Nema euforije, nakon pobjede smo odmah prionuli na posao!

U intervjuu za Novi list predsjednik HDZ-a i mandatar Andrej Plenković govori o prioritetima nove vlade nakon uvjerljive pobjede HDZ-a na izborima, o poreznim rasterećenjima te važnosti novog europskog proračuna i EU-ova Plana oporavka za Hrvatsku.

Intervju, koji je vodio novinar Zlatko Crnčec, donosimo u cijelosti:

Koji je osnovni razlog ovako uvjerljive pobjede HDZ-a?

Zahvalni smo hrvatskim biračima na većinskom povjerenju za drugo poluvrijeme bitke za gospodarski razvoj, javnozdravstvenu sigurnost, kao i nastavak provedbi reformi. Iza nas je težak mandat, ali i razdoblje u kojem smo unatoč svim izazovima i nepredviđenim krizama osigurali brojna postignuća koja su građani prepoznali. Hrvatska je u gospodarskom, socijalnom i reformskom smislu išla naprijed. Uvjerljiva pobjeda HDZ-a s osvojenih preko 37 posto glasova i 66 mandata potvrda je da smo HDZ pozicionirali točno tamo gdje se može obratiti najširem spektru birača. A to je desni centar, gdje ga je postavio i prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. Povijesni rezultat napravili smo i u 8. izbornoj jedinici gdje smo ostvarili 4 mandata, što pokazuje i veće otvaranje HDZ-a prema biračima u Rijeci, Primorsko-goranskoj te Istarskoj županiji. Vidjeli ste da nakon izborne pobjede nismo pokazivali euforiju, već smo htjeli izbore ostaviti što prije iza nas i prionuti poslu, jer to naši građani očekuju i zaslužuju, a izazovi pred Hrvatskom su veliki.

I oporba i dio medija često su ismijavali vaše inzistiranje na tome da imate dobre odnose s čelnicima EU. Je li i to na kraju, suprotno prognozama, doprinijelo vašoj pobjedi jer birači sada očekuju da bi iz Bruxellesa mogla stići pomoć pa da je onda bolje da Hrvatsku vodi u netko tko tamo poznaje važne ljude?

Za razliku od takvih oporbenih aktera koji su dosad ili banalizirali članstvo Hrvatske u Europskoj uniji ili nabacivali floskule da se time gubi suverenitet države, HDZ je usmjeren na koncept novog modernog suverenizma kojim želimo kapitalizirati snažni međunarodni položaj Hrvatske i utjecaj u Europskoj uniji na korist hrvatskih građana. U četvrtak sam obavio konzultacije s predsjednicom Europske komisije von der Leyen te predsjednikom Europskog vijeća Michelom, a u petak i danas sudjelujem na posebnom sastanku Europskog vijeća, koji je organiziran s ciljem usvajanja novog europskog proračuna i Plana oporavka. Želimo Hrvatskoj osigurati daleko veći iznos sredstva u sljedećem razdoblju nego u proteklih 7 godina. To će biti snažan impuls brzom gospodarskom oporavku radi COVID-19 krize te jamstvo sigurne budućnosti građanima u kriznim vremenima. Sredstva ćemo koristiti za financiranje nacionalnog programa oporavka, ulaganje u ravnomjeran razvoj svih krajeva Hrvatske, kao i hvatanje koraka s 4. industrijskom revolucijom.

Kako komentirate navode da su izbori održani u poluizvanrednim okolnostima i da tu treba tražiti razloge tako dobro rezultata. Naime, da u takvim prilikama ljudi najčešće glasuju za postojeću vlast. Bi li vas uspjeh bio tako uvjerljiv da nije bilo korona krize?

Ovo su bili izbori za budućnost Hrvatske, a naši sugrađani umjesto opcija koje nude eksperimente i populizam, povjerenje za vođenje zemlje dali su kandidatima s dokazanim postignućima. Unatoč brojnim krizama kroz koje smo prošli, a bilo ih je mnogo, Hrvatska je u protekle četiri godine, imala stabilnu Vladu, koja je odvažno upravljala zemljom, smanjila javni dug, osigurala investicijski kreditni rejting, potaknula otvaranje 110 tisuća novih radnih mjesta, a rasle su prosječne i minimalne plaće te mirovine. I tim putem želimo nastaviti.

Što se tiče izbora održanih 5. srpnja, podsjetit ću da smo rekli da ćemo na izbore ići kada to epidemiološke okolnosti dopuste. Redovito smo se konzultirali sa članovima našeg Znanstvenog savjeta i slušali mišljenja stručnjaka iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Procjena svih stručnjaka je da je veća vjerojatnost da će se intenzivniji val širenja zaraze dogoditi najesen nego u ljetnim mjesecima, kad su respiratorne bolesti kao što je COVID-19 nižeg intenziteta. Pokazalo se da smo donijeli ispravnu odluku. Zamislite da smo izbore planirali najesen pa da se dovedemo, radi epidemioloških uvjeta, u situaciju da smo ih prisiljeni odgađati, možda do proljeća ili ljeta 2021., dok se ne steknu povoljniji epidemiološki uvjeti? Hrvatska će umjesto takvog scenarija već krajem ovog mjeseca imati stabilnu i funkcionalnu Vladu koja će biti u stanju donositi sve odluke za očuvanje našeg gospodarstva i zdravlja nacije te daljnju borbu protiv COVID-19.

Zbog čega se ide u smanjivanje broja ministarstava? Koja ministarstava spajate? Trebat će neko vrijeme da se sustav slegne nakon pretumbavanja, a, barem kratkoročno, jedina će ušteda biti da će u proračunu ostati novac za nekoliko ministarskih plaća.

Smanjenje broja ministarstava najavili smo već u našem predizbornom programu, a pri racionalizaciji postojećeg ustroja vodili smo računa o učinkovitosti i funkcionalnosti rada tijela državne uprave. Nova Vlada će imati četiri potpredsjednika. Dva nova potpredsjednika su Tomo Medved i Boris Milošević. Prema novom ustrojstvu bit će ukupno 16 ministarstava što je smanjenje za 4 ministarstva. U novoj Vladi spojit će se ministarstva pravosuđa i uprave, graditeljstva i državne imovine. Ministarstvu rada i mirovinskog sustava dodat će se i sektor socijalne politike. Usto imat ćemo i novo Ministarstvo turizma i sporta te Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, u koje će ući sektor energetike i klimatskih promjena.

Područje demografije i mladih bit će stavljeno u nadležnost zasebnog Središnjeg državnog ureda koji će horizontalno pratiti politike Vlade u ova dva važna segmenta. U prvom koraku, ovo smanjenje broja ministarstava znači manji broj ministara, što će i meni kao predsjedniku Vlade olakšati upravljanje Vladom i komunikaciju s pojedinim ministrima, te ću se moći više posvetiti svakom od resora. Podsjećam, mi smo ukinuli pomoćnike ministara i uveli ravnatelje tako da će broj dužnosnika u ovom mandatu biti znatno manji.

U idućem mandatu, prepolovit ćemo broj lokalnih dužnosnika ukidanjem mjesta zamjenika načelnika, gradonačelnika i župana te ćemo smanjiti za petinu broj članova lokalnih predstavničkih tijela. To će donijeti godišnju uštedu od najmanje 100 milijuna kuna. Provodimo analizu i omogućit ćemo funkcionalno spajanje općina, pri čemu će naglasak biti na učinkovitosti, održivosti i transparentnosti jedinica lokalne samouprave. Smanjili smo i broj agencija i zavoda, i nastavit ćemo još odlučnije s digitalizacijom javne uprave kako bi bila što djelotvornija i dostupnija građanima.

Ujesen će doći do gospodarske krize i naglog porasta nezaposlenosti zbog posljedica epidemija korone. Vlada jest sačuvala 600.000 radnih mjesta, ali to ne može trajati unedogled. Što Vlada namjerava napraviti da se amortizira ovaj udar?

Hrvatska je među prvim zemljama EU počela provoditi mjere za održavanje zaposlenosti i likvidnosti gospodarstva. Naš paket pomoći gospodarstvu, koji smo donijeli uslijed pojave krize izazvane koronavirusom, težak je oko 30 milijardi kuna. Po snazi mjera u odnosu na veličinu gospodarstva bili smo među najizdašnijima u EU.

I unatoč najvećoj krizi, ljudi su ostali zaposleni. Mjerama koje smo poduzeli spašeno je preko 600.000 radnih mjesta i 100.000 poslodavaca, a isplaćeno je gotovo 6 milijardi kuna. Danas imamo 7.000 osiguranika više nego prije koronakrize. Počela je provedba mjere za skraćivanje radnog vremena, s maksimalnim iznosom do 2.000 kuna, kao i mjere za samozapošljavanje i pomoć mikropoduzetnicima. HZZ je reaktivirao sve druge mjere aktivne politike zapošljavanja koje su bile u drugom planu zbog glavnih mjera kojima se rješavala kriza. Nastavljaju se i potpore u iznosu od 4.000 kuna za plaće radnike u najugroženijim sektorima s najvećim padom aktivnosti, a to su putnički promet, ugostiteljstvo, turizam, hotelijerstvo te organizacija događaja.

Kako bismo dodatno rasteretili gospodarstvo, provodit ćemo daljnje porezno rasterećenje, poput smanjenja poreza na dohodak i na dobit. Također, poticat ćemo investicije u kombinaciji s pojačanom apsorpcijom sredstava iz europskog proračuna te iz Programa za oporavak i otpornost EU.

Dodatno, utjecat ćemo na povećanje produktivnosti, poticanje izvoza te globalne konkurentnosti Hrvatske, i tako stvarati prostor za povećavanje porezne osnovice. Time osiguravamo ostvarivanje dodatnih proračunskih i investicijskih prihoda putem snažnije stope gospodarskog rasta u narednim godinama. Već sada se očekuje da Hrvatska bude među državama koje bi mogle ostvariti najbrži gospodarski oporavak u 2021. godini, jer i po nedavnim prognozama gospodarskog rasta Europske komisije, za Hrvatsku se očekuje rast BDP-a od 7,5% u odnosu na 2020.

Smanjenjem poreza naplaće se porasti onima čija su primanja iznad medijana, odnosno osobama koji dio neće potrošiti već staviti u štednju. Ne bi li bio bolje da su se plaće dodatno povećale onima ispod medijana čime bi se dodatno povećala domaća potrošnja?

Smanjit ćemo stopu poreza na dohodak s 24% na 20% odnosno s 36% na 30% i tako utjecati na rast primanja svih radnika. Za poduzeća s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna, smanjit ćemo stopu poreza na dobit s 12% na 10%, čime ćemo obuhvatiti više od 100.000 poduzeća i obrta. Ići ćemo i u daljnja porezna i administrativna rasterećenja. Učinili smo puno na poboljšanju poslovnog okruženja i poreznog rasterećenja, što je rezultiralo i povećanjem broja zaposlenih, povećanjem raspoloživog dohotka, a time i povećanjem domaće potrošnje. Koliko je porezno rasterećenje tome doprinijelo, govori i podatak da je u mandatu ove Vlade broj osoba koje ne plaćaju porez na dohodak, odnosno broj osoba koje su izravno osjetili porezno rasterećenje, povećan za preko 960 tisuća. To je, između ostaloga, doprinijelo da je prosječna neto plaća tijekom našeg mandata porasla gotovo 1.150 kuna, a prosječna neto mirovina preko 300 kuna, što je povećalo kupovnu moć i potrošnju. Već provedenim rasterećenja gospodarstva i građana za oko 9 milijardi kuna u četiri vala smanjenja poreza te smanjenjem administrativnih i parafiskalnih davanja, Vlada je dala dodatni prostor i poticaj i našim gospodarstvenicima da se usmjere na zadržavanje kvalitetnih radnika i povećanja njihovih primanja.

Zbog koalicije sa SDSS-om bili ste meta tvrdih napada s desnice. U kampanji ste jasno rekli da ćete Vladu ponovo formirati sa SDSS-om. I uvjerljivo ste pobijedili. Je li takav ishod ovih izbora definitivno demantirao tvrdnje Milorada Pupovca da u hrvatskom društvu postoji "opsesivna mržnja" prema Srbima?

HDZ je i ranije bio otvoren za participaciju nacionalnih manjina u vlasti, slijedom čega su nacionalne manjine praktički u kontinuitetu bile dio različitih vlada. Predstavnici manjina dali su podršku ovoj Vladi te će u njoj imati svog predstavnika u ulozi potpredsjednika Vlade za društvena pitanja i ljudska prava. To radimo s punim uvjerenjem da je to dobro za zdravu političku kulturu, jačanje dijaloga i tolerantno ozračje u Hrvatskoj koja je europski orijentirana i uključiva zemlja.

Domovinski pokret osvojio je 16 mandata, ali su očekivali puno više. Zbog čega se to dogodilo?

Oni su svoja očekivanja temeljili na otkidanju biračkog tijela HDZ-a, što im nije uspjelo. HDZ je ostvario uvjerljivu pobjedu unatoč formiranju pokreta na desnom političkom spektru. Nakon predsjedničkih izbora, gdje je nakon razbijanja desnog biračkog tijela došlo do pobjede kandidata ljevice, gospodin Škoro sada je pokušao uvjetovati HDZ-u tko ne smije biti predsjednik Vlade, bez ikakvih argumenata, i to im je bio forte kampanje. Takav pokušaj ponavljanja promašenih teza Mosta pokazuje isključivost i manjak odgovornosti prema zemlji i uspostavljanju stabilne i funkcionalne vlasti. Meni ne bi palo na pamet da uvjetujem drugoj stranci tko im je kandidat za premijera. Građani, kao i članovi HDZ-a dali su nam povjerenje za smjer kojim vodimo Hrvatsku. Razne teze koje slušamo nekoliko godina unatrag baš od političara koji pripadaju Domovinskom pokretu o tome da ovo nije autentični HDZ na ovim izborima doživjele su definitivan poraz.

Zbog čega je SDP prošao tako loše?

Mi smo vodili pozitivnu kampanju orijentiranu na budućnost, za razliku od SDP-a koji se sakrio iza koalicije od čak 10-ak stranaka i fokusirao na destruktivnu retoriku. Naš program Sigurna Hrvatska nudio je jasnu viziju kako očuvati radna mjesta, plaće, mirovine i granice u izazovnim vremenima koja su pred nama. S druge strane, SDP je isprva banaliziralo razmjere pandemije na zdravstvenu sigurnost građana i gospodarske posljedice, a potom je nastojao dezavuirati rad struke i praktički su se odlučili navijati za koronu. Usto, kod jednog dijela neodlučnih birača ulogu su odigrali i dojmovi kod sučeljavanja. Nakon izbora i nakon što smo osigurali potrebnu većinu, pozvao sam na sastanak predstavnike stranaka koje su dobile mandat hrvatskih birača, iz poštovanja i prema njima i prema biračima, kako bismo razgovarali o daljnjim mjerama u borbi protiv COVID-19 te o gospodarskoj stabilnosti Hrvatske, očuvanju radnih mjesta, korištenju izvora financiranja iz EU-a za brži oporavak, Zakonu u obnovi Zagreba i drugim temama važnim za budućnost zemlje. Oporba se nije odazvala, koristeći pritom banalne i neuvjerljive izlike. Šteta da ni nakon izbora, kada je većina već bila definirana i poznata, ne pokazuju želju da budu konstruktivni, a time ni potrebnu odgovornost s obzirom na ozbiljan trenutak u kojem se Hrvatska nalazi.

Kako namjeravate vladati sa samo 76 ruku u Saboru. Gledajući čisto tehnički to bi moglo biti jako teško. Zastupnici koalicije moći će jako rijetko putovati, a ako netko od vaših dobije koronu neće se duže vrijeme moći donositi bilo kakvi zakoni.

Pobjeda HDZ-a je jasna, a parlamentarna većina koju čine dosadašnji partneri je čvrsta i stabilna. Imali smo ranije i većine od 90-ak zastupnika, koje su se pokazale manje kompaktnima radi nelojalnosti partnera, nego primjerice ovakva suradnja koja je već dokazana i pouzdana.

Očekujete li da bi vam mogao priči netko od oporbenih zastupnika?

Ako netko od izabranih zastupnika ima namjeru podržati našu većinu, onda to može učiniti isključivo samoinicijativno, javno i transparentno. Mi smo dobili jasno povjerenje građana i imamo formiranu većinu. Nema nikakvih snubljenja.

Kada bi se mogli nastaviti unutarstranački izbori u HDZ-u?

Na stranačkim tijelima odlučili smo da ćemo zbog epidemiološke situacije, nakon ljeta i nakon konstituiranja Hrvatskog sabora i Vlade, staviti točku oko nastavka provedbe unutarstranačkih izbora na dnevni red stranačkih tijela i procijeniti. Prema novom Statutu unutarstranačke procese trebamo provesti nakon lokalnih izbora.

Gordan Jandroković više neće biti glavni tajnik stranke. Je li bila pogreška to da je ista osoba bila glavni tajnik i predsjednik Sabora zbog čega nije imao dovoljno vremena baviti se strankom?

Nakon pobjede na unutarstranačkim izborima, vodstvo stranke je homogeno i snažno. Središnji odbor podržao je za novog glavnog tajnika Krunu Katičića, koji će biti puno više fokusiran na rad u stranci, a Gordan Jandroković bit će i u idućem sazivu predsjednik Hrvatskog sabora. Želimo još bolje iskoristiti potencijal članstva i uključiti veći broj ljudi u promišljanje o javnim politikama kroz stručne odbore, naše zajednice i zakladu. Sve te napore trebamo pretvoriti u rasadnike ideja za kreativnu i ambicioznu viziju budućeg razvoja Hrvatske i razvoja hrvatskog društva. Poticat ćemo veće uključivanje mladih i žena, što smatramo posebno važnim u idućem mandatu. Osim nužne prilagodbe digitalnom dobu, stranka mora programski i organizacijski biti privlačna mladima i novim generacijama. Usmjerit ćemo se i na jačanje stranačkih organizacija u onim sredinama gdje već nekoliko izbornih ciklusa postižemo nešto slabije rezultate. I ovi parlamentarni izbori pokazuju da smo i u tim područjima već sada ostvarili znatno bolje rezultate nego ranije.

Zagrebački HDZ u očajnom je stanju već skoro 20 godina. Što ćete napraviti da se to promijeni? Hoćete li dopustiti zagrebačkom HDZ-u da sam izabere kandidata za gradonačelnika?

Cilj je bio da na parlamentarnim izborima u 4 zagrebačke izborne jedinice ostvarimo 23 mandata, kao i 2016. godine. Ne samo da smo to u puno zahtjevnijim okolnostima nego 2016. i ostvarili, nego smo i pobijedili u I. izbornoj jedinici gdje HDZ nije pobijedio od 1995. U Zagrebu ćemo ići s najjačim timom na lokalne izbore 2021. i programom koji će ponuditi viziju budućnosti Zagreba te uključiti daljnje aktivnosti koje planiramo za obnovu Zagreba nakon razornog potresa. Što se tiče gradonačelnika Bandića, mislim da ćemo se na lokalnim izborima svi boriti sa svojim kandidatima i programom.

Zbog čega nije donesen Zakon o obnovi Zagreba prije parlamentarnih izbora?

Potres je najteže pogodio sam centar Zagreba u kojem je nastradao velik broj stambenih zgrada, škola, vrtića, bolnica, fakulteta, sakralnih objekata, muzeja i obnova će dugo trajati.

Meni kao predsjedniku Vlade, ali i kao rođenom Zagrepčaninu, prije svega je bilo važno stvoriti zakonski okvir koji će biti jasan i provediv, po svim pravilima i zahtjevima struke. Zato smo odlučili da ćemo prijedlog ovog zakona uputiti na javno savjetovanje koje je trajalo 30 dana i tijekom kojeg smo zaprimili 400-tinjak komentara. To dovoljno govori koliko je Zakon kompleksan. Prijedlog Zakona naći će se uskoro na sjednici nove Vlade.

Pritom, poduzeli smo sve interventne mjere za smještaj sugrađana i popravak hitnih oštećenja. Aplicirali smo za Europski fond solidarnosti, iz kojeg želimo povući otprilike 500 milijuna eura, a za financiranje obnove bolnica i škola sklopili smo i ugovor o zajmu 200 milijuna dolara sa Svjetskom bankom.

Za razliku od niza bukača, koji nisu poduzeli apsolutno ništa za Zagreb, članovi Vlade donirali su plaću za ožujak u akciji Zajedno za Zagreb, a HDZ i brojni HDZ-ovi saborski zastupnici su uplatili dodatnih milijun i sto tisuća kuna.

S jedne strane dio oporbe inzistira na referendumu o uvođenju eura. S druge čini se da Vlada na to gleda kao na samo još jednu eurointegraciju. Koliko je Vlada, osim brojnih pozitivnih stvari koje bi donijelo uvođenje eura, svjesna i gospodarskih rizika koje donosi priključenje eurozoni? I neki ekonomski nobelovci tvrde da, zbog načina na koji je uspostavljena, eurozona više koristi bogatom sjeveru, a generira probleme europskom jugu. A Hrvatska je puni sličnija Portugalu nego Nizozemskoj.

Poseban referendum o priključenju europodručju nije potreban, jer smo o tome odlučili na referendumu o ulasku u EU u siječnju 2012. Prihvaćanje eura je naša obveza temeljem Ugovora o pristupanju u EU kada se za to steknu uvjeti. Stoga smo pripremama Hrvatske za ulazak u europodručje pristupili smo na vrijeme i temeljito. Još u listopadu 2017. donijeli smo Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, koja je pokazala da su koristi uvođenja eura u Hrvatsku veće od troškova i da ne generira probleme. Primjerice, valutni rizik za stanovništvo i poduzeća više ne bi postojao i ne bi imali rizik valutne krize, mjenjački troškovi zamjene kuna u eure bi nestali, imali bi trajnu korist pritiska na smanjenje kamatnih stopa, a poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima bio bi trajan i velik. Od svih država EU izvan europodručja Hrvatska je najmanja po broju stanovnika, ali i najeuriziranija, što su također neki od razloga našeg puta prema europodručju. Stoga ulazak u Europski tečajni mehanizam II (ERM II) početkom srpnja, odnosno ulazak u svojevrsnu čekaonicu prije ulaska u europodručje, izniman je uspjeh, jer pridonosi održavanju kreditnog rejtinga na razini investicijskoga, osnažuje reputaciju Hrvatske na međunarodnim financijskim tržištima te daje perspektivu skorog ulaska u europodručje.

Kako komentirate događaje u Srbiji?

Potrebno je smiriti sukobe između policije i prosvjednika, svako pretjerano korištenje sile je nedopustivo. Političko vodstvo koje je dobilo većinsko povjerenje ima i najveću odgovornost stabilizirati situaciju.

Kakve su europske perspektive Zapadnog Balkana?

Da zemlje jugoistoka Europe imaju čvrstu europsku perspektivu potvrđeno je u Zagrebačkoj deklaraciji usvojenoj na nedavnom Zagrebačkom sastanku na vrhu, koji će ostati trajna politička ostavština hrvatskog predsjedanja za budućnost proširenja EU-a. Države jugoistoka Europe u različitim su fazama puta prema EU. Crna Gora i Srbija već godinama su u pristupnim pregovorima s EU, Sjeverna Makedonija i Albanija te bi pregovore mogle uskoro početi, nakon što je i hrvatsko predsjedništvo pridonijelo promjeni raspoloženja kod pojedinih članica te odluci Vijeća o otvaranju pristupnih pregovora. Želimo pomoći BiH da dobije status kandidata za članstvo. Kosovo je dobilo novu vladu i nadamo se da će to otvoriti prostor za novi reformski zamah. Tijekom hrvatskog predsjedanja dogovorena je i nova metodologija pristupnih pregovora, koja je povoljnija za sve države koje će voditi pregovore. Hrvatska će i dalje biti najsnažniji zagovornik nastavka politike proširenja EU-a, a države jugoistoka Europe moraju nastaviti ispunjavati kriterije i raditi na ekonomskim, pravnim, administrativnim i drugim reformama.

Hoćete li obratiti posebnu pažnju na BiH?

Mi stalno posvećujemo BiH punu pozornost, ona je za nas prijateljska susjedna zemlja. Hrvatska želi da ravnopravnost svih triju konstitutivnih naroda bude u praksi onakva kakva bi trebala biti na temelju Ustava BiH. Hrvati, kao najmalobrojniji, ali ravnopravan konstitutivan narod, trebaju biti legitimno zastupljeni u najvišim institucijama BiH. To bi bilo pravedno i korisno za kvalitetno funkcioniranje čitave BiH i skladne odnose među trima narodima. Naša poruka svim političkim akterima u BiH je da prepoznaju šansu otvaranja europske perspektive te angažirano pristupe provođenju opsežnih reformi. Angažman Hrvatske je dobronamjeran i prijateljski prema BiH jer ne želimo da se dogodi povijesna nepravda da BiH bude zadnji vagon u vlaku zemalja jugoistoka Europe prema članstvu u EU. Brojnim projektima kojima podupiremo hrvatski narod u BiH pomažemo i gospodarski razvoj cijele BiH.