Pad BDP-a ne treba nikoga čuditi. Da Vlada nije reagirala s mjerama već na početku krize, brojke bi bile daleko gore
Zdravko Marić & Tomislav Ćorić: S obzirom na koronu i „zaključavanje“, pad od 15.1% u 2. kvartalu 2020. (na godišnjoj razini) i nije iznenađenje. Ako računamo i 1. kvartal, u prvoj polovici ove godine pad iznosi 7.8%. Rezultati turističke sezone - koja je iznad svih očekivanja - ukazuju kako bi ukupni pad BDP-a u 2020. mogao bi biti i niži od 9.4%, koliko smo prvotno predviđali.
MARIĆ: Očekivano
„S obzirom na sve okolnosti i koronakrizu, ovaj pad i nije iznenađenje“ - poručio je potpredsjednik Vlade i ministar financija dr. sc. Zdravko Marić komentirajući prvu procjenu Državnog zavoda za statistiku (DZS), prema kojoj je BDP u prošlom tromjesečju pao 15.1% na godišnjoj razini:
- Očekivano je pala osobna potrošnja, a porasla državna potrošnja s obzirom na sve aktivnosti i ekonomske mjere naše Vlade u prošlom tromjesečju. Izvoz roba i usluga pao je za 40.6% na godišnjoj razini, što je također bilo očekivano uslijed turističkog „mrtvila“ do srpnja, ali je pao i njihov uvoz - za 28.1%. Od komponenti BDP-a jedino su investicije, s padom od 14.7%, bile u nešto većem minusu nego što smo očekivali.
Za 2-3 tjedna ažurirane projekcije
Uzme li se u obzir i prvo tromjesečje, kada je Hrvatska imala rast BDP-a od 0.4% na godišnjoj razini, u prvoj polovici 2020. ostvaren je prosječni gospodarski pad od 7.8% - naglasio je:
- Da Vlada nije reagirala s mjerama već na početku krize, ove bi brojke, koje su dovoljno teške, bile još i gore. Temeljem ovih ostvarenja, poglavito u 3. tromjesečju, mogu reći kako bi ukupni pad u 2020. mogao biti i niži od 9.4%, koliko je bila naša projekcija. Za 2-3 tjedna Vlada će prezentirati smjernice za izradu proračuna za 2021. godinu, u sklopu čega će predstaviti i ažurirane projekcije za ovu godinu.
ĆORIĆ: Spasili smo radna mjesta
Ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Tomislav Ćorić također je poručio da rekordni pad BDP-a u 2. tromjesečju ne treba nikoga čuditi:
- Činjenica je da je hrvatsko gospodarstvo duže vrijeme bilo "zaključano". S druge strane, pozitivno je to što su u najvećoj mjeri sačuvana radna mjesta. U ovom trenutku Hrvatska ima 17.000 zaposlenih više nego prije koronakrize. To pokazuje da su ekonomske mjere očuvale radna mjesta i spasile dobar dio hrvatskih poduzeća od najneželjenijeg scenarija.
Ulaganjem u proizvodnju povećati otpornost gospodarstva
Kada je riječ o povećanju otpornosti ekonomije, Ćorić napominje da se veliki dio našeg BDP-a generira u sektoru usluga, posebice turizmu i ugostiteljstvu:
- I to treba s vremenom mijenjati. Upravo stoga će moje ministarstvo u nadolazećoj Višegodišnjoj financijskoj omotnici inzistirati da se što je moguće više sredstava usmjeri prema proizvodnim djelatnostima. To je način kako gospodarstvo učiniti otpornijim. Nacionalne ekonomije koje nisu u tolikoj mjeri orijentirane na sektor usluga zabilježile su u 2. kvartalu manji pad od jedne Španjolske, Italije, Portugala, pa i Hrvatske.
Turistička sezona iznad očekivanja
Sve u svemu, vjeruje da će stopa gospodarskog pada za 2020. ipak biti manja od prvih projekcija Vlade od 9.4%:
- Na to ukazuju i rezultati turističke sezone. U 3. kvartalu doći će do daleko manjeg pada BDP-a jer se u međuvremenu naše gospodarstvo "otključalo" i počelo kako-tako funkcionirati.