Žarko Domljan ostat će u trajnom sjećanju zbog velikog doprinosa u stvaranju suverene, neovisne i demokratske Hrvatske
Na početku demokratskih promjena dr. Domljan stavio je Hrvatskoj na raspolaganje svoje veliko znanje i iskustvo, pri čemu je iznimno važna njegova povijesna uloga kao prvog predsjednika Hrvatskog sabora. Isto tako, velike su njegove zasluge u donošenju prvog Ustava RH - naglasio je Gordan Jandroković u izrazima sućuti.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković uputio je brzojav sućuti obitelji preminulog Žarka Domljana, u kojem stoji:
Izgradnja institucija moderne hrvatske države
"Poštovana obitelji,
s velikom sam tugom primio vijest o odlasku gospodina Žarka Domljana. U ime Hrvatskog sabora i u svoje osobno ime upućujem vam izraze najiskrenije sućuti.
Gospodin Žarko Domljan ostat će u trajnom sjećanju hrvatske javnosti zbog svog velikog doprinosa u stvaranju suverene, neovisne i demokratske Hrvatske i izgradnji hrvatskih državnih institucija.
Na početku demokratskih promjena u Hrvatskoj dr. Domljan stavio je na raspolaganje svoje veliko znanje i iskustvo. Pamtit ćemo njegov politički angažman u stvaranju i promicanju višestranačja, pri čemu je iznimno značajna njegova povijesna uloga kao prvog predsjednika Hrvatskog sabora. Isto tako, velike su njegove zasluge u donošenju prvog hrvatskog Ustava.
Velika predanost i domoljublje
U obavljanju niza visokih i odgovornih parlamentarnih dužnosti gospodin Domljan dokazao je veliku predanost i domoljublje promičući uvijek hrvatske nacionalne i državne interese, a posebno predstavljajući Hrvatsku u inozemstvu i međunarodnim organizacijama.
Gospodina Domljana pamtit ćemo također kao vrhunskog intelektualca koji je ostavio velik znanstveni trag u promicanju hrvatske povijesti umjetnosti i leksikografije.
Moje misli i molitve su uz vas u ovom tužnom trenutku za vašu obitelj".
IN MEMORIAM: Žarko Domljan (1934-2020)
Dr. sc. Žarko Domljan bio je predsjednik prvoga saziva Sabora od 1990. do 1992. godine. Za njegovog mandata 22. prosinca 1990. donesen je „Božićni Ustav“ kojim su položeni temelji demokratske hrvatske države.
U drugom sazivu Sabora od 1992. do 1996. godine izabran je za potpredsjednika Zastupničkog doma i predsjednika Odbora za vanjsku politiku i šefa parlamentarnog izaslanstva u Skupštini Vijeća Europe te Skupštini Konferencije za europsku sigurnost i suradnju.
Glavni urednik Enciklopedije hrvatske umjetnosti
Rođen je 1934. u Imotskom, a od 1942. živio je u Zagrebu. Diplomirao je povijest umjetnosti i engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je kasnije i doktorirao. Od 1958. do 1986. radio je u Jugoslavenskom leksikografskom zavodu (današnji Leksikografski zavod Miroslav Krleža), a od 1987. do 1990. kao znanstveni savjetnik u Institutu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.
Bio je glavni urednik Likovne enciklopedije Jugoslavije i Enciklopedije hrvatske umjetnosti. Proučavao je modernu arhitekturu i urbanizam, a bavio se i likovnom kritikom u brojnim kulturnim i znanstvenim časopisima.
Elokventni intelektualac & srčani domoljub
Od 1969. do 1976. bio je glavni urednik časopisa Život umjetnosti, a od 1969. do 1972. godine obnašao je i dužnost predsjednika Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske. Objavio je niz znanstvenih radova o graditeljstvu i povijesti umjetnosti.
Bio je cijenjeni član akademske i znanstvene zajednice, a u široj javnosti uživao je ugled elokventnog intelektualca, srčanog domoljuba i ustrajnog borca za pravedno i tolerantno društvo.