Očekujemo pristupanje Hrvatske eurozoni i Schengenu do polovice 2024. godine!
U intervjuu koji je dao za portal politico.eu tijekom dvodnevnog posjeta Bruxellesu, Andrej Plenković govorio je o prioritetima Hrvatske u daljnjoj distribuciji cjepiva i slobodi kretanja u EU-u, što je važno i za turističku sezonu, te ambicijama za ulazak u europodručje i Schengen. „Vlada RH usmjerena je na pripremu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), ključnog dokumenta za korištenje EU sredstava za brzi gospodarski oporavak Hrvatske“.
Ideja je da postignemo oboje, da uđemo i u Schengen i u eurozonu do kraja mandata ove Vlade, dakle, do druge polovice 2024. godine. To je teška zadatak, ali i razuman rok - poručio je predsjednik Vlade RH i HDZ-a u razgovoru za najutjecajniji portal koji se bavi europskim politikama.
Predvorje Schengena
Europska komisija, naime, još je 2019. objavila da je Hrvatska ispunila sve tehničke uvjete za ulazak u schengenski prostor, a neki dan je RH okončala i postupak tzv. Schengenske evaluacije. No sad države članice moraju donijeti političku odluku o našem ulasku, što već niz godina čekaju Rumunjska i Bugarska.
Predvorje eura
Hrvatska je sredinom prošle godine ušla pak u Europski tečajni mehanizam (ERM II), što je ključni korak prema članstvu u eurozoni.
Predsjednik Plenković istaknuo je da se zbog koronakrize može očekivati da će članice eurozone nastaviti suspendirati svoja pravila fiskalne discipline, ali i da se države koje se žele pridružiti tom ekonomskom prostoru ne mogu oslanjati na takve „self-help trikove”.
Izrazio je žaljenje što je Hrvatska zbog ekonomske štete koju je virus prouzročio morala napustiti konsolidaciju i stabilizaciju javnih financija.
Gospodarski oporavak & ubrzani rast
Što se tiče financija, izdvojio je i da će njegova Vlada u budućnosti imati dva cilja: korištenje europskog fonda za oporavak, europskog proračuna i privatnih investicija kako bi se generirao rast te kako bi se RH vratila okviru od 2017. do 2019. - kad je postignut suficit u državnom proračunu.
Plenković vjeruje da će Hrvatska prva sredstva iz europskog fonda za oporavak dobiti 2022. godine:
- Proces je kompliciran. Kad se ne radi o „helikopterskom novcu“, to je vrlo teško i kompleksno. Treba vam plan, projekt, potvrda, tender, implementacija, dokumentacija… Ako se to dogodi brže, rado ćemo trošiti ta sredstva, no ako smo „realistični”, možemo pretpostaviti da će novac stići tek iduće godine.
Covid putovnice omogućit će „otvaranje Europe“
Kazao je da Hrvatska želi biti dio europske inicijative o uspostavljanju jedinstvene potvrde o cijepljenju (covid putovnica) jer je „ključno da se omogući sloboda kretanja između država“:
- Želimo sudjelovati u europskoj inicijativi koja će omogućiti putovanja. Glavni cilj takvih potvrdi upravo je ponovno otvaranje Europe.
Potvrde će se odnositi na tri kategorije građana - one koji su se cijepili, one koji imaju negativan test te one koji su preboljeli covid-19:
- Za nas je ključno da cijeli kontekst pandemije evoluira tako da ima više slobode kretanja te da ljudi mogu posjetiti Hrvatsku.
Jednakost naših građana & mogućnost kretanja
„Plenković smatra da Europska komisija, koja će to pitanje razmatrati ovog tjedan, a svoj prijedlog predstaviti Europskom vijeću do kraja mjeseca, ne bi trebala samo predložiti tehničko rješenje i pustiti zemlje da pojedinačno odluče otvaraju li svoje granice za one s potvrdama, nego da to treba biti osmišljeno“, piše Politico.
- Potvrde trebaju olakšati kretanje i ukloniti niz restriktivnih mjera i zabrana putovanja. Važno je da idemo naprijed. Cijela ideja europskog savjetovanja jest da imamo nekakav okvir koji u obzir uzima jednakost naših građana i mogućnost kretanja. To je i cilj! - rekao je Plenković.
Ojačati suradnju u zdravstvu unutar EU
Plenković je rekao da su čelnici europskih država u „nezahvalnoj situaciji” po pitanju nabavke cjepiva. Tijekom krize „pritisak je da se nešto poduzme”, a potom, nakon krize, pitaju vas „zašto je naručeno cjepivo za 14 milijuna ljudi ako Hrvatska ima 4 milijuna stanovnika”:
- Nismo mogli predvidjeti dinamiku proizvodnje i trajanje procesa odobrenja, zbog čega sada postoje problemi s nabavkom cjepiva. Da je Hrvatska dobila onoliko doza koliko je očekivala početkom godine, do Uskrsa bismo već cijepili veliki dio populacije.
Lekcija o „strateškoj autonomiji”
Plenković je ipak pohvalio zajednički pristup EU-a u nabavci cjepiva jer bi situacija bila puno drugačija kad bi države bile prepuštene same sebi:
- Primjerice, što bi se dogodilo da su države koje imaju pogone rekle „doviđenja“ dozvolama za izvoz?
Naglasio je da EU iz pandemije treba naučiti lekciju o „strateškoj autonomiji” po pitanju cjepiva i borbe protiv pandemije, koja se „više ne može zanemarivati”.
- Moramo ojačati našu suradnju u zdravstvu - zaključio je predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković.