Hrvatska mora graditi društvo na temeljima pravednosti i tolerancije

Tomo Medved za Glas Slavonije uoči komemoracije u Gruborima: Odati počast civilnim žrtvama, kao što je svakog dana odajemo hrvatskim braniteljima, politika je naše Vlade. Ponosno smo proslavili Oluju, iz Knina pozvali da zajedno uspostavljamo povjerenje i bolju budućnost na temeljima dr. Tuđmana, na njegovoj ideji o pobjedniku koji treba praštati - što ničim ne umanjuje časnu pobjedu i neupitnu opravdanost Oluje. Pronalazak osoba nestalih u Domovinskom ratu ostaje prioritet i nakon što smo u prošlom mandatu istražili 175 lokacija i ekshumirali posmrtne ostatke 122 žrtve. 

Intervju koji je s potpredsjednikom Vlade RH, ministrom hrvatskih branitelja & zamjenikom predsjednika HDZ-a napravio kolega Tomislav Prusina prenosimo u cijelosti:

Ministar ste hrvatskih branitelja i u ovom novom mandatu. Što vam je prioritet u idućem razdoblju?

Prioritet Ministarstva hrvatskih branitelja svakako je pronalazak osoba nestalih u Domovinskom ratu. Uoči Međunarodnog dana nestalih osoba, koji se obilježava 30. kolovoza, posebno naglašavamo ovo najvažnije humanitarno pitanje iz Domovinskog rata. Zakon o osobama nestalima u Domovinskom ratu donijeli smo 2019. godine, i njime smo prvi put normativno uredili nadležnosti u kompleksnom procesu pronalaska nestalih osoba. Imamo odličnu suradnju i komunikaciju s predstavnicima udruga članova obitelji nestalih i zajednički radimo na svim aktivnostima. Na području aktivnosti traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu u prošlom mandatu istražili smo 175 lokacija, pri čemu su ekshumirani posmrtni ostaci 122 osobe. 

Ispostave koje smo otvorili u Vukovaru i Splitu uvelike su olakšale razmjenu informacija te komunikaciju između Ministarstva i članova obitelji nestalih osoba. Unaprijedili smo međunarodnu suradnju i ulažemo u dodatno unaprjeđenje hrvatskog modela traganja te u najnovija tehnološka dostignuća, osobito na području najsuvremenije forenzičke metodologije. Ono što bi zasigurno ubrzalo ovaj proces svakako su informacije iz Republike Srbije koje godinama zahtijevamo, posebice o premještanju posmrtnih ostataka na području Vukovara. A od napora da saznamo istinu i da obitelji nestalih nakon gotovo 30 godina dostojno pokopaju svoje najmilije, nećemo odustati. Otkrivanje istine o sudbinama nestalih naša je najveća obveza prema njihovoj žrtvi i prema članovima njihovih obitelji.

Osim traganja za nestalima, što će još biti prioriteti Vašeg novog četverogodišnjeg ministarskog mandata?

Zakon o civilnim stradalnicima Domovinskog rata uskoro će krenuti u proceduru. On je trebao biti donesen u prošlom mandatu, međutim, zbog situacije s epidemijom proces se usporio, ali za zakon su osigurana sredstva. Na ovom zakonu radilo se u suradnji i partnerstvu s predstavnicima civilnih stradalnika, udrugama i pojedincima, i on je dug države prema nevinim civilnim žrtvama i njihovim obiteljima. 

Također, u mandatu koji je pred nama donijet ćemo izmjene Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Ovaj zakon donijeli smo na početku prošlog mandata te smo ovih godina pratili i analizirali njegovu provedbu i primjenu. Kako bismo hrvatskim braniteljima olakšali i ubrzali procese koji se kroz Zakon provode, odlučili smo se za izmjene nakon provedenih analiza koje će dodatno ojačati provedbu mjera i aktivnosti. Posebice se to odnosi na prethodnu stručnu procjenu u vrijeme koronakrize s kojom trenutačno živimo i ograničenja pristupu liječničkim ustanovama. Dodatnu pozornost posvetit ćemo i zdravlju hrvatskih branitelja, odnosno prevenciji onih bolesti koje su najčešće u našoj populaciji. 

Očekujemo i dovršetak gradnje veteranskih centara te ojačanje programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja i nove mjera kojima se potiče proizvodnja, razvoj poslovanja te plasman proizvoda hrvatskih branitelja koji djeluju u zadrugama i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Nastavljamo predano raditi za dobrobit hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji u godinama koje su pred nama, i ostat ćemo ustrajni zagovornici zaštite dostojanstva hrvatskih branitelja, očuvanja kulture sjećanja i primjerenog odnosa društva prema Domovinskom ratu.

Ovogodišnja, 25. obljetnica Oluje, održana u Kninu, ocijenjena je povijesnom zbog činjenice da joj je prvi put nazočio i jedan službeni predstavnik srpske manjine u Hrvatskoj, ali i zbog poruka koje je iz kraljevskog grada uputio cijeli državni vrh. Kako Vi komentirate sve što se tamo događalo i što se moglo čuti i vidjeti?

Drago mi je da su ove godine na proslavi vojno-redarstvene operacije Oluja nazočili svi članovi Vlade. Učinili smo znatan iskorak te su iz Knina poslane jedinstvene poruke i poziv svima u Hrvatskoj da zajedno, na temeljima naše prošlosti, nastavimo graditi bolju budućnost. Proslavili smo našu pobjedu ponosno i dostojanstveno, poslali smo poruku zajedništva i nastavljamo graditi našu državu na temeljima koje je postavio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, i na njegovoj ideji ponašanja pobjednika koji treba praštati, što ne umanjuje našu časnu pobjedu u Domovinskom ratu i neupitnu opravdanost vojno-redarstvene operacije Oluja.

Kako su braniteljske udruge prihvatile činjenicu da je i predstavnik srpske manjine bio dio službenog protokola na obilježavanju Oluje te kako su reagirali na pomirljive poruke državnog vrha?

Povratne informacije koje sam dobio od hrvatskih branitelja i udruga iz Domovinskog rata većinom su pozitivne i hrvatski branitelji podupiru ovakav stav države koju su oni stvorili.

Vi odlazite u Grubore odati počast civilnim žrtvama, što je još jedan iskorak u uspostavi povjerenja u Hrvatskoj. Kako to komentirate?

Odati počast civilnim žrtvama, kao što to gotovo svakodnevno činimo i odajemo počast hrvatskim braniteljima u kontinuitetu, politika je Vlade, a tako ćemo i nastaviti. Hrvatska mora graditi društvo na temeljima pravednosti i tolerancije, a svaka gesta koju činimo u zadnje vrijeme pridonosi uspostavi povjerenja.

Sada se samo od sebe nameće i pitanje hoće li predstavnici Srba 18. studenoga biti i u Koloni sjećanja u Vukovaru. Očekujete li Vi da će se to dogoditi, i kakvu reakciju braniteljskih, ali i svih drugih udruga stradalnika Domovinskog rata očekujete?

Vjerujem kako ćemo se svi zajedno ove godine pokloniti žrtvama i u Vukovaru i u Škabrnji, i dostojanstveno obilježiti 18. studenog, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Kao što je javnost već upoznata, prošle godine smo ovaj, jedan od najvažnijih datuma naše novije povijesti, datum tragedije hrvatskog naroda, proglasili Danom sjećanja i neradnim danom da bismo svi zajedno mogli odati počast stradalima. Hrvatski branitelji itekako znaju što znači žrtva, da žrtve zaslužuju pijetet, i da se pred žrtvom Vukovara svatko treba pokloniti.

Pomirljive poruke iz Knina bile su upućene i Srbiji, no, s obzirom na reakcije službenog Beograda, čini se da oni ipak nisu spremni ni četvrt stoljeća poslije prihvatiti činjenice. Vjerujete li da je to ipak samo predstava za njihovu javnost, a da će u stvarnosti postupno dolaziti do otopljavanja tih odnosa?

Poruke iz Srbije unutarnje je pitanje njihove politike i, prije svega, pitanje s kojim se oni kao društvo trebaju suočiti te realno sagledati povijesne činjenice i svoje pogrešne politike iz prošlosti. Zbog svih nestalih hrvatskih branitelja i civila, i dalje želim vjerovati da se preokret u politici službenog Beograda može dogoditi, jer je on itekako potreban da bi se priznali zločini, i kako bi nam se dostavili podaci o osobama nestalima u Domovinskom rat. U tom kontekstu očekujem i nadam se suradnji. Ponovno ću istaknuti i pozvati ih da im Republika Hrvatska bude primjer kako se suočiti s izazovima, a ne stvarati nove razdore.

Jedan ste od ključnih ljudi premijera Andreja Plenkovića bili i na HDZ-ovim unutarstranačkim izborima, i na parlamentarnim izborima, gdje ste s osvojenih gotovo 20.000 preferencijalnih glasova učvrstili taj svoj status. Jeste li Vi inzistirali, i zašto, da Ministarstvo branitelja i dalje ostane samostalno, iako se govorilo da bi ga se moglo spojiti s nekim drugim ministarstvom?

Predsjednik Vlade Andrej Plenković odlučivao je o podjeli resora te je, nakon analiza kojima se intenzivno pristupilo i sagledalo nadležnosti svih resora te njihove funkcionalne povezanosti, donio odluku da Ministarstvo hrvatskih branitelja ostaje samostalno tijelo, jer ima vrlo važne prioritete o kojima sam ranije govorio. Od samog početka mandata Vlada je ostvarila izvrsnu suradnju s hrvatskim braniteljima i predstavnicima udruga iz Domovinskog rata, a uspostavili smo i dostojanstven odnos institucija prema ovoj populaciji. Daljnja kvalitetna skrb koju će hrvatski branitelji i stradalnici Domovinskog rata imati kroz Ministarstvo hrvatskih branitelja poruka je predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i Hrvatske demokratske zajednice o razumijevanju izazova s kojima se suočavaju te poruka da adekvatno vrednujemo njihov doprinos u stvaranju i obrani domovine kroz ovakav organizacijski oblik koji će im i nadalje osigurati provedbu svih aktivnosti.

Potpredsjednik ste Vlade, ministar branitelja i zamjenik predsjednika stranke, kako uspijevate odrađivati sve te obveze?

Svakako da imam mnogo obveza, ali vrijeme i napore predao sam Hrvatskoj, hrvatskim braniteljima i hrvatskom narodu. Domoljublje je ono što me vodi u mom radu, i vjerujem da Vlada i Hrvatska demokratska zajednica mogu osigurati bolju budućnost za našu državu te nastavljam davati sve od sebe da što predanije rješavamo izazove koji su pred nama.