rejting naše zemlje ulaskom u eurozonu, prema analizama svjetskih agencija, skočio za dvije razine, čime bismo osigurali veći obujam financiranja na međunarodnom tržištu kapitala.

Imali bismo - dodao je Plenković - pristup monetarnim stimulansima ECB-a, kako za državu tako i za privatni sektor, a kamatne stope nastavile bi padati.

Središnji tečaj za euro - 7.5345 kuna

Odlučeno je da središnji tečaj kune za euro bude 7.53450 kuna. Sve dok ne uvedemo euro, u odnosu na taj tečaj bit će dopušten pad ili rast kune od najviše 15 posto - otkrio je predsjednik Vlade RH i HDZ-a.

Na konferenciji su sudjelovali i potpredsjednik Vlade RH i ministar financija Zdravko Marić te guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.