Ekonomska suverenost & jačanje investicija - dva temeljna pravca gospodarske vizije naše Vlade!
Predsjednik Vlade RH i HDZ-a sudjelovao je na 15. konvenciji hrvatskih izvoznika „Zlatni ključ“. Naglasio je važnost ekonomske samodostatnosti, osobito u prehrambenom i energetskom sektoru, te održivog razvoja i povećanja izvoza. „U zadnjih 5 godina, u Europskoj uniji samo su Irska i Slovenija imale dinamičniju prosječnu stopu rasta robnog izvoza od Hrvatske. Želimo postići globalnu prepoznatljivost Lijepe Naše kao sigurne investicijske i turističke destinacije te nastaviti učvršćivati njezin međunarodni položaj i utjecaj!“.
Govor predsjednika Andreja Plenkovića donosimo u cijelosti:
U samom europskom vrhu zadnjih 5 godina
Zadovoljstvo mi je još jednom biti na godišnjoj konferenciji hrvatskih izvoznika, drago mi je da mogu u ime cijele Vlade čestitati brojnim nominiranima, a posebno dobitnicima nagrade „Zlatni ključ“.
Bez vašeg neumornog rada ne bismo svjedočili činjenici da je u proteklih deset godina robni izvoz konstantno rastao i da je njegov udio u BDP-u sa 16.7 posto narastao na današnjih 28.5 posto.
Dodatno, u zadnjih 5 godina, na razini Europske unije, samo su Irska i Slovenija imale dinamičniju prosječnu stopu rasta robnog izvoza.
To je postignuće impresivno, osobito kada osvijestimo činjenicu da je prihode na inozemnom tržištu, odnosno izvoz, ostvarilo samo 15 posto poduzeća u Hrvatskoj. Ali, poduzeća koja zapošljavaju polovicu zaposlenih - 51 posto, ulažu više od 60 posto svih ulaganja u istraživanje i razvoj, ostvaruju tri četvrtine cjelokupne dobiti u Hrvatskoj te gotovo četiri petine svih ulaganja u istraživanje i razvoj.
Četiri godine kriznog upravljanja
Kad se to sve skupa zbroji, znamo što znače hrvatski izvoznici za hrvatsko gospodarstvo. Naš zajednički cilj je povećati broj hrvatskih izvoznika.
Mi smo, kao što jako dobro znate, u cijelom prošlom mandatu praktično imali četiri godine kriznog upravljanja, uglavnom u gospodarskom sektoru. To je ponekad i odvlačilo fokus od raznih inicijativa.
Sjećate se početka mandata s krizom bez presedana koja je pogodila našu najveću kompaniju Agrokor, pa situacije s brodogradilištima, brojna druga poduzeća kojima je bilo potrebno restrukturiranje.
Mandat smo završili s najvećim potresom u Zagrebu u zadnjih sto godina i pandemijom bolesti COVID-19 koja je uzrokovala svjetsku gospodarsku krizu kakvu još nismo vidjeli.
Na početku novog mandata možemo kazati da smo u najvećoj mjeri, unatoč tim i takvim okolnostima, uspjeli ostvariti temeljne zadaće onog što smo obećali 2016. godine
Ekonomska postignuća unatoč složenim okolnostima
BDP je kontinuirano rastao, Hrvatska se pozicionirala u krug zemalja čiji je gospodarski rast bio viši od prosjeka na razini Europske unije.
Proveli smo četiri kruga porezne reforme, rasteretili i poduzetnike i građane za 9 milijardi kuna, pridonijeli time i kupovnoj moći, a naravno i potrošnji naših sugrađana.
Donijeli smo tri akcijska plana za administrativno rasterećenje gospodarstva koja su nosila više od 2,7 milijardi kuna.
Stvorili smo stabilan i pouzdan pravni okvir, te predvidljiv fiskalni okvir.
Održavali smo fiskalnu disciplinu i stabilnost i na taj način omogućili smanjenje javnog duga, ali smo, upravo zbog toga, i spremniji i otporniji dočekali ovu krizu 2020. godine.
Kao što ste čuli neki dan na Vladi, podaci koje imamo govore da smo iskorištenost europskih fondova kada je riječ o ugovorenosti podigli na 101% - to se može i mora jer uvijek se ugovara više od onog što je moguće - a da smo u isplati sada na više od 40%, s vrlo ubrzanom dinamikom prema kraju godine, što znači da ćemo uz ovu formulu N+3, dakle do 2023. godine, apsorbirati cijelu prvu financijsku omotnicu 2014-2020 koja nam je bila na raspolaganju od početka članstva u Europskoj uniji.
Zadržali zaposlenost & investicijski rejting i u koronakrizi
Podsjećam također da Hrvatska danas ima investicijski kreditni rejting, a to je jedan od ključnih preduvjeta za privlačenje stranih, a naravno i domaćih ulaganja. Taj investicijski kreditni rejting zadržali smo i u ovoj krizi. Vjerujem da jako dobro znate što to znači za ocjenu naše zemlje.
To smo uspjeli zahvaljujući uspješnoj provedbi mjera koje su nužne za ulazak u Europski tečajni mehanizam II, što je posljednji korak prije ulaska u eurozonu, i čime se potvrđuje vjerodostojnost i politike Vlade, ali i snaga hrvatskog gospodarstva.
Svojim smo mjerama, osobito u prvom valu krize, pomogli spašavanju likvidnosti poduzeća od gospodarskog udara koji je uzrokovala pandemija.
Zgodno je napomenuti da smo u veljači imali samo 16.000 osiguranika manje nego sada krajem kolovoza. To je po meni ključan podatak koji se može svesti na brojeve da otprilike u Hrvatskoj, unatoč krizi, imamo oko milijun i pol ljudi koji rade i oko 150.000 nezaposlenih, bez obzira kojom ih statistikom brojimo.
Kalkuliranim rizikom omogućeno otvaranje gospodarstva
Pravodobno smo se otvorili. Kako sam sinoć kazao na CNN-u, bio je to kalkulirani rizik, a to prevedeno znači da je sve rizik - osim apsolutnog zatvaranja. Ali, taj rizik nije bio slučajan. On se temeljio na suradnji s uglednim znanstvenicima koji su još proljetos kazali da je otpornost ljudi na virus veća tijekom ljetnih mjeseci, bez obzira što se njegov karakter nije promijenio. I ta je činjenica omogućila da imamo znatno bolju turističku sezonu od očekivanja.
Kao što ste vidjeli, imali smo 7 milijuna turista i gotovo 50 milijuna noćenja. A po tome smo, kada gledamo konkurente na razini Europske unije, osobito na mediteranskom tržištu, pri samom vrhu. I taj je potez bio, po nama, dobar, mudar, opravdan i koristan za hrvatsko gospodarstvo. I ponovili bismo ga da se nađemo u još jednoj takvoj situaciji.
U ovim okolnostima, kada se očekuje snažan pad BDP-a globalno i na razini Europske unije, već sada možemo vidjeti da će projekcije koje smo imali na proljeće o padu hrvatskog BDP-a u ovoj godini biti ipak nešto povoljnije. To govori o učinkovitosti mjera, otpornosti gospodarstva i činjenici da smo ovaj treći kvartal odigrali najbolje što se u ovim okolnostima moglo.
Gospodarski oporavak & transformacija nacionalne ekonomije
Mi, naravno, želimo da gospodarska politika Vlade pridonese u dva temeljna pravca.
Jedan je gospodarski oporavak zemlje, a drugi je cjelokupna transformacija gospodarstva. Jer, kao što znamo, svaka je kriza prigoda i za razvoj i novi početak, za promjene smjera ili pak iskorake koje dosad nismo radili.
S te smo strane spremni djelovati na način da idemo ostvarivati ideju koju smo u političkoj kampanji i u vrijeme izbora kazali, a to su ekonomska suverenost, osobito u prehrambenom i energetskom sektoru, ekonomska samodostatnost, održivi razvoj te povećavanje izvoza. Tu vidimo vašu partnersku i ključnu ulogu.
Drugi smjer je postizati globalnu prepoznatljivost i učvršćivati međunarodni položaj i utjecaj Hrvatske kao sigurne investicijske, ali i turističke destinacije. I tu vidim prostor za snažno partnerstvo, upravo na tragu ovoga kojeg gradimo.
Socijalno-tržišni model uz razvoj konkurentnog i inovativnog gospodarstva
To je sve komplementarno s općim društveno-razvojnim ciljevima Hrvatske, jer je naša politika odlučila da nam u središtu bude čovjek, građanin. On je bez ikakvih dilema najbitniji, njemu trebamo osigurati i socijalnu sigurnost i perspektivnu budućnost u pogledu gospodarskog položaja.
Stoga ćemo nadograđivati naš socijalno-tržišni model, uz razvoj konkurentnog i inovativnog gospodarstva te obrazovane i vitalne Hrvatske.
Obrazovanje je ključ vremena koje je pred nama, a vitalna Hrvatska znači suočavanje s najtežim problemom, a to su demografski izazovi.
U novim okolnostima koje je uzrokovala pandemija koronavirusa suočeni smo s potrebom osmišljavanja održivijeg modela razvoja koji će omogućiti veću ekonomsku suverenost zemlje.
Poremećaji u dobavnom lancu uslijed koronavirusa ukazali su na ranjivost Hrvatske, osobito u pogledu nedostatne samodostatnosti u proizvodnji hrane.
Stoga smatramo da taj model treba imati dva pravca djelovanja: jedan je bolje korištenje naših resursa u ostvarivanju samodostatnosti u proizvodnji hrane i energije te poticanje izvozno orijentirane industrije kroz visoke, zelene i čiste tehnologije, uz inovativnost i kreativnost naših ljudi te iskorištavanje naših konkurentskih prednosti.
Upravo zbog toga želimo povećati poljoprivrednu proizvodnju za 30 posto.
Energetska i niskougljična tranzicija Hrvatske
Kad je riječ o novom modelu razvoja, važnu ulogu ima i energetska i niskougljična tranzicija Hrvatske, koja ima priliku povećati konkurentnost gospodarstva.
To je ulaganje u nove tehnologije i izgradnju koja može - osim povećanja konkurentnosti gospodarstva - dovesti i do pokretanja velikog investicijskog ciklusa i nove gospodarske aktivnosti.
Svima nam je cilj veći standard, bolja kupovna moć, potrošnja, a time i potražnja za vašim proizvodima i uslugama.
Ovakva je tranzicija ključna i za povlačenje europskog novca u kontekstu Zelenog plana.
Da nema COVID-a 19, cijeli narativ Europe danas bi se svodio na Zeleni plan. No, i u tom kontekstu, kada gledate dogovor koji smo postigli u rujnu za nacionalne programe gospdoarskog oporavka, upravo će elementi Zelenog plana biti ključni za kvalificiranje projekata koji će nam biti financirani.
Podrška poduzetništvu u primjeni pametnih i čistih tehnologija
Kada govorimo o poticanju izvozno orijentirane industrije, onda prvenstveno mislimo na proces reindustrijalizacije i pružanje snažne podrške poduzetništvu u primjeni pametnih i čistih tehnologija, većoj zastupljenosti energije iz obnovljivih izvora te digitalnoj transformaciji poslovanja.
Pa i danas nagrađeni svjedoče o tome koliko su u vrhu oni koji love korak s četvrtom industrijskom revolucijom.
Naš fokus će biti na razvoju sektora s velikim potencijalom rasta, od informacijsko-komunikacijskih tehnologija, farmaceutike i biotehnologije, kreativnih industrija pa sve do čistih tehnologija poput solara i vodika te novih tehnologija poput 3D printa, nanotehnologija ili robotike.
Hrvatska je sa sadašnjih 28% energije iz obnovljivih izvora već daleko premašila europski cilj od 20% do 2020. i mi ćemo tim putem nastaviti.
Svi ti naši napori trebali bi rezultirati poboljšanjem vanjskotrgovinske bilance kroz smanjenje uvozne ovisnosti o hrani i energiji te povećanje izvoza zbog podizanja konkurentnosti poduzeća i njihovih proizvoda.
Hrvatskoj na raspolaganju 22 milijarde eura
Za takvu tranziciju, osim znanja i suradnje s akademskom i znanstvenom zajednicom, potrebna su nam znatna sredstva.
Na raspolaganju u idućih sedam godina, kao što znate, imamo 22 milijarde eura, i to četiri plus sedam, četiri ovaj dio koji se odnosi na „EU iduće generacije“ do kraja mandata aktualne Europske komisije, i sedam godina za uobičajeni Višegodišnji financijski okvir, a osobito kroz Mehanizam za oporavak i otpornost gospodarstva.
Važno je da imamo na umu da smo tu, kada gledamo komparativne podatke, među onima koji su „dobili“ najviše, odnosno koji su se izborili za najviše.
To govore brojke, a činjenica je da se to dogodilo zahvaljujući kvalitetnoj, elaboriranoj, sadržajnoj i opravdanoj argumentaciji položaja i potreba Hrvatske, ne samo kao najmlađe članice Europske unije, stanju našeg gospodarstva i utjecaju krize COVID-a 19 na naše gospodarstvo.
Cijela ta sinteza naše krvne slike omogućila je da dobijemo u srpnju 22 milijarde eura. Bez dobre argumentacije te brojke ne bi bile ovako velike.
Do 2025. ulaganja u istraživanja, razvoj i inovacije podići na 2.5% BDP-a
Dame i gospodo,
mi želimo, kroz sve ovo što sam kazao, utjecati na brojne reforme koje su važne i za vaše poslovanje.
A to je, prije svega, ulaganje u obrazovanje koje je temeljna pretpostavka razvoja poduzetništva.
Kao što znate, započeli smo reformu školstva, ona ide dalje. Nije to samo pitanje kurikuluma, nije to pitanje međupredmetnih tema, već je tema i „Poduzetništvo“, koja ima za cilj razvijati sposobnosti pojedinca od najranije dobi, da ideje pretvara u djela.
To se pogotovo odnosi na STEM područje jer samo ono jamči da ćemo kroz obrazovni sustav iznjedriti mlade, kreativne, ambiciozne, agilne, angažiranje ljude koji će djelovati na tržištu rada kao što vi djelujete u sustavima kojima ste na čelu.
Stoga ćemo povećati izdvajanja u istraživanja, razvoj i inovacije s trenutnih 1 posto na 1.4 posto BDP‑a, a do 2025. ideja je doći na 2,5 posto.
Iznimno važnim smatramo i ulaganja u prometnu i komunikacijsku infrastrukturu.
Daljnja porezna rasterećenja & reforma državnog i javnog sektora
Najavili smo više puta da je jedini sektor u području prometa koji je ostao gotovo netaknut u pravom smislu riječi modernizacija željezničke infrastrukture i to je zadaća za cijelo desetljeće koje je pred nama.
Naravno da ćemo ulagati i u širokopojasnu infrastrukturu za pristup brzom internetu i ujednačen digitalni razvoj.
Krenut ćemo dalje i s reformom pravosuđa, lokalne uprave, smanjiti broj dužnosnika, omogućiti funkcionalno povezivanje općina, ići dalje u digitalnu transformaciju javnoga sektora, stvarati poticajno poslovno okruženje i nastaviti s poreznim rasterećenjem.
Kao što smo rekli, PDV na svu hranu spustit ćemo na 13%, stopa poreza na dohodak s 24 posto na 20 posto te s 36 posto na 30 posto, poreza na dobit s 12 posto na 10 posto za 93 posto poduzeća koja imaju godišnji prihod do 7.5 milijuna kuna.
Bit će tu, naravno, po uzoru na naše djelovanje u prvom mandatu, i više valova porezne reforme.
Naša je ambicija stvoriti novih 100 tisuća radnih mjesta u sljedeće četiri godine i na tom tragu ćemo raditi, a po svemu što projiciramo - to je ostvarivo.
Ulazak u eurozonu i Schengenski prostor
Postoje dva okvirna cilja dublje integracije na razini Europske unije.
Vi znate da smo izrazito proeuropski orijentirana Vlada, svjesni da moderni suverenizam znači pokazati snagu države onda kad je ona najpotrebnija, a to je bila kriza COVID-a 19. Nijedna druga struktura osim države nije mogla djelovati ovako dobro, a oplemeniti njenu snagu korištenjem međunarodnog položaja koji je danas, po mom dubokom uvjerenju, snažniji nego ikada dosada u ovih 30 godina, i na taj način imati razvojne poluge koje opipljivo donose korist našim sugrađanima.
Na tom putu prvi je cilj uvođenje eura kao valute, koja će ukinuti valutni rizik, smanjiti premiju rizika zemlje te posljedično uzrokovati pad kamatnih stopa i doprinijeti povećanju cjelokupne gospodarske aktivnosti.
Ovo je proces u koji smo išli sustavno u partnerstvu s Hrvatskom narodnom bankom, od izrade Strategije i njezinog usvajanja u svibnju 2018. do zajedničkog rada na ispunjavanju Akcijskog plana dan po dan, kada je bila riječ o Europskom tečajnom mehanizmu II, u koji smo pristupili 10. srpnja, pet dana nakon parlamentarnih izbora i koji označava smjer razvoja i Hrvatske i našeg gospodarstva.
Drugi naš cilj je Schengenski prostor koji je doživio krizu s obzirom i na migracijsku krizu pa i na ova zbivanja oko karantena i zatvaranja granica.
No, u trenucima kada se pronađu rješenja za migracijsku krizu, da je zaustavimo na vanjskim granicama Europske unije, a pandemija ne bude više tema, onda uklanjanje fizičkih barijera za trgovinu, za promet, za kretanje naših građana unutar granica Schengena dobiva onu pravu, punu dimenziju koja manifestira snagu slobode kretanja kao jednu od temeljne četiri slobode Europske unije.
Globalna prepoznatljivost preduvjet za povećanje izvoza
Naravno da je za sve to potrebna, osobito za vaš posao, globalna prepoznatljivost Hrvatske i jačanje njenog političkog utjecaja u globalnoj areni.
Snažan nacionalni identitet, sigurnost zemlje, sve su to elementi koji određuju našu prepoznatljivost.
A vi ste tu da, uz asistenciju svih institucija koje vam pomažu, od gospodarske diplomacije, preko banaka i drugih institucija koje vas trebaju pratiti, pozicionirate Hrvatsku kao poslovno privlačnu i pouzdanu zemlju.
Tu će vam sigurno pomoći i mreža trgovinskih sporazuma s više od 70 država svijeta, koje pokrivaju 35 posto svjetskog BDP-a, kojih je Hrvatska dio zahvaljujući članstvu u Europskoj uniji.
„Dvostruko daje, tko brzo daje“
Da se osvrnem i na nekoliko točaka koje se tiču ovih mjera koje smo poduzeli u krizi.
Najvažnije je to da smo djelovali brzo i upravo smo na taj način sačuvali radna mjesta, omogućili gospodarstvu i poduzetnicima da premoste okolnost za koju, naravno, nisu bili krivi i da prebrode mjesece koje bi, bez tih mjera, bilo teško prebroditi.
Tu smo pokazali zaista da ona latinska „Bis dat, qui cito dat“ to jest „Dvostruko daje, tko brzo daje“ ima svoje puno značenje.
I odluka koju smo najavili prošli četvrtak, a Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je provelo jučer, jest poruka predvidljivosti.
Poruka svima onima kojima je još uvijek potrebna ispružena ruka da znaju kako se pozicionirati sljedeća četiri mjeseca, kako nastavno na sve ovo što nas je dosad koštalo 6.3 milijarde kuna, plus oslobađanje doprinosa, može pomoći onima koji trebaju, kao posebno ugrožene djelatnosti 4.000 kuna po radniku, onima koji trebaju 2.000 kuna za skraćeno radno vrijeme, za mikro poduzetnike da znaju planirati svoje poslovne aktivnosti, a nastavljaju se i aktivnosti putem onih takozvanih Covid kredita za likvidnost koji su izrazito važni i upravo je to uloga ovih potpornih institucija za hrvatsko gospodarstvo.
Do pronalaska lijeka ili cjepiva balansirati mjere zaštite zdravlja i potpore gospodarstvu
Mi ćemo u ovim novim okolnostima nastaviti promišljati uređenje pitanja rada od kuće.
To je globalni fenomen i moramo ga i mi staviti u jasan pravni okvir, omogućiti i poslovanje i veću fleksibilnost svih vas - da na taj način zadržite i aktivnosti i radna mjesta.
Naš je cilj da do momenta dok ne bude pouzdanog lijeka i cjepiva balansiramo sve moguće mjere, od restriktivnih koje moramo donositi radi zaštite zdravlja, a donosimo ih, možemo slobodno reći, uz dužan oprez, ciljano, precizno, do onih koje se odnose na potpore gospodarstvu.
Samo u toj pravoj kombinaciji možemo izaći iz okolnosti koje su zaista u potpunosti dio nekakvog vanjskog utjecaja bez plana ili predviđanja s naše strane. Ne samo naše, nego bilo koga drugog.
Ono što na kraju želim reći, mislim da moramo nastaviti graditi ovo partnerstvo. Mislim da smo ga s hrvatskim izvoznicima zaista u ove protekle četiri godine mandata utvrdili i da se mi tu dobro razumijemo.
Što je zemlja stabilnija, to je poduzetnicima lakše
Govorili ste o kapacitetu Vlade za promjene. Ovakav menadžment kriza u kojem smo, možemo reći, postali eksperti je kapacitet za promjene. Jer svaki dan imamo nešto novo s čime bismo se teško snalazili bez da budemo fleksibilni, kreativni, ali i odvažni i brzi u donošenju odluka i mislim da tu jesmo partneri.
Ono što je moja ključna poruka vama, a na taj način sam krenuo i 2016. godine, to mi je i osobni cilj a i, uopće, razumijevanje demokracije, institucija i gospodarstva: politika, institucija, vlast iz vašeg kuta gledanja trebaju osigurati najbitniju i najosnovniju stvar, a to je stabilnost.
Mi smo to pokazali u protekle četiri godine u zahtjevnim, pa i nemirnim okolnostima.
Izbore smo proveli u najboljem mogućem trenutku i gotovo da u ovom ciklusu sada, s početkom jeseni, skoro pa kao da ih nije ni bilo s poslovnog aspekta.
I to je cilj kojeg ćemo mi nastojati njegovati i kultivirati, držati do njega sljedeće četiri godine.
Što je zemlja stabilnija, što ima manje problema, što je čvršća, otpornija, to je vaš posao lakši i učinkovitiji, a, u konačnici, ostvarivat ćete i veće profite.
To je cilj institucija u odnosu na poslovni svijet. Mi to tako vidimo i mi to tako gledamo.
S brigom o svakom hrvatskom građaninu, o njegovom ekonomskom i socijalnom položaju, i željom da vaša aktivnost pomogne razvoju čitavog društva.
Tu smo, po meni, komplementarni, dobro se razumijemo. Ja se nadam da vi vidite pozitivno naše kapacitete, a vi vaše kapacitete dokazujete ne samo ovdje, nego i na stranim tržištima, a mi to izričito i jasno respektiramo i podržavamo.
Hvala vam lijepa.