Milanović je doveo u pitanje neovisnost rada niza institucija! U demokratskim društvima se poštuju zakoni, a zakon kaže da su izvidi tajni!
Ivan Malenica za Večernji list: Milanovićev primjer nam pokazuje da moramo kontinuirano raditi na jačanju vladavine prava i osvješćivanju građana da je postupati po zakonu normalno, očekivano i dobro za sve nas. * U Strategiji za borbu protiv korupcije 2021-2030 fokus ćemo staviti na preventivne mjere. Zakonski ćemo ojačati neovisna tijela poput USKOK-a, dodatno zaštititi zviždače, urediti pravni okvir lobiranja koji nije reguliran, a nosi korupcijske rizike. * Afera Janaf zasigurno ne daje lijepu sliku, ali jasno pokazuje da nema nedodirljivih. Bez obzira na ime i prezime, na stranačku pripadnost, ako se netko ogriješi o zakon, on za to treba i odgovarati.
Prenosimo dijelove intervjua koje je s ministrom pravosuđa i uprave & članom Središnjeg odbora HDZ-a napravila kolegica Iva Boban Valenčić:
Kritizirali ste predsjednika Milanovića jer, kažete, dovodi u pitanje neovisnost niza institucija. Smije li predsjednik općenito javno iznositi sumnje u neovisnost pravosudnih tijela?
Predsjednikovu slobodu govora nitko ne dovodi u pitanje, ali ovdje je riječ o nečemu drugom. On je svojim izjavama izravno doveo u pitanje neovisnost rada niza neovisnih institucija koje postupaju onako kako im je zakon propisao. I ne traže nikakva odobrenja od Vlade, već imaju odriješene ruke da rade sve ono što trebaju. Posebno zabrinjava njegova izjava da se tako nešto u demokraciji ne bi trebalo događati.
U demokratskim društvima poštuje se trodioba vlasti u kojoj je pravosuđe neovisno. U demokratskim društvima se iznad svega poštuju zakoni, a zakon kaže da su izvidi tajni. Dakle, govorimo o posebnim dokaznim radnjama koje imaju propisano vrijeme trajanja, koje se moraju posebno obrazložiti jer se njima umanjuju temeljna ljudska prava (praćenjem, snimanjem i slično). Upravo zato informacije da se te radnje provode i na koji se način provode zna samo uzak krug ljudi.
Upozorili ste da je otkrivanje podataka iz izvida kazneno djelo. No, je li premijer u veljači trebao znati kako bi se čovjek kojeg namjerava imenovati za šefa uprave Janafa mogao naći u pravosudnim problemima?
Predsjednik Vlade nije smio znati da se provode izvidi. To su uostalom zadnjih dana potvrdili brojni ustavnopravni stručnjaci i stručnjaci za kazneno pravo. Iskreno, čude me reakcije onih koji smatraju kako bi predsjednik Vlade trebao biti informiran o tome što rade pravosudne institucije. To nam pokazuje da moramo kontinuirano raditi na jačanju vladavine prava i osvješćivanju građana da je postupati po zakonu normalno, očekivano i dobro za sve nas. O izvidima znaju oni koji na tome rade, kada bi o tome znale treće osobe, izvan tog kruga ljudi, to bi izrazito kompromitiralo proces, postavilo bi se pitanje opravdanosti postupka te bi predstavljalo počinjenje kaznenog djela odavanja službene tajne i povrede tajnosti postupka.
Ustav jamči trodiobu vlasti, ali i propisuje suradnju između grana vlasti. Ovdje je očito riječ bila o državnom interesu jer imenovanje potencijalno korumpirane osobe na čelo strateške tvrtke može ugroziti cijele investicijske cikluse. Bi li bilo protuzakonito da DORH, bez iznošenja detalja izvida, otkrije SOA-i kako je riječ o osobi čije bi imenovanje predstavljalo financijski rizik za državu?
Zakonom o kaznenom postupku propisano je da su izvidi kaznenih djela tajni. Ako se tijekom izvida naloži provođenje posebnih dokaznih radnji, sukladno Zakonu o kaznenom postupku, propisano je da su službene i odgovorne osobe koje sudjeluju u postupku odlučivanja i izvršenja posebnih dokaznih radnji dužne kao tajnu čuvati sve podatke koje su saznale u svezi s radnjama. Također, propisano je da su osobe koje na bilo koji način saznaju podatke o sadržaju radnji ili o osobama koje su sudjelovale u provođenju radnji dužne čuvati te podatke kao tajnu jer u protivnom čini kazneno djelo.
S obzirom na to da je Milanović iznio ozbiljne sumnje u neovisnost istražitelja, hoćete li istražiti utemeljenost tih sumnji? Što ćete poduzeti kad je riječ o curenju informacija iz istraga i izvida?
U tajnim izvidima sudjelovali su službenici neovisnih tijela, Državnog odvjetništva i PNUSKOK-a, čiji su položaji i ovlasti definirani zakonom. U granicama tih pravnih okvira ta tijela i postupaju. Za njihov rad nije odgovoran ministar pravosuđa i uprave. Što se tiče curenja informacija, to zabrinjava jer narušava povjerenje u sustav. Na tijelima je da utvrde je li došlo do propusta. U konačnici to je u njihovu interesu, zbog kredibiliteta i vjerodostojnosti njihovog rada.
Najavljujete donošenje nove antikorupcijske strategije. Jeste li zadovoljni provođenjem vrijedeće strategije, čiji rok istječe ove godine?
Nema društva u kojem korupcija nije prisutna. Borba protiv korupcije, bilo gdje, mora biti stalna i kontinuirana. Strategija za borbu protiv korupcije je krovni, normativni alat, koji prate akcijski planovi i programi sa specifičnim mjerama. U mandatu naše Vlade provedeno je 83% aktivnosti iz Akcijskog plana za borbu protiv korupcije, koje su njime bile predviđene, dok je primjerice za razdoblje 2015-2016 bilo provedeno tek polovica aktivnosti Akcijskog plana. Teško je odgovoriti na pitanje jesam li zadovoljan. Ovakvi slučajevi zasigurno ne daju lijepu sliku, ali s druge strane jasno pokazuju da nedodirljivih nema. Bez obzira na ime i prezime, bez obzira na stranačku pripadnost, ako se netko ogriješi o zakon, on za to treba i odgovarati.
Ali, dodao bih i da borba protiv korupcije nije samo stvar Vlade. To je ipak široko društveno pitanje i odgovornost svakoga pojedinca. Zato ćemo u okviru izrade nove Strategije za borbu protiv korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. pozornost staviti na preventivne mjere u suzbijanju korupcije. Usto, nizom zakonodavnih aktivnosti stvorit ćemo okvir kojim ćemo ojačati neovisna tijela poput USKOK-a, dodatno unaprijediti sustav pravne zaštite zviždača i podignuti svijest kod građana o nužnosti prijavljivanja nepravilnosti te urediti pravni okvir lobiranja koji trenutačno nije reguliran, a potencijalno nosi korupcijske rizike.
Najavljujete radnu skupinu koja bi trebala “pročešljati” Zakon o kaznenom postupku kako bi se osiguralo suđenje u razumnom roku. Hoće li to rezultirati donošenjem novog zakona?
Pristupit ćemo detaljnoj analizi Zakona o kaznenom postupku koji je od 2008. imao osam izmjena i dopuna te su pojedine odredbe odlukom Ustavnog suda ukinute. Naša je intencija s eminentnim stručnjacima, teoretičarima i praktičarima, analizirati sve stadije i institute kaznenog postupka i pristupiti izmjeni onih koji su se u praksi pokazali nedovoljno efikasnima. Cilj nam je da predmeti, u redovitim okolnostima, budu okončani u razumnom roku - do tri godine.
Dio kaznenopravnih stručnjaka tvrdi da nije problem u zakonu, nego u nestručnosti državnih odvjetnika zbog koje u sudske spise ulaze nepotrebno komplicirane optužnice koje broje i po desetke tisuća stranica. Jeste li suglasni s tom ocjenom? Što mislite poduzeti kad je o tome riječ?
Ne bih se mogao složiti s tvrdnjama da su državni odvjetnici nestručni. Kada je riječ o Zakonu o kaznenom postupku i njegovoj provedbi, usudio bih se reći da je istina negdje na sredini, da postoje određene stvari koje se moraju normativno bolje urediti, ali i bolje primjenjivati u praksi. Stoga ćemo kroz radnu skupinu temeljito proći kroz sve odredbe kako bi njihova provedba bila učinkovitija i rezultirala bržim postupanjem.
Cijeli intervju možete pročitati na donjem linku: