Dobivanjem rekordnih europskih sredstava na najbolji način zaokružujemo naš prvi mandat!
(VIDEO) Andrej Plenković na posljednjoj sjednici Vlade u ovom mandatu: RH nije slučajno dobila više od 22 mlrd eura za gospodarski oporavak, to je plod snažne argumentacije! U 4 godine zadržali smo političku stabilnost, prebrodili mnoge krize - od Agrokora preko 3. maja i Petrokemije do korone. Nastavljamo raditi na dobrobit Hrvatske koju ćemo u idućem mandatu, vjerujem, uvesti u Schengen i eurozonu. Uvjeren sam da ćemo ispuniti i dva velika predizborna obećanja - rast prosječne plaće na 7.600 kuna i stvaranje 100.000 novih radnih mjesta.
Na posljednjoj sjednici Vlade u ovom mandatu, predsjednik Plenković predstavio je Izvješće o radu Vlade i o preuzetim i nepodmirenim obvezama, odnosno o aktivnostima svih resora u provedbi Programa Vlade od listopada 2016. do srpnja 2020. godine.
- Dokument ostaje kao trag rada svih resora u ovoj Vladi u protekle četiri godine. Na tome vam zaista zahvaljujem.
Važan dan za Hrvatsku
Zahvalio je svim aktualnim članicama i članovima Vlade na doprinosu, kao i onima koji su to bili od 2016. u različitim trenucima.
Posebno je zahvalio onima koji će nakon današnje sjednice sutra prijeći s druge strane Markova trga, u Hrvatski sabor, te izrazio uvjerenje da će se dobra suradnja nastaviti. Istaknuo je da je današnji dan prilično važan za Hrvatsku.
- Gotovo da je to lijepa koincidencija da su ovi pregovori na Europskom vijeću potrajali do pretposljednjeg dana mandata ove Vlade. Činjenica da smo nakon nekoliko dana postigli dogovor o Višegodišnjem financijskom okviru i o Instrumentu „EU iduće generacije“ veliki je uspjeh za sve članice Unije i za sve lidere koji su zaista teško, tvrdo i komplicirano pregovarali nekoliko dana. No, kada gledamo rezultate, oni su u biti izvrsni.
Na raspolaganju 22 milijarde eura
U Bruxellesu su, pojasnio je Plenković, dogovorena dva okvira. Jedan je sedmogodišnji proračun sa 1.074 milijarde eura, a drugi, Instrument EU iduće generacije, sa 750 milijardi eura, od čega su 390 milijardi bespovratna sredstva, a 360 zajmovi.
- Za Europu je to dobro. To je važan signal svim našim građanima, svim članicama, poslovnom svijetu, ulagačima, financijskim tržištima, ali i globalno - rekao je predsjednik Plenković naglasivši da je način na koji EU zajedno reagira na gospodarsku krizu izazvanu pandemijom COVID-a 19 robustan, velik, snažan i primjeren.
Podsjetio je da je za Hrvatsku cilj bio dobiti oko 20 milijardi eura u idućih četiri odnosno sedam godina, dok je malo ambiciozniji cilj bio otprilike duplo u odnosu na 10.7 milijardi koje je imala na raspolaganju u aktualnom sedmogodišnjem financijskom okviru.
- Mi smo na kraju došli do više od 22 milijarde na raspolaganju Hrvatskoj u idućih sedam godina.
Od toga je 12.68 milijardi za Višegodišnji financijski okvir, od čega oko 7,5 milijardi na kohezijsku politiku, 2 milijarde na ruralni razvoj, i više od 2.5 milijarde na izravna plaćanja i niz ostalih politika.
EU iduće generacije - 72% bespovratnih sredstava
Kada je riječ o Instrumentu „EU iduće generacije“, za Hrvatsku je ukupno planirano 9.39 milijarde eura. Na plan za oporavak i otpornost Hrvatskoj će pripasti 8.3 milijarde eura, od čega 5.94 milijarde eura bespovratnih sredstava, što je 72 posto, i 2.35 milijardi eura u zajmovima, što je 28 posto.
- Kad se to sve skupa zbroji mi dolazimo na fascinantan iznos od preko 22 milijarde eura na raspolaganju u idućih nekoliko godina - kazao je Plenković i dodao da to u kunama iznosi više od 166 milijardi kuna, što je pak više od jednog godišnjeg državnog proračuna RH.
- Na taj smo način, na samome početku našega drugog mandata, osigurali snažnu polugu za ulaganja, oporavak i rješavanje svih onih pitanja koja su ne dnevnom redu - poručio je kazavši da će sredstva koristiti na ravnomjerni regionalni razvoj, ruralni razvoj, poljoprivredu, ribarstvo promet, okoliš, digitalizaciju, znanost, istraživanje i razboj, jačanje konkurentnosti gospodarstva i drugih sektora.
Kroz novi instrument za oporavak i otpornost, rekao je predsjednik Vlade i HDZ-a, bit će mogućnosti za financiranje likvidnosti malih i srednjih poduzeća, za nastavak mjera za očuvanje radnih mjesta, za održivi razvoj, digitalne projekte, širokopojasni Internet i niz drugih aspekata.
Prave koristi članstva tek će se osjetiti
Suprotno inicijalnom planu, prije pandemije, kada se razgovaralo o VFO-u, pri čemu se nacionalno sufinanciranje trebalo povećati s 15 na 25 posto, taj je iznos vraćen na 15 posto, čime je također Hrvatska u plusu.
Hrvatska je, dodao je predsjednik Plenković, ostvarila još jedan cilj, a to je da se europska sredstva mogu koristiti uz formulu N+3, a ne N+2 kao što je bilo planirano, što omogućuje kvalitetnu i učinkovitu apsorpciju sredstava.
- Jasno smo artikulirali realnosti Hrvatske, naše specifičnosti i naše potrebe.
Budući da se Hrvatsku često uspoređuje s drugim državama srednje i istočne Europe, premijer Plenković kazao je da je Hrvatska jedina ušla u Europsku uniju 1. srpnja 2013., devet godina kasnije nego osam država srednje i istočne Europe te šest godina kasnije nego Bugarska i Rumunjska.
Poručio je da je to ogromna razlika te stoga često i sam govori da će Hrvatska prvo pravo podvlačenje crte o koristima članstva u Europskoj uniji imati na kraju ove nove višegodišnje financijske perspektive, odnosno 2028. godine.
- Tada ćemo vidjeti koliko se Hrvatska promijenila, transformirala i poboljšala, koliko je kvaliteta života naših građana bolja i koliko je zemlja naprednija i bolje uređena.
Ovakav golemi paket jamči brzi oporavak
Predsjednik Plenković kazao je da je Hrvatska u konačni dokument pregovaračke kutije ubacila ono što joj je bilo vrlo bitno. U članak 65 ubačen je paragraf koji se ne odnosi ni na koju drugu državu, osim na Hrvatsku, a to je 400 milijuna eura posebno izdvojenih samo za Hrvatsku.
Povrh toga, sinoć, u zadnjoj noći pregovora, Hrvatska je dobila dodatnih 100 milijuna eura za ruralni razvoj za one krajeve Hrvatske u kojima je ključno pitanje demografske revitalizacije.
- Ovakav, zaista ogroman, financijski paket kojeg smo danas donijeli u Hrvatsku omogućuje nam, uz sve ono što ćemo raditi na nacionalnoj razini, da naš gospodarski oporavak bude brz i da ga ljudi što brže osjete.
Teško da je kraj mandata mogao biti bolji
Nakon parlamentarnih izbora koji su održani 5. srpnja, na europskom je planu Hrvatska već imala dva ključna trenutka. Prvi je bio ulazak u Europski tečajni mehanizam II, a drugi je postignuti dogovor prema kojem su Hrvatskoj na raspolaganju 22 milijarde eura.
- Na ovaj smo način zaokružili naš mandat i teško da smo mogli bolje. Da smo sami planirali ovaj trenutak kada će se to dogoditi, vjerojatno ne bismo bili uspjeli. Ovo nije samo plod pregovora ovoga produženog vikenda, nego je to plod našega rada. Ovo je najbolji primjer tog novog, modernog suverenizma. Ovakav dan kao što je ovaj znači kapitalizirati snagu države sa svojim utjecajem i položajem u međunarodnoj zajednici, a osobito u Europskoj uniji.
Pritom je zahvalio svim članicama i članovima Vlade, ali i svim ranijim hrvatskim vladama koje su dale doprinos da se ostvari strateški cilj ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Europski orijentirana Vlada - ZA interese države, naroda i građana!
- Ta etapa bila je važna. Nije bilo jednostavno i nije bilo lagano, ali smo završetkom pregovora i potpisivanjem Ugovora o pristupanju 2011., referendumom o članstvu 2012. i članstvom 2013. sigurno zacementirali novi međunarodni položaj Hrvatske više nego bilo kojim drugim članstvom u bilo kojoj drugoj organizaciji - istaknuo je dodavši da je njegova Vlada prije svega tu radi interesa hrvatske države, hrvatskoga naroda i hrvatskih građana, ali i Vlada koja razumije europske vrijednosti i europski projekt i europski je orijentirana u svim aspektima.
- Na tragu te politike ćemo razvijati Hrvatsku i hrvatsko društvo, i to društvo koje je tolerantno i uključivo i gdje, nakon ovako uvjerljive pobjede, nastavljamo suradnju s našim partnerskim strankama, nastavljamo suradnju s nacionalnim manjinama. To radimo jer smatramo da je to dobro i zdravo za hrvatsko društvo - dodao je na kraju zaključivši zadnju sjednicu Vlade u ovom mandatu.