Vijesti
11. 11. 2020.

Da je Hrvatska u europodručju, valutni rizik više ne bi postojao, kamate bi bile još manje, a skočio bi nam kreditni rejting!

Andrej Plenković predsjedao je 7. sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute: „Da je RH već danas u eurozoni, nestali bi mjenjački troškovi, a kamatne bi se stope još smanjivale. Na raspolaganju bi nam bila 1.1 milijarda eura iz Europskog stabilizacijskog mehanizma za financiranje u krizama, a imali bismo i veći obujam financiranja na tržištu kapitala. Nakon što smo u srpnju ušli u ERM II, što je bila dodatna međunarodna legitimacija RH, u javno savjetovanje ide Nacionalni plan zamjene kune eurom. Mogao bi se uvesti već 1. siječnja 2023.“.

Otvarajući sjednicu Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u RH, predsjednik Vlade i HDZ-a podsjetio je da je na prošloj sjednici Vijeće izvijestilo da je Hrvatska 10. srpnja uključena u Europski tečajni mehanizam II (ERM II), što je zadnji korak prije ulaska u europodručje.

Veliko postignuće - RH ušla u Europski tečajni mehanizam! „Mislim da ćemo euro uvesti tijekom mandata nove Vlade“

Toj je odluci prethodilo ispunjavanje 19 mjera Akcijskog plana, odnosno svojevrsnih reformskih mjera koje su bile preduvjet:

- Za sudjelovanje u ERM II utvrđen je središnji paritet. Iznosi 7.5345 kuna za 1 euro, što je odgovaralo tržišnom tečaju u trenutku donošenja odluke. Nakon ulaska u ERM II moguće je uvesti euro već 1. siječnja 2023. godine. Za ostvarenje tog cilja potrebno je ispuniti mastriške kriterije nominalne konvergencije te provesti reformske mjere Akcijskog plana u području sprječavanja pranja novca, poslovnog okruženja, upravljanja u javnom sektoru i pravosuđa.

Nacionalni plan zamjene kune eurom

Druga važna zadaća tijekom boravka u ERM II je provedba „Changeover plana“, odnosno Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom:

- Taj plan je strateški dokument koji opisuje zakonodavne, administrativne i logističke aktivnosti potrebne za odvijanje procesa zamjene kune eurom, koji postavlja temeljne procese zamjene poput pravila za preračunavanje cijena i drugih vrijednosti te konvertiranje depozita i kredita.

Andrej Plenković je pritom istaknuo da je temeljno načelo Nacionalnog plana zaštita potrošača - što podrazumijeva zamjenu kune u euro bez troška, isključivo po fiksnom tečaju konverzije - te uspostavljanje mehanizama za prevenciju neispravnog preračunavanja i neopravdanog povećanja cijena.

1. siječnja 2023. godine

S obzirom da je proces zamjene kune u euro složen i tehnički zahtjevan, Nacionalni plan ustrojit će ukupno šest koordinacijskih odbora: za zamjenu gotovog novca, zakonodavne prilagodbe, prilagodbu opće države, prilagodbu financijskog sektora, prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača te za komunikaciju:

- Svaki od koordinacijskih odbora izradit će i provesti detaljan akcijski plan na svom području.

Kazao je da će stožernu ulogu u procesu zamjene imati Nacionalno vijeće za uvođenje eura, a sam nadzor procesa na operativnoj razini i usklađivanje rada koordinacijskih odbora vodit će Upravljački odbor, u kojem će biti predstavnici Ureda predsjednika Vlade, Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke:

- Cilj je, ponavljam, da se sve pripremi za uvođenje eura 1. siječnja 2023. godine.

Da je Hrvatska sada u eurozoni…

Kako bi podcrtao prednosti uvođenja eura, predsjednik Plenković naveo je kakva bi bila situacija da je Hrvatska već sada u eurozoni, u trenucima ove neviđene krize uzrokovane pandemijom koronavirusa:

- Da je Hrvatska u europodručju, valutni rizik za stanovništvo i poduzeća više ne bi postojao te ne bismo imali rizik valutne krize. Mjenjački troškovi zamjene kuna u euro bi nestali. Imali bi trajnu korist pritiska na smanjenje kamatnih stopa. Poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima bio bi trajan i velik.

Dodao je da je već sama činjenica priprema za ulazak u ERM II, u okolnostima ove krize, znatno pridonijela zadržavanju Hrvatske na sadašnjem investicijskom kreditnom rejtingu. Ulaskom u europodručje RH će brže rasti na ljestvici kreditnog rejtinga.

Zadržavanje investicijskog kreditnog rejtinga potvrda je ispravnosti snažnog odgovora naše Vlade na koronakrizu!

Financiranje u kriznim situacijama

Nadalje, bilo bi nam na raspolaganju i financiranje u krizama putem Europskog stabilizacijskog mehanizma, koji omogućuje zajmove za članice eurozone, a kapacitet mu je 500 milijardi eura.

U tim bi okolnostima, zaključio je predsjednik Vlade i HDZ-a, Hrvatska imala na raspolaganju 1.1 milijardu eura, a imali bismo i veću mogućnost i obujam financiranja na tržištu kapitala:

- Činjenica da smo ušli u ERM II za Hrvatsku je dodatna legitimacija i zasigurno pozitivna okolnost kada nas gledaju različite institucije na međunarodnoj razini.

Schengen i eurozona naši su strateški ciljevi, dvije dublje EU integracije u kojima Hrvatska želi sudjelovati

A A A