Inicijativom o uvođenju „bunjevačkog jezika“ u službenu uporabu u Subotici krši se međudržavni sporazum o pravima hrvatske manjine u Srbiji
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH uputilo je prosvjednu notu Republici Srbiji nakon što je Skupština Grada Subotice, uz protivljenje vijećnika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV), usvojila Odluku o pristupanju promjeni Statuta Grada, čime je pokrenuta procedura uvođenja „bunjevačkog jezika“ u službenu upotrebu na teritoriju toga grada u Bačkoj. „Inicijativa nije ni u skladu ni u duhu sa standardima Europske unije, kao ni s dobrosusjedskim odnosima“.
Osim DSHV-a, inicijativi o uvođenju „bunjevačkog jezika“ u službenu upotrebu u Subotici - uz srpski, mađarski i hrvatski jezik - oštro se protive i Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji (HNV) i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ). Kako ističe hrvatski veleposlanik u Srbiji Hidajet Biščević, prijedlog je zakonski i pravno neutemeljen.
- Bunjevački govor nije jezik, već novoštokavski ikavski dijalekt, jedan je od dijalekata hrvatskog jezika. I Bunjevci u Mađarskoj, kao podetnička skupina, služe se tim dijalektom, ali svoj jezik nazivaju hrvatskim - izjavio je ministar vanjskih i europskih poslova (i član Središnjeg odbora HDZ-a) Gordan Grlić Radman.
Pogoršanje bilateralnih odnosa između dviju država
MVEP je u prosvjednoj noti Ministarstvu vanjskih poslova Republike Srbije izrazilo zabrinutost zbog odluke Skupštine Grada Subotice te naglasilo da "pokretanje takvih inicijativa ne bi pridonosilo daljnjem unaprjeđenju i jačanju bilateralnih odnosa između dviju država, a to nije ni u skladu ni u duhu sa standardima Europske unije, kao ni s dobrosusjedskim odnosima.
- Time bi se prekršile i obveze iz bilateralnih i međunarodnih sporazuma o pravima manjina - dodao je Grlić Radman.
MVEP je pozvao nadležna tijela Republike Srbije da preispitaju svoju odluku, a Grlić Radman se čuo i sa šefom srbijanske diplomacije Nikolom Selakovićem.
Odnarođivanje Hrvata u Vojvodini
Nedavno podizanje spomenika kipa biskupa Ivana Antunovića u Subotici, što je prvi spomenik koji je u tri desetljeća postavljen jednom Hrvatu u Republici Srbiji, kao i predaja rodne kuće bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu na uporabu hrvatskoj zajednici, bili su snažne poruke ohrabrenja našim sunarodnjacima u Vojvodini.
Nažalost, čini se da se u Srbiji stvari vraćaju na staro.