Hrvatskoj na raspolaganju 22 milijarde eura europskih sredstava kao snažna i dodatna poluga za gospodarski razvoj!
(VIDEO) Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković predstavio je danas zastupnicama i zastupnicima u Hrvatskome saboru Izvješće o izvanrednom Europskom vijeću održanom u Bruxellesu od 17. do 21. srpnja te Izvješće o šestomjesečnom hrvatskom predsjedanju Vijećem Europske unije. „Hrvatskim građanima i gospodarstvu osigurali smo - kroz novi europski proračun i instrument za gospodarski oporavak - snažnu polugu gospodarskog razvoja. Snažna država koja štiti svoje nacionalne interese, koja potencira svoju snagu na dobrobit svojih građana, svog gospodarstva, kapitalizirajući svoj međunarodni položaj, a osobito članstvo u Europskoj uniji, sukus je naše politike!“
Govor predsjednika Vlade možete pogledati u cijelosti, a u nastavku i pročitati:
„Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane zastupnice i zastupnici,
zadovoljstvo mi je što danas imamo prigodu na dnevnom redu Hrvatskoga sabora imati dva važna izvješća. Prvo o održanom Europskom vijeću, koje je bilo prije nekoliko dana, te o šestomjesečnom hrvatskom predsjedanju Vijećem Europske unije.
O prvom mogu reći da je najvažnije da smo izborili veliki, značajan paket financijske potpore i iz Višegodišnjeg financijskog okvira i iz plana za oporavak Europe ili Instrumenta EU sljedeće generacije.
Naše Izvješće o izvanrednog zasjedanju ovog Europskog vijeća treba staviti u kontekst procesa koji traje nekoliko godina, pregovora koji su krenuli još u svibnju 2018. godine, kada je izašao prvi prijedlog Europske komisije o novom Višegodišnjem financijskom okviru, o kojem se raspravljalo zadnjih nekoliko semestara.
Treba ga staviti i u kontekst nastojanja članica Europske unije i njenih institucija da se iznađe snažni odgovor na krizu i na društveno ekonomske posljedice koje su nastale uslijed pandemije Covida-19 te radi jačanja otpornosti država članica.
Moram reći da nikada dosad Vlada nije uputila u Hrvatski sabor izvješće koje je imalo ovako veliku financijsku težinu i tako dalekosežno značenje za naš gospodarski razvoj i našu socijalnu koheziju, za napredak Hrvatske i napredak cijeloga europskoga projekta odnosno Europske unije.
Riječ je o bilijun i 824 milijarde eura.
Od tog iznosa Hrvatskoj će biti na raspolaganju preko 22 milijarde eura to jest 165 milijardi kuna, u iduće četiri odnosno idućih sedam godina.
Za svaki uloženi euro Hrvatska dobiva 4,5 eura iz proračuna EU
To je dvostruko više nego što smo imali na raspolaganju u Višegodišnjem financijskom okviru u razdoblju koje je iza nas, dakle 2014. - 2020., te predstavlja jedan od najvećih iznosa po stanovniku i intenziteta pomoći koje su države članice izborile tijekom ovih pregovora.
Riječ je o iznosu koji osigurava da za svaki uloženi euro dobijemo više od 4,5 eura iz proračuna Europske unije.
Izvješće prikazuje tijek jednog od najdužih sastanaka u povijesti Europskog vijeća i Unije.
Podatak da smo krenuli u petak 17. srpnja u 10 sati ujutro, a završili u zoru 21. srpnja u 05:30, dovoljno govori o njegovoj složenosti, težini i izvanrednosti za sve članice, imajući na umu očekivanja naših javnosti, naših građana, našeg gospodarstva, financijskih tržišta drugih dijelova svijeta koji su pažljivo promatrali kako će Unija dati jedinstveni odgovor na krizu bez presedana.
Imajmo na umu i da je ovo bio naš prvi susret u fizičkom smislu nakon sastanka u veljači ove godine, a potom zbog pandemije Covida-19 više nije bilo fizičkih sastanaka, što mi kao bivša predsjedajuća Vijećem Europske unije jako dobro, mogu reći nažalost, znamo.
Mi smo javnosti već uglavnom predstavili detalje, iznos i strukturu sredstava koje je Hrvatska dobila, no dopustite mi da ponovim ono najvažnije.
Usvojeni financijski „paket“ temelji se na dva strateški osmišljena i povezana stupa:
Prvi je je Višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2021. do 2027. godine; a drugi je Plan za oporavak pod nazivom „EU za sljedeće generacije“.
Ovaj pristup trebao bi osigurati financiranje kroz redovni proračun Unije - uključujući tradicionalne politike, poput kohezijske i poljoprivredne politike - te osigurati gospodarski oporavak od posljedica pandemije Covida‑19, jačati otpornost, generirati rast i poticati ulaganja, uz ostvarivanje klimatskih ciljeva i ciljeva digitalizacije.
A to će uključivati i korištenje dodatnih sredstava koja bi Unija pribavila na financijskim tržištima pod vrlo povoljnim uvjetima.
Proračun EU 1.074 milijarde eura, EU za sljedeće generacije 750 milijardi eura
Usvojeni Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. - 2027. iznosi 1.074 milijarde eura, dok su sredstva „EU za sljedeće generacije“ 750 milijardi eura, od čega je 390 milijardi eura namijenjeno za sredstva bespovratne pomoći, a 360 milijardi eura za zajmove.
„EU za sljedeće generacije“ strukturiran je kroz tri stupa:
Prvi stup je potpora državama članicama za investicije i reforme, prije svega kroz Mehanizam za oporavak i otpornost.
Taj stup čine: pomoć za oporavak za koheziju; potpora zelenom prelasku na klimatski neutralno gospodarstvo kroz ojačani Mehanizam za pravednu tranziciju, i ojačani Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj.
Drugi stup usmjeren je na pokretanje gospodarstva Unije, poticanjem privatnih ulaganja kroz ojačani instrument InvestEU, koji uključuje i mjere poticanja strateških ulaganja.
Treći stup predstavlja odgovor na naučene lekcije iz krize i suočavanje s europskim strateškim izazovima kroz ojačani Mehanizam za civilnu zaštitu te ojačani program Obzor Europa koji bi uključivao financiranje vitalnih istraživanja zdravlja, otpornosti i zelene i digitalne tranzicije.
Za Mehanizam za oporavak i otpornost osigurano je 672,5 milijardi eura, od čega su bespovratna sredstva 312,5 milijardi eura, a zajmovi 360 milijardi eura.
Od ukupnog iznosa bespovratnih sredstava, 70% mora biti odobreno državama članicama u vremenu od početka 2021. pa do kraja 2022. godine.
Ostalih 30% bit će odobreno do kraja 2023.
Maksimalan iznos zajmova za svaku od država članica u pravilu neće biti veći od 6,8% njezinog bruto nacionalnog dohotka.
U europskom proračunu uvažene specifičnosti Hrvatske
Koji je bio naš pristup?
Mi smo prije svega željeli dogovor jer smo smatrali da je politička odgovornost čelnika Unije u ovom trenutku prevažna da bismo odgodili ono što je važno za jasno planiranje i gospodarski oporavak u sljedećim godinama.
Mi smo, isto tako, inzistirali da ostale članice Unije uvaže specifičnosti Hrvatske. I upravo te specifičnosti koje smo dobro argumentirali reflektiraju se u paketu kojeg smo i donijeli u Hrvatsku prije nekoliko dana.
Glavni argument je naravno da je Hrvatska jedina članica Unije koja je dosad imala na raspolaganju samo jednu cijelu sedmogodišnju financijsku perspektivu. I mi smo u tom pogledu ostvarili nekoliko ciljeva na kojima smo radili mjesecima.
Prvo, da zadržimo stopu nacionalnog sufinanciranja kohezije i ruralnog razvoja na 15%, a ne na 25% kako je bilo inicijalno predlagano. I to smo uspjeli.
Ujedno, zalagali smo se za zadržavanje pravila o automatskom opozivu sredstava kohezije tri godine nakon njihova doznačavanja - takozvano pravilo N+3. Inicijalna ideja je bila da bude N+2. Nama u ovoj fazi još uvijek odgovara N+3. I to smo uspjeli.
Navedenim je pravilom omogućen našim korisnicima duži, trogodišnji period za korištenje europskih sredstava i time smo smanjili rizik gubitka i vraćanja tih sredstava u europsku blagajnu.
Mi smo, naravno, podržali u Planu za oporavak njegovu visinu i omjer bespovratnih sredstava i zajmova.
Naročito smo inzistirali da se Plan za gospodarski oporavak veže s Europskim semestrom, budući da je Europski semestar okvir naše gospodarske politike, kroz njega idu i nacionalni programi reformi, program konvergencije, sve ono što inače radimo u kontekstu našega članstva u Europskoj uniji.
Za Hrvatsku i dodatna nacionalna omotnica od 500 milijuna eura
Što smo mi dodatno i konkretno dobili? Kroz sedmogodišnji proračun imamo 12,7 milijardi eura.
Tri omotnice: 7,5 milijardi eura za koheziju; 2,5 milijardi eura za izravna plaćanja u poljoprivredi; 2 milijarde eura za ruralni razvoj.
Tome treba pridodati sredstva iz različitih programa i instrumenata Europske unije: za ribarstvo 270 milijuna eura, za unutarnju sigurnost i migracije 250 milijuna eura, tu su još sredstva i za pravednu zelenu tranziciju, istraživanje, zdravstvo, obrazovanje, prometnu i digitalnu infrastrukturu.
Posebno smo zadovoljni što smo povrh svega ovoga po ovim temeljnim kriterijima izborili i dodatnu „nacionalnu omotnicu“, koja nam ukupno iznosi 500 milijuna eura. Dakle, 500 milijuna eura isključivo na temelju pregovora koji su se odvijali povrh onoga što smo generalno tražili kako da arhitektura VFO-a i EU sljedeće generacije izgleda.
Od toga 400 milijuna eura za koheziju - za slabije razvijene regije. Postoji jedan paragraf u ovim zaključcima koji se odnosi samo na Hrvatsku, niti na jednu drugu članicu Europske unije.
Mi smo se već u veljači, uoči onog zadnjeg sastanka, izborili za 300, a sad smo to povećali još za 100 milijuna eura, dakle sve skupa 400.
To vam je otprilike jedan Pelješki most, samo da shvatimo što je bio ključ tih sredstava i pregovora.
Rezultat tih intenzivnih pregovora i argumentacije je da smo prikazali koliko je Hrvatskoj Covid-19 utjecao i na turizam i na druge gospodarske grane i područja i zbog toga smo uspjeli argumentirati potrebe koje su povrh onoga što bi Hrvatskoj eventualno pripalo.
Jedan od argumenata bio je i strašan potres u Zagrebu, koji je kao gospodarsko središte pretrpio velike štete 22. ožujka, o čemu smo govorili jučer.
Posebno smo naglasili našu specifičnu ekonomsku i demografsku situaciju u osam hrvatskih županija. To su one županije koje će praktički činiti Panonsku Hrvatsku (u novoj NUTS-2 podjeli statističkih regija u Hrvatskoj od 2021.). To su Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija. Pa smo uz ovih 400 milijuna još inzistirali i dobili 100 milijuna eura za potporu ruralnom razvoju zbog „posebnih strukturnih izazova u poljoprivrednom sektoru“.
Tu smo argumentirali ta sredstva našom željom za smanjivanjem negativnih demografskih trendova i za zadržavanje mladih na ruralnim područjima i u poljoprivrednom sektoru.
Unutar paketa „EU za sljedeće generacije“ za Hrvatsku 9,4 milijarde eura
Unutar paketa „EU za sljedeće generacije“, Hrvatska može računati na oko 9,4 milijardi eura.
Od tog iznosa, kroz Mehanizam za oporavak i otpornost Hrvatska bi mogla dobiti 8,3 milijardi eura, od čega bespovratnih sredstava preko 5,9 milijardi eura, a zajmova 2,3 milijardi eura.
Kada govorimo o tim zajmovima, bitno je razumjeti da će kamatna stopa biti najbolja koju možete imati na zemaljskoj kugli, jer je to plod prvorazrednog kreditnog rejtinga Europske unije.
Riječ je o otplatama koje će početi oko 2026. godine i nastaviti se sve do 2058. godine.
Kada govorimo o Mehanizmu za oporavak i otpornost važno je naglasiti da ovdje nema nacionalnog sufinanciranja, nema onih 15 posto. To je još jedan detalj koji je jako bitan u cijelom ovom novom instrumentu.
Povrh toga, mi smo uspjeli osigurati i predujam u iznosu od 10% bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost koji će se isplatiti u 2021. godini.
To konkretno znači više stotina milijuna eura tijekom 2021. godine. Riječ je o iznosu koji bi mogao doći skoro do 600 milijuna eura.
Time ćemo rasteretiti državni proračun, a to je važno zbog naše makroekonomske stabilnosti, posebno u svjetlu nedavnog ulaska Hrvatske u Europski tečajni mehanizam II, kroz koji nas vodi put do pristupanja europodručju, vjerujem da do kraja mandata ovog saziva Hrvatskog sabora i Vlade.
Za korištenje sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, što je bitno u operacionalizaciji, mi ćemo, kao i sve druge članice, trebati izraditi Nacionalni plan oporavka,. Dakle, imamo Europski semestar, posebne preporuke za svaku od država članica, Nacionalni program reformi, a imat ćemo još i Nacionalni plan oporavka koji je već također naveden u programu Vlade koji smo predstavili prošlog tjedna.
Cilj je jačanje potencijala za rast gospodarstava, stvaranje novih radnih mjesta te jačanje ekonomske i socijalne otpornosti, uključujući i zdravstveni sektor.
Dodatno, nacionalni planovi moraju biti usklađeni i s ciljevima digitalne i zelene tranzicije Europske unije.
Glavnu ulogu u odobravanju nacionalnih planova oporavka imat će Komisija i Vijeće, i to u propisanim rokovima.
Pozitivna ocjena za isplatu sredstava bit će vezana za odgovarajuće ispunjavanje relevantnih kriterija i ciljeva.
Nacionalni plan oporavka do kraja godine
Nacionalni plan izradit ćemo do kraja godine i predstaviti ga ovdje u Hrvatskom saboru jer je bitan za apsorpciju ovih sredstava.
Mi ćemo sutra na Vladi donijeti odluku u novoj, posebnoj koordinaciji koja će se baviti samo ovim, a osobno ću predsjedavati tim tijelom, imamo maksimalno angažirani pristup temi.
Pričat ću kakvi su bili pregovori, da dobijete malo osjećaj i uvid, iako se u Izvješću nastojalo elaborirati što se u biti događalo.
Bilo je nekoliko država članica koje nazivamo štedljivima, njih pet, koje i inače, pogotovo nakon odlaska ujedinjene Kraljevine, žele smanjivati svoje uplate u zajednički proračun. One su bile najveći kočničari za postizanje dogovora.
Bilo je puno članica poput Hrvatske, takozvanih zemalja kohezije ili neto korisnica proračuna, koje su željele da se uz VFO napravi jak, dodatni instrument u ovakvoj krizi bez presedana.
Dvije najveće i najutjecajnije članice imale su pristup pun razumijevanja trenutka i odgovornosti na način da su pomagale da se dođe do cilja i da doslovno na svoja leđa preuzmu najveći teret. Važno je da razumijemo taj trenutak Europskog vijeća, kod njih nije bilo dileme. Oni razumiju svoju ulogu i značaj snažnog odgovora na krize u ovakvom trenutku.
Bio je tu i element vladavine prava, ne one u klasičnom smislu, kako stoji u temeljnim ugovorima, nego vladavine prava u kontekstu povlačenja sredstava iz europskoga proračuna, kao svojevrsne poveznice, a i tu još od 2018. godine postoji uredba koja će to temeljito regulirati.
Hrvatska je bez ikakvih rezervi podržala načelo vladavine prava kao element koji treba biti dio paketa.
Bilo je tu i pitanja o upravljanju instrumentom „EU iduće generacije“ gdje smo pronašli rješenje na način da se izbjegne bilo kakvo nacionalno blokiranje Nacionalnog programa oporavka neke članice od strane neke druge članice, to ne bi bilo dobro.
Zadaću projekcija, verifikacija, propitkivanja mora raditi Europska komisija sa svojim službama i administrativnim kapacitetima koji mogu ući u detalje svakog od ovih instrumenata.
Snažna država koja štiti nacionalne interese, kapitalizira međunarodni položaj i članstvo u EU
Mi smo se založili za to da lideri budu na visini odgovornosti. Nismo željeli završiti još jedno Europsko vijeće bez dogovora, pogotovo prvo fizičko nakon pet mjeseci ne sastajanja. Tu poruku smo snažno upućivali, utjecali smo na postizanje tog rješenja, sa dva gledišta, da smo zadovoljni globalnim aspektom VFO-a i plana gospodarskog oporavka, a da možemo iskazati zadovoljstvo da smo Hrvatskoj i hrvatskim građanima i gospodarstvu osigurali u sljedeće četiri, odnosno sedam godina snažnu polugu gospodarskog razvoja.
To je poruka koju sam govorio posljednjih nekoliko mjeseci, za koju vidim da neki ovdje nisu razumjeli iz ovih prethodnih rasprava o modernom suverenizmu. Ovo je to, vi koji se smijete.
Snažna država koja štiti svoje nacionalne interese, koja potencira svoju snagu na dobrobit svojih građana, svog gospodarstva, kapitalizirajući svoj međunarodni položaj, a osobito članstvo u Europskoj uniji. To je bit, sukus ove politike.
Što je najvažnije, to su hrvatski građani vidjeli, oni to razumiju i prepoznaju, bolje nego oni koji su propustili te teme prije 30 godina.
Što se tiče drugog djela o predsjedanju Vijećem Europske unije, o tome će govoriti ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, samo ću reći da smo u ovim okolnostima napravili sve što smo mogli, a da je meni osobno žao što zbog neodržavanja niza susreta ovih proteklih 6 mjeseci, od siječnja pa do kraja lipnja, nismo na jedan jedinstveni način koji se događa svakih 15-ak godina, našim sugrađanima približili što je to današnja Europska unija.
Da smo imali tu vidljivost, bilo bi jako dobro, ali pričekat ćemo neke druge trenutke, no unatoč tome mogu reći da sam zadovoljan i što je najvažnije, naši kolege su s okolnostima bez presedana, jer u 70 godina Unije nitko nije imao ovakvu situaciju, izrazito zadovoljni kako se Hrvatska snašla i odgovorila na izazove“.