'Božićni Ustav': Hrvatska raskinula s totalitarnim komunizmom - Hrvatski narod izrazio nepokolebljivu odlučnost za samostalnom državom!
Prije 30 godina donesen je prvi Ustav RH - kojim se Lijepa Naša odredila kao suverena država hrvatskog naroda i njenih državljana te kao država parlamentarne demokracije, vladavine prava i tržišnog gospodarstva. Jandroković: RH je vraćena u krug europskih država, gdje je civilizacijski i povijesno pripadala! Dr. Tuđman (22.12.1990.): Neka Ustav što smo ga donijeli u ime čovjeka i Božje volje, na ponos sebi i narodu kojem pripadamo, postane naša nova oda slobodi i demokraciji na čast i slavu vječne nam Hrvatske!
U cijelosti prenosimo izjavu predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića u povodu 30. godišnjice Ustava Republike Hrvatske:
Jedinstvena, nedjeljiva država s neotuđivim suverenitetom
Prije trideset godina, Hrvatski je sabor na svečanoj sjednici 22. prosinca 1990. donio prvi Ustav Republike Hrvatske. Kako je Ustav donesen neposredno prije Božića, poznat je i kao „Božićni Ustav“.
Donošenjem Ustava, kao najvišeg političko-pravnog akta i temeljnog konstitutivnog državnog dokumenta, uspostavljen je politički i pravni poredak države. Time je Hrvatska vraćena u krug suverenih europskih demokratskih država, gdje je civilizacijski i povijesno pripadala.
Ustavom se Hrvatska utemeljuje kao jedinstvena, nedjeljiva, demokratska i socijalna država s neotuđivim i neprenosivim suverenitetom. A sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav određene su kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske.
Radna skupina na čelu s Vladimirom Šeksom
Samom proglašenju Ustava prethodili su mjeseci rada nakon što je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman zatražio da se pristupi izradi. Nacrt prvog hrvatskog Ustava, tzv. „Krčki nacrt“, izradila je stručna radna skupina Hrvatskog sabora na čelu s Vladimirom Šeksom, a u kojoj su sudjelovali Smiljko Sokol, Krunislav Olujić i Ljubomir Valković.
U međuvremenu je Predsjedništvo Republike formiralo Ustavotvornu komisiju s više od dvije stotine članova iz koje je proizašla druga stručna radna skupina u sastavu Veljko Mratović, Smiljko Sokol, Nikola Filipović, Branko Smerdel te tajnik Darko Bekić. Konačni tekst prijedloga priredila je „Redakcijska skupina“ u sastavu Vladimir Šeks, Smiljko Sokol i Zdravko Tomac. Izvorišne osnove, odnosno preambulu, napisao je osobno dr. Franjo Tuđman.
Vizionarstvo dr. Tuđmana
Zastupnice i zastupnici tadašnja sva tri vijeća Sabora prepoznali su prijelomni povijesni trenutak. Proglašenjem Ustava na demokratski način izrazili su nepokolebljivu odlučnost i demokratsko opredjeljenje hrvatskog naroda za samostalnom i suverenom Hrvatskom.
Riječi predsjednika Tuđmana, s kojima je završio govor 22. prosinca 1990. u Hrvatskome saboru na proglašenju Ustava, potvrđuju, i trideset godina kasnije, njegovo vizionarstvo i državotvornost:
- Nadamo se da će nam naše potomstvo i povijest dati povoljnu ocjenu. I to sa stajališta današnjih i budućih interesa svakoga pojedinca, svih građana, cijele Republike Hrvatske i čitavoga hrvatskog naroda. Republika Hrvatska od ovoga povijesnog trenutka postoji kao ustavna republika. A ovaj Ustav što smo ga domišljali i donijeli u ime čovjeka i Božje volje, na ponos sebi i narodu kojemu pripadamo, i nadam se svojim susjedima za uzor, a Europi na ugled, neka oživotvoren postane naša nova oda slobodi i demokraciji na čast i slavu vječne nam Hrvatske!
Nikada nećete biti zaboravljeni!
Ovom prigodom želim iskazati svoju iskrenu zahvalnost prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, svim tvorcima Ustava kao i svim zastupnicama i zastupnicima prvog saziva Hrvatskog sabora na čelu s predsjednikom dr. Žarkom Domljanom koji su izglasali Ustav. Imali su odgovornu povijesnu ulogu te stoga nikada neće biti zaboravljeni.